{"id":342871,"date":"2022-04-11T07:27:15","date_gmt":"2022-04-11T05:27:15","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=342871"},"modified":"2022-04-11T07:27:50","modified_gmt":"2022-04-11T05:27:50","slug":"svi-na-istocni-front","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2022\/04\/11\/svi-na-istocni-front\/","title":{"rendered":"Svi na \u2018isto\u010dni front\u2019!"},"content":{"rendered":"

Autor: Zoran Meter<\/strong><\/p>\n

Nakon \u0161to je Zapad protiv Rusije uveo do sada nevi\u0111ene sankcije nakon njene vojne intervencije u Ukrajini, svijet se potpuno promijenio. Ali prave borbe tek su pred nama. Uop\u0107e nisu isklju\u010dene niti one vojne, i izvan ukrajinske boji\u0161nice.<\/p>\n

Ukrajinsko bojno polje sve je manje rat izme\u0111u Rusije i Ukrajine, a sve vi\u0161e izme\u0111u Rusije i Sjedinjenih Dr\u017eava (predvodnika tzv. kolektivnog Zapada).<\/p>\n

Kako sam nedavno figurativno rekao u jednoj od svojih analiza, Rusija na zapadu od 2014. g. ne grani\u010di s Ukrajinom ve\u0107 sa SAD-om. Jer Kijev \u0107e od tada pa na dalje \u010diniti samo ono \u0161to od njega tra\u017ei Washington, s obzirom da ukrajinske politi\u010dke elite o njemu u potpunosti ovise \u2013 politi\u010dki, ekonomski i vojno.<\/p>\n

Drugim rije\u010dima ukrajinski front mo\u017eemo slobodno zamijeniti rije\u010dju \u201eruski front\u201c (aludiraju\u0107i na termin Isto\u010dni front iz vremena Drugog svjetskog rata, na kojem se odlu\u010divala njegova sudbina, a time i sudbina \u010ditavog svijeta) \u2013 jer se radi isklju\u010divo o obra\u010dunu SAD-a i RF \u2013 i ni o \u010demu drugom.<\/p>\n

Ukrajinska boji\u0161nica bit \u0107e (i ve\u0107 je) samo platforma na koju \u0107e se fokusirati (osim vojne \u2013 gdje \u0107e ginuti ruski i ukrajinski vojnici i civili, kao i tzv. psi rata iz \u201eostatka svijeta\u201c, za koje u stvarnosti nikoga nije briga) \u2013 sveukupna politi\u010dka, obavje\u0161tajna i propagandna aktivnost Zapada s ciljem daljnje demonizacije i izolacije Rusije, dok \u0107e se ona najva\u017enija bitka izme\u0111u dviju strana odvijati na globalnom bojnom polju \u2013 za nadzor klju\u010dnih ekonomskih poluga mo\u0107i s ciljem zadr\u017eavanja hegemonije odnosno njezinog sprje\u010davanja i uspostave policentri\u010dnog svijeta.<\/p>\n

\n

Proturuske sankcije: ciljevi i \u017eelje<\/h2>\n<\/blockquote>\n

Kolektivni Zapad (SAD, EU, Velika Britanija, Australija, Kanada, Japan), isklju\u010dio je dio ruskih banaka (ne i najve\u0107u \u2013 Sberbanku), uklju\u010duju\u0107i i sredi\u0161nju banku \u2013 Banku Rusije \u2013 iz me\u0111unarodnog platnog sustava SWIFT; zapadne banke zamrznule su ruske devizne i zlatne rezerve u gotovo 60-postotnom iznosu od ukupne koli\u010dine kojom ta zemlja raspola\u017ee; EU ve\u0107 je dogovorila pet paketa sankcijskih mjera protiv Rusije; Sjedinjene Dr\u017eave su 8. o\u017eujka uvele embargo na kupnju ruske nafte i naftnih derivata, dok je Velika Britanija priop\u0107ila da \u0107e postupno ukinuti opskrbu ruskim energentima do kraja ove godine (za razliku od Europske unije, SAD i Velika Britanija imaju relativno mali udio ruske nafte i plina u svom ukupnom uvozu tih energenata \u2013 SAD oko 5% ruske nafte, Velika Britanija cca 5% ruskog plina).<\/p>\n

To su neke od klju\u010dnih proturuskih sankcijskih mjera i otprilike je to njihov maksimum (njemu bi se mogao pribrojiti jo\u0161 jedino europski embargo na uvoz ruskih energenata do kojeg za sada ne\u0107e do\u0107i zbog prevelike ovisnosti EU o njima). Sve druge sankcijske mjere koje \u0107e se usvajati bit \u0107e vi\u0161e ili manje samo simboli\u010dnog i psiholo\u0161ko-propagandnog karaktera. Drugim rije\u010dima Zapad je \u201eispucao\u201c sve \u0161to je imao u svom sankcijskom arsenalu te je sada ostao bez ikakvih stvarnih poluga za utjecaj na Moskvu i njenu vanjsku politiku, kako je to bilo u predsankcijsko vrijeme (Rusija je u stvarnosti permanentno pod Zapadnim sankcijama i s njima je ve\u0107 odavno nau\u010dila \u017eivjeti). Zapadu sada preostaje jedino \u010dekati njezin slom do kojeg mo\u017ee i ne mora do\u0107i, u \u010demu i le\u017ei osnovni rizik pokrenute strategije.<\/p>\n

Klju\u010dni cilj SAD-a i njegovih saveznika koji se \u017eeli posti\u0107i \u201emajkom svih sankcija\u201c, koje \u201eodsijecaju\u201c Rusiju od zapadnog ekonomskog i financijskog modela \u2013 je prouzro\u010diti potpuni \u0161ok unutar ruskih poslovnih krugova, kao i u \u0161irokoj javnosti. Posljedi\u010dno se o\u010dekuje brzi rast nezadovoljstva ljudi koji treba dovesti do smjene sada\u0161nje dr\u017eavne vlasti i pada Putina kao njenog simbola.<\/p>\n

\n

Gotovo je s licemjerjem! Igra se otvoreno!<\/h2>\n<\/blockquote>\n

Drugim rije\u010dima, sada su \u201epale sve maske\u201c, a geopoliti\u010dki ciljevi i sredstva za njihovu primjenu vi\u0161e se ne prikrivaju. U jednu je ruku to i dobro. Nema vi\u0161e la\u017enih osmjeha pred kamerama i \u201edr\u017eanja figa u d\u017eepu\u201c u besplodnim diplomatskim susretima i inicijativama (a zapravo prikrivenim nadmudrivanjima, podlim lukav\u0161tinama sa \u017eeljom uni\u0161tenja protivnika a ne postizanja kompromisa i dogovora koji bi u praksi rje\u0161avali goru\u0107e probleme). Bidenova administracija u tom se smislu vratila Trumovoj metodologiji i stilu \u201eslona u porculanskoj sobi\u201c, koja se svodila na na\u010delo \u201euzmi ili ostavi\u201c, pri \u010demu ti \u2013 ako ostavi\u0161 \u2013 slijede sankcije, carine, pa i vojna odmazda.<\/p>\n

Sve su karte sada otkrivene i stavljene na stol. Figure na \u0161ahovskoj plo\u010di poslo\u017eene su za kona\u010dni i odlu\u010duju\u0107i boj koji \u0107e odrediti sudbinu i izgled budu\u0107eg svijeta. On je ve\u0107 sada vidljiv. Podijeljen je na anglo-ameri\u010dki (kao dominantni \u010dimbenik u okviru euroatlantskog savezni\u0161tva), Isto\u010dni \u2013 u kojem dominiraju Kina i Rusija i na \u201epreostali\u201c svijet za \u010diju \u0107e se naklonost tek trebati izboriti \u2013 \u0161to niti jednoj strani ne\u0107e biti lako. Ako ne zbog i\u010deg drugog, ono barem zbog uvijek dobrodo\u0161le mogu\u0107nosti manevriranja\u00a0 u novostvorenom blokovskom ustroju svijeta za tzv. neodlu\u010dne dr\u017eave.<\/p>\n

\n

Dvojben kona\u010dni uspjeh<\/h2>\n<\/blockquote>\n

Me\u0111utim, sve navedene sankcije, koliko god po Rusiju bile bolne, nemaju \u0161anse za proizvesti u\u010dinak koji od njih o\u010dekuje (pri\u017eeljkuje) Washington, dokle god Rusija u\u017eiva potporu, ili barem vanjskopoliti\u010dku neutralnost svojih klju\u010dnih globalnih partnera \u2013 prije svega Kine, Indije (mo\u017eemo dodati i \u010ditavog formata BRIKS, kojeg jo\u0161 \u010dine Brazil i Ju\u017enoafri\u010dka Republika \u2013 JAR), a onda i brojnih zemalja Bliskog istoka i td. Neutralne po pitanju Moskve tj. zemlje koje s Rusijom \u017eele nastaviti suradnju, osim, o\u010dekivano, Irana,\u00a0 ostaju i veliki ameri\u010dki arapski partneri \u2013 Saudijska Arabija, UAE i Egipat. Ako tim zemljama pridodamo i one regionalne \u201ete\u0161ka\u0161e\u201c koji se ne \u017eele priklju\u010diti zapadnim proturuskim sankcijama \u2013 poput Turske (\u010dlanica NATO-a) i Izraela, stvar izgleda jo\u0161 slo\u017eenije.<\/p>\n

Za\u0161to se te zemlje (za sada) distanciraju od sankcija Rusiji usprkos sna\u017enim ameri\u010dkim pritiscima? Odgovor je jasan: ne \u017eele se na\u0107i na ruskom \u201ecrnom popisu\u201c neprijateljskih zemalja, svaka, naravno, iz svojih specifi\u010dnih interesa. Evo, ukratko, nekih najva\u017enijih:<\/p>\n

 <\/p>\n

    \n
  1. \u00a0\u00a0\u00a0 Saudijska Arabija i UAE sada otvoreno govore kako je Rusija, kao ponajve\u0107i proizvo\u0111a\u010d nafte (i plina) klju\u010dna karika u formatu OPEC+ bez koje se ne mo\u017ee regulirati svjetsko tr\u017ei\u0161te naftom. A bez mogu\u0107nosti njegove regulacije, i Rijad i Abu Dhabi gube poluge vlastitog utjecaja, kako energetskog tako i politi\u010dkog. Osim energetskog segmenta, obje zemlje s Rusijom sura\u0111uju po nizu drugih pitanja \u2013 gospodarskog, a sve vi\u0161e i obrambenog karaktera, svjesne da je Rusija u\u0161la u tu regiju (kroz intervenciju u Siriji) i da se iz nje ne namjerava povu\u0107i;<\/li>\n
  2. \u00a0\u00a0\u00a0 Izrael, iako formalno osu\u0111uje rusku agresiju na Ukrajinu, ne \u017eeli se priklju\u010diti proturuskim sankcijama, ne toliko zbog ruskog utjecaja na arapske zemlje (Jeruzalem i sam posljednjih godina uspostavlja sve bolje odnose s klju\u010dnim arapskim dr\u017eavama), koliko zbog utjecaja Rusije na njegovog glavnog regionalnog suparnika \u2013 Iran (razvoja iranskog nuklearnog programa bez Rusije te\u0161ko mo\u017ee biti, ona je ta koja gradi i iranske nuklearke, a u svakom je trenutku spremna Teheranu isporu\u010diti i suvremeno naoru\u017eanje \u2013 od zrakoplova do podmornica). Osim toga, Rusija od samog po\u010detka tolerira (o tome ona i Izrael imaju pre\u0161utan dogovor) izraelske raketne i zra\u010dne napade na iranske i Hezbollahove ciljeve u susjednoj Siriji za koje Jeruzalem smatra da predstavljaju potencijalnu opasnost za izraelsku sigurnost. Osim toga, dvije zemlje zajedni\u010dki rade i na tzv. ideolo\u0161kom polju \u2013 na o\u010duvanju sje\u0107anja na \u017ertve Holokausta i na ruske i sovjetske \u017ertve u vrijeme nacisti\u010dke Njema\u010dke tj. Drugog svjetskog rata, za koje smatraju kako se sve vi\u0161e dovode u pitanje i da su izvrgnute opasnom povijesnom revizionizmu;<\/li>\n
  3. \u00a0\u00a0\u00a0 Turska ima svoju specifi\u010dnost u odnosima s Rusijom. Tradicionalni povijesni antagonizam izme\u0111u Otomanskog i Ruskog carstva \u2013 definitivno i dalje ima utjecaja, prije svega na javnom prostoru moderne Turske i Rusije, ali on ve\u0107 odavno ustupa mjesto (geo)politi\u010dkom i ekonomskom pragmatizmu Moskve i Ankare. Drugim rije\u010dima, \u201evje\u010dne\u201c ideolo\u0161ke suprotnosti povla\u010de se pred konkretnim i \u017eivotno va\u017enim interesima \u2013 u kojima nema mjesta za opasnu konfrontaciju ili, ne daj Bo\u017ee \u2013 rat, jer su obje strane svjesne da bi ih to bacilo desetlje\u0107a unatrag i u razvojnom i u smislu njihovih vanjskopoliti\u010dkih interesa. Zato Ankara tako\u0111er ne \u017eeli na ruski \u201ecrni spisak\u201c neprijatelja. Turskoj, zapravo, ne odgovara niti preslaba, niti prejaka Rusija. Ako bi bila preslaba i u nemogu\u0107nosti pru\u017eanja otpora SAD-u, to bi Turskoj smanjilo geopoliti\u010dki manevarski prostor jer vi\u0161e ne bi mogla \u201elevitirati\u201c i hiniti bijeg u ruski \u201ezagrljaj\u201c u slu\u010daju prevelikih pritisaka na Ankaru od strane Zapada s ciljem reduciranja turskih nacionalnih interesa (npr. u Egejskom moru, Siriji, Libiji). S druge strane prejaka Rusija joj ne odgovara u smislu da joj ne po\u010dne postavljati prevelike prepreke na putu turskih interesa u kavka\u0161ko-kaspijskom i srednjoazijskom prostoru \u2013 tradicionalnim zonama ruskog utjecaja. Odre\u0111ena ravnote\u017ea snaga izme\u0111u Zapada i Rusije po Ankaru je u ovom trenutku najbolja varijanta. Zato se Turska i name\u0107e kao glavni posrednik u rusko-ukrajinskom sukobu, zbog \u010dega neki govore da se Erdoganu \u010dak smije\u0161i i Nobelova nagrada za mir (mnogima u regiji i u Gr\u010dkoj na to \u0107e se vjerojatno \u201edignuti kosa na glavi\u201c, ali ta nagrada je ionako ve\u0107 odavno izgubila po\u010detni smisao, skrenuv\u0161i, kao i mnogo toga drugog, u sferu \u010distog politikanstva).<\/li>\n<\/ol>\n
    \n

    Bitka za Indiju je ne manje va\u017ena od one za Ukrajinu<\/h2>\n<\/blockquote>\n

    U tom \u201epreostalom\u201c svijetu, jedna od klju\u010dnih dr\u017eava svakako je Indija. Ta se zemlja na\u0161la u svojevrsnom procijepu. Izme\u0111u \u201e\u010deki\u0107a\u201c svojih nacionalnih interesa i \u201enakovnja\u201c interesa Washingtona koji od New Delhija zahtjeva da se priklju\u010di proturuskim sankcijama i osudi rusku invaziju na Ukrajinu.<\/p>\n

    Ali u tom smislu ne ide ba\u0161 sve prema planu, pa se ameri\u010dka \u201emuka po Indiji\u201c i dalje nastavlja. \u201eNepokoreni ju\u017enoazijski div\u201c u Vije\u0107u sigurnosti UN-a nije \u017eelio osuditi rusku vojnu intervenciju, a nakon toga nije se \u017eelio priklju\u010diti niti zapadnim proturuskim sankcijama. Drugim rije\u010dima Indija nastavlja provoditi svoju tradicionalnu vanjsku politiku temeljenu na nesvrstavanju tj. primarnoj za\u0161titi svojih interesa. New Delhi i u ovim, krajnje slo\u017eenim vremenima, nastoji zadr\u017eati prijateljske odnose i s Washingtonom i s Moskvom.<\/p>\n

    To ne iznena\u0111uje! Rusija je tradicionalni najve\u0107i opskrbljiva\u010d Indije oru\u017ejem \u2013 od automatskih pu\u0161aka, preko tenkova do zrakoplova, a dvije zemlje sura\u0111uju i po pitanju raketnog naoru\u017eanja (npr. hiperzvu\u010dna krstare\u0107a raketa srednjeg dometa \u201eBrahMos\u201c (\u0161to je kratica imena indijske rijeke Brahmaputra i glavnog ruskog grada Moskve) \u2013 najbr\u017ea je raketa toga tipa na svijetu). Suradnja je velika u energetskoj sferi, istra\u017eivanju svemira, farmaceutici i td. Dvije azijske mega-dr\u017eave nikad u povijesti nisu imale bilo kakvih politi\u010dkih nesuglasica, a kamoli da su vodile me\u0111usobne ratove. I ne manje va\u017eno: Rusija je za Indiju i svojevrsna barijera od eventualnih kineskih pretenzija s obzirom na strate\u0161ke odnose Moskve i Pekinga.<\/p>\n

    S druge strane SAD su posljednjih godina, poglavito je to bilo vidljivo u vrijeme Trumpove administracije, intenzivirale suradnju s Indijom \u2013 prije svega u vojnoj i sigurnosnoj sferi. Tako se Indija prije par godina priklju\u010dila novoformiranom tzv. azijskom NATO-u (otvoreno protukineskog karaktera) \u2013 vojnom savezu QUAD (\u010dine ga SAD, Australija, Japan i Indija). QUAD je jedna od klju\u010dnih vojnih poluga SAD-a u novoformiranoj Indo-tihooceanskoj geopoliti\u010dkoj regiji. Njemu sada treba pridodati i savez AUKUS (Australija, Velika Britanija, SAD), tako\u0111er protukineskog karaktera. Osim toga, proteklih je godina iz Washingtona i Londona Indiji nerijetko bilo tepano da je ona \u201enajve\u0107a svjetska demokracija\u201c, dok su njeni politi\u010dari uvijek bili rado vi\u0111eni gosti.<\/p>\n

    Me\u0111utim, \u201enajve\u0107a svjetska demokracija\u201c na \u010delu s nacionalisti\u010dki orijentiranim\u00a0 premijerom Narendrom Modijem nije \u017eeljela sudjelovati u radu na u jesen pro\u0161le godine odr\u017eanom Bidenovoom virtualnom \u201eSummitu za demokraciju\u201c, koji bi, prema zamisli ameri\u010dkog predsjednika, morao predstavljati savez svjetskih demokracija za borbu protiv autoritarnih dr\u017eava. Zato je u Washingtonu odmah \u201ezazvonilo zvono za uzbunu\u201c tj. nakon dugo vremena pojavile su se ne samo sumnje, ve\u0107 i\u00a0 otvorene kritike da \u201es indijskom demokracijom i nije ba\u0161 sve u redu\u201c. Zaredale su pri\u010de o problemima\u00a0 s ljudskim pravima, nehumanom dru\u0161tvenom ure\u0111enju temeljenom na kastama i sl. (kao da sve to u Indiji i ranije nije postojalo \u2013 od drevnih vremena pa do dana\u0161njeg dana).<\/p>\n

    I jo\u0161 ne\u0161to bitno: Indija je, uz Kinu, Japan, Ju\u017enu Koreju i Tajvan najve\u0107i svjetski uvoznik nafte, gdje se jo\u0161 mora pridodati i EU kao cjelina. Glavnina \u201ecrnog zlata\u201c u Indiju desetlje\u0107ima sti\u017ee s Bliskog istoka, ali se proteklih godina pove\u0107ao i uvoz ruske nafte, poglavito nakon aktivnog ulaska naftnog diva Rosnjeft-a u vlasni\u010dke strukture pojedinih indijskih naftno-prera\u0111iva\u010dkih tvrtki. Zanimljivo je da je Rusija pro\u0161le godine Indiji isporu\u010dila 12 milijuna tona nafte, a da je od po\u010detka ove godine do o\u017eujka za Indiju otpravljena grupa ruskih tankera nakrcanih naftom u koli\u010dini od oko 6 milijuna tona (neke od njih nisu \u017eeljeli europski kupci) \u010dime se ruski izvoz nafte u Indiju ve\u0107 sada pribli\u017eava polovici ukupnog pro\u0161logodi\u0161njeg.<\/p>\n

    S obzirom na veliki rast indijskog gospodarstva i potrebe za energijom, New Delhi se ne \u017eeli odre\u0107i ruskog energetskog \u201ekola\u010da\u201c. Tim vi\u0161e \u0161to mu Moskva sada daje \u010dak 20%-tni popust na cijenu nafte \u0161to nije ostalo neprimije\u0107eno u susjednoj Kini. Za o\u010dekivati je, zato, da \u0107e se ruska nafta u jo\u0161 ve\u0107im koli\u010dinama uskoro usmjeriti i prema toj najve\u0107oj svjetskoj dr\u017eavi.<\/p>\n

    Zbog nastavka suradnje Indije i Rusije nedavno je ameri\u010dki predsjednik Joe Biden \u201eukorio\u201c Indiju, kazav\u0161i da se samo Indija u skupini dr\u017eava QUAD \u201cpomalo klimavo\u201d pozicionirala protiv Rusije u svezi njene vojne operacije, i da New Delhi poku\u0161ava uravnote\u017eiti svoje veze s Rusijom i Zapadom, (Reuters, 22. o\u017eujka).<\/p>\n

    \n

    Indija i Rusija \u017eele izbaciti SWIFT iz me\u0111usobne trgovine<\/h2>\n<\/blockquote>\n

    Indijska vlada razmatra prijedlog Moskve da koristi sustav koji je razvila ruska sredi\u0161nja banka za bilateralna pla\u0107anja (indijski Business Standard, 30.3).<\/p>\n

    Plan uklju\u010duje pla\u0107anja u rupijama kori\u0161tenjem ruskog sustava financijskih transakcija.<\/p>\n

    Ruska dr\u017eavna razvojna banka VEB i Reserve Bank of India (RBI) vjerojatno su finalizirale alternativnu platformu za transakcije za olak\u0161avanje bilateralne trgovine nakon \u0161to su zapadne sankcije blokirale Moskvi pristup globalno kori\u0161tenoj bankovnoj platformi Swift, izjavila su za indijski medij Economic Times dva izvora upoznata s tim pitanjem.<\/p>\n

    Me\u0111utim Zapad se sigurno ne\u0107e pomiriti s ovakvim indijsko-ruskim namjerama. Indija i njeno tr\u017ei\u0161te su preveliki i preva\u017eni da bi se oko ne\u010deg takvog samo \u0161utke pre\u0161lo. Zato i ne \u010dudi da su gotovo istog dana u New Delhi stigli britanska ministrica vanjskih poslova Liz Truss i ruski \u0161ef diplomacije Sergej Lavrov. Ne doga\u0111a se ba\u0161 \u010desto u svijetu diplomacije da dva mo\u0107na diplomata iz dr\u017eava koje su skoro pa u ratu \u010dekaju u redu, jedan iza drugoga, da ih primi indijski kolega i osobno premijer Narendra Modi.<\/p>\n

    Ali ni to nije sve. Isti dan, kada i Lavrov, u New Delhi je stigao i Daleep Singh, zamjenik ameri\u010dkog savjetnika za nacionalnu sigurnost za me\u0111unarodnu ekonomiju, \u0161to samo potvr\u0111uje \u201eeksplozivnost\u201c stanja po pitanju Indije.<\/p>\n

    Singh je upozorio tu zemlju na \u201cposljedice\u201d ako bude trgovala s Rusijom u rubljama ili kupovala njenu naftu, zaobilaze\u0107i ameri\u010dke sankcije (info: The Hindu).<\/p>\n

    \u0160to \u0107e na kraju ove \u201ezavrzlame\u201c odlu\u010diti Indija jo\u0161 nije jasno. Jer u igri nisu samo posljedice od njenog kr\u0161enja zapadnih sankcija, ve\u0107 i one, koje, ako bi popustila ameri\u010dkim pritiscima \u2013 Indiju udaljavaju od mogu\u0107nosti vo\u0111enja samostalne vanjske politike \u010demu se ona do sada uspje\u0161no opirala, ukazuju\u0107i na svoju veli\u010dinu i povijest, ali i gospodarsku i vojnu snagu koja ima sve nu\u017ene kapacitete i za skori izlazak s regionalne na globalnu pozornicu.<\/p>\n

    \n

    Rizici od sankcijskih neuspjeha<\/h2>\n<\/blockquote>\n

    Me\u0111utim, zapadne sankcije, osim samih dr\u017eava kolektivnog Zapada (1(8 ukupnog stanovni\u0161tva Zemlje), za sada podr\u017eava malo tko iz \u201eostatka\u201c svijeta. Nemali je i broj onih dr\u017eava izvan \u201ezapadnog kruga\u201c koje sa simpatijama gledaju na Rusiju i po pitanju Ukrajine, jer taj sukob prije svega smatraju kona\u010dnim ameri\u010dko-ruskim globalnim obra\u010dunom i \u201eklin\u010dem\u201c \u2013 pri \u010demu na Ameriku i njene europske saveznike nerijetko gledaju o\u010dima povijesne \u201e\u017ertve\u201c iz doba kolonijalizma ili ameri\u010dkih vojnih ru\u0161enja pojedinih dr\u017eava Azije, Afrike i Latinske Amerike. U tom smislu pozvat \u0107u se na zanimljiv \u010dlanak ameri\u010dkog medija Foreign Policy (FP) od 30. o\u017eujka, autora Colum Lyncha pod naslovom \u201eZapad je s Ukrajinom. Ostali, ne toliko\u201c.<\/p>\n

    U tekstu se tako navodi, da, osim najbli\u017eih prijatelja i vojnih saveznika Sjedinjenih Dr\u017eava u Europi i isto\u010dnoj Aziji, ostatak svijeta nije voljan podr\u017eati kampanju za izolaciju Rusije. Afrika i Azija \u010dekaju svoje vrijeme zbog dugogodi\u0161njih veza s Rusijom i skrivene ogor\u010denosti prema Washingtonu.<\/p>\n

    Mnogi diplomati i vanjskopoliti\u010dki promatra\u010di sukob u Ukrajini vide kao povijesnu prekretnicu. Pritom nisu sigurni kako \u0107e to zavr\u0161iti, pa stoga ne\u0107e odlu\u010divati \u200b\u200bkako se pona\u0161ati pred zao\u0161travanjem sukoba velikih sila ili politi\u010dkom nagodbom, navodi se u tekstu.<\/p>\n

    Ovdje bih ukazao i na \u010dlanak britanskog medija The Economist-a od 30. o\u017eujka, koji upozorava kako u\u010dinak najnovijih strogih zapadnih sankcija protiv Rusije nije ba\u0161 onakav kakav se o\u010dekivao. Rusija se, navodi se u tekstu, pokazala puno otpornija i mjere koje je poduzela njena vlada, nakon po\u010detnog \u0161oka i straha gra\u0111ana, donijele su brzu stabilizaciju i nacionalne valute, financijskog tr\u017ei\u0161ta i sveukupnog stanja, pri \u010demu nisu zna\u010dajnije niti porasle cijene goriva i osnovnih proizvoda.<\/p>\n

    S tim bih i zaklju\u010dio, dodaju\u0107i, kako \u0107emo uskoro pratiti po\u010detak odlu\u010duju\u0107ih bitki na istoku Ukrajine, koje \u0107e zbog velike koncentracije sukobljenih snaga i o\u010dekivane dugotrajnosti borbi sigurno odrediti i kona\u010dnog pobjednika tog rata. Zapravo \u0107e taj ishod presudno utjecati na budu\u0107i izgled \u010ditavog svijeta. Poraz Rusije zna\u010dio bi i njen definitivni gubitak uloge jednog od najva\u017enijih me\u0111unarodnih igra\u010da, dok \u0107e je eventualna pobjeda u tom smislu dodatno u\u010dvrstiti. Ne smije se, naravno, nikada isklju\u010diti niti nekakva win-win situacija (prije svega u odnosu SAD-Rusija, jer velike sile ne smiju javno izgledati pora\u017eene \u2013 to je ipak \u201cprivilegija\u201d malih zemalja) kroz uspjeh pregovara\u010dkog procesa, ali \u2013 kako se sada \u010dini \u2013 to u ovom trenutku nikome ne odgovara, pa se\u00a0 prije se \u010dini da je u sferi znanstvene fantastike.<\/p>\n

    Geopolitika.news<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

    Rusija na zapadu grani\u010di sa SAD<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":195635,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5,12],"tags":[826,1368],"class_list":["post-342871","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu","category-prica-dana","tag-geopolitika","tag-zoran-meter"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/342871","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=342871"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/342871\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":342872,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/342871\/revisions\/342872"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/195635"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=342871"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=342871"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=342871"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}