{"id":342812,"date":"2022-04-10T06:59:02","date_gmt":"2022-04-10T04:59:02","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=342812"},"modified":"2022-04-10T06:59:02","modified_gmt":"2022-04-10T04:59:02","slug":"treba-nam-nenasilno-globalno-upravljanje","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2022\/04\/10\/treba-nam-nenasilno-globalno-upravljanje\/","title":{"rendered":"Treba nam nenasilno globalno upravljanje"},"content":{"rendered":"

Autorka: Tena Erceg<\/strong><\/p>\n

Jurij \u0160elja\u017eenko istra\u017eiva\u010d je na studiju prava Sveu\u010dili\u0161ta KROK u Kijevu, izvr\u0161ni tajnik Ukrajinskog pacifisti\u010dkog pokreta i \u010dlan odbora Evropskog biroa za prigovor savjesti i me\u0111unarodne antiratne organizacije World Beyond War.<\/p>\n

Ukrajinska vlada ve\u0107 tjednima od zapadnih zemalja tra\u017ei uspostavu zone zabrane letenja. Vi se, kao i vlade tih zemalja, tome protivite. Za\u0161to?<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Pozivi da \u010dlanice NATO saveza uspostave zonu zabrane letenja iznad Ukrajine impliciraju uklju\u010divanje NATO-a u vojni sukob s Rusijom na strani Ukrajine. \u010cak i ako bismo prihvatili rizik uvjerenja da je eventualni nuklearni napad kao odgovor na uklju\u010divanje NATO saveza tek blef Putinovog re\u017eima, to bi u svakom slu\u010daju dovelo do neprijateljstava ve\u0107ih razmjera i zna\u010dajno ve\u0107eg broja brutalnih napada na Ukrajinu i na \u010dlanice NATO-a, kao i izvjesne totalne vojne mobilizacije u Rusiji. Umjesto toga, potreban nam je sveobuhvatan mirovni sporazum kako bi se razrije\u0161io temeljni sukob izme\u0111u zapada i istoka i njegov derivat, sukob Rusije i Ukrajine. U konzervativnim sporazumima zara\u0107ene strane mogu implementirati ve\u0107 uglavnom postoje\u0107a rje\u0161enja. Za temeljni konflikt to bi bili miran su\u017eivot i odsustvo ekspanzije, a za derivatni sukob nesvrstanost Ukrajine i odricanje od svih vrsta oru\u017eja za masovno uni\u0161tenje s me\u0111unarodnim sigurnosnim garancijama. Premda konzervativni mirovni sporazum mo\u017ee pomo\u0107i da se na povr\u0161ini razrije\u0161e glavni problemi i tako stvore uvjeti za neposredno primirje, on vrlo vjerojatno ne\u0107e razrije\u0161iti sve to\u010dke prijepora, a naro\u010dito ne dublje uzroke sukoba. Zbog toga se zala\u017eem za progresivni sporazum temeljen na ideji nenasilnog globalnog upravljanja. Takav sporazum mo\u017ee krenuti od konzervativnih modela i kompromisa, ali na na\u010din da se obje strane obave\u017eu da \u0107e razvijati kulturu mira i nenasilja. Kada istok nau\u010di tehnike socijalne kohezije bez opresije i kada zapad nau\u010di tehnike globalnog upravljanja bez vojne dominacije, sve zara\u0107ene strane, sa svim spornim teritorijima, transformirat \u0107e se u mirne dijelove jednog boljeg svijeta bez vojski i granica.<\/p>\n

\n

Ulaganje u kulturu mira<\/h2>\n

Zapad se ne \u017eeli uklju\u010diti direktno u sukob, ali je zato Ukrajinu preplavio oru\u017ejem. Kakva je po vama trebala biti reakcija zapadnih zemalja?<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Sukob bi trebalo rje\u0161avati za pregovara\u010dkim stolom, a ne na rati\u0161tu, unato\u010d tome \u0161to proizvo\u0111a\u010di oru\u017eja i njihovi politi\u010dki jastrebovi govore suprotno. Zapad bi trebao promotriti samog sebe sa strane, analizirati sukob objektivno i zapo\u010deti mirovne pregovore. Opskrba oru\u017ejem, ekonomske sankcije, simplificirano okrivljavanje Rusije za sve probleme, uklju\u010duju\u0107i i one za koje je odgovoran sam zapad, ne samo da ne\u0107e pomo\u0107i razrije\u0161iti sukob, ve\u0107 \u0107e dovesti do njegove eskalacije. Najbolja pomo\u0107 koju zapad mo\u017ee pru\u017eiti Ukrajini su humanitarna pomo\u0107 i sve vrste poticaja \u2013 politi\u010dkih, ekonomskih, informacijskih \u2013 za mirno razrje\u0161enje sukoba s Rusijom i ulaganje u kulturu mira kako bi se izlije\u010dio ovaj nesretni razdor izme\u0111u istoka i zapada.<\/p>\n

\u00a0\u00a0\u00a0 Kada istok nau\u010di tehnike socijalne kohezije bez opresije i kada zapad nau\u010di tehnike globalnog upravljanja bez vojne dominacije, sve zara\u0107ene strane, sa svim spornim teritorijima, transformirat \u0107e se u mirne dijelove jednog boljeg svijeta bez vojski i granica<\/h2>\n

Imaju\u0107i na umu do koje mjere rat raspiruje negativne stavove i emocije, koliko je me\u0111u Ukrajincima ra\u0161ireno mi\u0161ljenje da bi ga trebalo zaustaviti pregovorima, a ne pobjedom na rati\u0161tu, naro\u010dito ako ti pregovori uklju\u010duju teritorijalne ustupke?<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Istra\u017eivanje koje je objavila agencija Rejting pokazuje da mirovne pregovore izme\u0111u Zelenskog i Putina podr\u017eava 74 posto populacije, ali da njih 89 posto ne bi prihvatilo primirje a da se ruska vojska ne povu\u010de s ukrajinskog teritorija. Tako\u0111er, 93 posto ispitanih podr\u017eava Zelenskog i vjeruje da \u0107e Ukrajina pobijediti. Ljudi imaju svako pravo tako se osje\u0107ati nakon brutalne i nezakonite ruske vojne intervencije, no ovakvo javno mnijenje ujedno zna\u010di da Zelenski ima manevarskog prostora da nu\u017ene ustupke predstavi kao pobjedu u ratu diplomatskim sredstvima. Postoje brojne efikasne metode kontroliranja masovno ra\u0161irenih sentimenata, uklju\u010duju\u0107i induciranjem i reduciranjem radikalno negativnih osje\u0107aja, naro\u010dito u zemlji u kojoj je vlada uspjela konsolidirati ve\u0107inu utjecajnih medija. Neki stru\u010dnjaci upozoravaju da ti mediji ve\u0107 oprezno daju mig da ovo nije pravo vrijeme za u\u010dlanjivanje u NATO ni za preuzimanje kontrole nad Donbasom i Krimom, iako Zelenski i dalje inzistira na tome da teritorijalni ustupci nisu mogu\u0107i. Suverenitet je politi\u010dka fikcija i stoga je mogu\u0107e zamisliti i druge na\u010dine da se ta fikcija realizira bez krvoproli\u0107a, primjerice davanjem suverenih teritorija drugim suverenim entitetima u koncesiju ili odga\u0111anjem dono\u0161enja te\u0161kih odluka putem referenduma.<\/p>\n

Kakva je uloga ameri\u010dkog vojno-industrijskog kompleksa u ovom ratu?<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Svako hu\u0161kanje i strah od rata idu na ruku vojnim kontraktorima zbog op\u0107eg pove\u0107anja vojnog bud\u017eeta i hitne potro\u0161nje. Primjerice, nuklearna prijetnja dovodi do utrke u naoru\u017eanju i pove\u0107anih profita za kompanije kao \u0161to su Boeing i Lockheed Martin. Ista stvar je i s proizvo\u0111a\u010dima konvencionalnog oru\u017eja kao \u0161to je Raytheon. Ova je kompanija dobar primjer kako vojno-industrijski kompleks utje\u010de na javnu potro\u0161nju jer je ameri\u010dki ministar obrane Lloyd Austin bio \u010dlan njezinog odbora. Trgovci smr\u0107u puno tro\u0161e na svoje politi\u010dke veze kako bi osigurali rast vojnih prora\u010duna i pla\u0107ali think tankovima i neprofitnim organizacijama da zagovaraju vojna rje\u0161enja. Oni profitiraju od rata i od priprema za rat, ne samo od prodaje oru\u017ea Ukrajini, ve\u0107 i od dodatnog, strahom uvjetovanog naoru\u017eavanja SAD-a i Evrope. Dovoljno je pogledati koliko je na burzama narasla vrijednost dionica njihovih kompanija u tjednima ruske invazije na Ukrajinu. A oni koji ula\u017eu u rat lobiraju za njegovu eskalaciju. Pitam se kako misle profitirati u slu\u010daju najgoreg scenarija, nuklearne konfrontacije \u010ditavog planeta. Mo\u017eda je vjerojatnost tog scenarija mala, no ona raste s rastom tenzija, a rastu i profiti oru\u017eanih kompanija.<\/p>\n

\u00a0\u00a0\u00a0 Mejnstrim politika u Ukrajini mogla bi se opisati kao populizam pogonjen militarizmom, jednako kao u Rusiji. Ekstremno desna politika samo je dio ve\u0107eg problema, arhai\u010dne politike i kulture nasilja. To je zajedni\u010dki postsovjetski problem i Ukrajine i Rusije<\/h2>\n

Va\u0161a organizacija ne tra\u017ei samo prestanak ruske agresije, nego i raspu\u0161tanje NATO saveza. No danas svjedo\u010dimo suprotnome, NATO je ja\u010di i konsolidiraniji nego \u0161to je bio posljednjih godina, pa i desetlje\u0107a?<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Mi vjerujemo da su sve vojne alijanse, poput Amerikom predvo\u0111enog NATO-a i Rusijom predvo\u0111enog CSTO-a, instrumenti nasilne globalne dominacije i da bi trebale biti raspu\u0161tene, a umjesto toga svijetu treba nenasilno globalno upravljanje, poput bolje organiziranih i bolje financiranih Ujedinjenih naroda. Svjestan sam toga da neki eksperti predvi\u0111aju militariziraniji i raskoljeniji svijet nakon ove krize, \u0161to u su\u0161tini zna\u010di da \u0107e ta kriza eskalirati. Naravno, uvijek je mogu\u0107e kladiti se na kolektivnu glupost i pobijediti puno puta, no u ovoj geopoliti\u010dkoj igri ulozi su visoki, a to bi za one koji donose odluke trebalo biti otre\u017enjuju\u0107e. Ulozi su zbog nuklearnog oru\u017eja vi\u0161i nego u Drugom svjetskom ratu, \u0161to je dovoljno jeziv razlog da se bude mudar. Tako\u0111er, nakon stolje\u0107a modernosti imamo iskustvo gre\u0161aka iz pro\u0161losti i razvijenija znanja i tehnike mirnog rje\u0161avanja sukoba, \u010dime bismo trebali zaustaviti bezumne projekte geopoliti\u010dke hegemonije putem izgradnje vojnih alijansi.<\/p>\n

\n

Prava demokracija<\/h2>\n

U javnosti se dosta problematizira utjecaj ekstremne desnice u ukrajinskoj politici i dru\u0161tvu. Kako biste ga vi opisali?<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Mejnstrim politika u Ukrajini mogla bi se opisati kao populizam pogonjen militarizmom, jednako kao u Rusiji. U tom smislu, s obzirom na to da govorimo o evidentno nasilnom kapitalizmu naoru\u017eanom do zuba, on je na desnoj strani politi\u010dkog spektra. U ratu u Donbasu sudjelovale su neonacisti\u010dke milicije i na proukrajinskoj i na proruskoj strani. U samoj Ukrajini neonacisti\u010dki politi\u010dki pokreti su marginalna manjina koja, paradoksalno, ima zna\u010dajan utjecaj u vojsci, politici i civilnom dru\u0161tvu, dovoljno velik da je dovodio do promjena imena ulica i \u0161kolskog kurikuluma kako bi se glorificirao nacisti\u010dki kolaboracionist Stepan Bandera, ili da bi se isklju\u010divao ruski jezik iz javne sfere, ili da bi se sabotirali sporazumi iz Minska. Politika u Ukrajini je kompromis izme\u0111u neoliberalnih oportunista i ekstremno desnih siled\u017eija koji su sposobni \u010diniti nerede svaki put kada vladaju\u0107a elita nije dovoljno tradicionalna, konzervativna ili tvrda prema Rusiji.<\/p>\n

Jeste li zabrinuti da \u0107e, kao rezultat rata, desnica ja\u010dati, a vlast postajati manje demokrati\u010dna?<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Naravno da je to problem, ali ekstremno desna politika je samo dio ve\u0107eg problema, arhai\u010dne politike i kulture nasilja. To je zajedni\u010dki postsovjetski problem i Ukrajine i Rusije. Politika u obje zemlje danas se temelji na primitivnoj ideji da se narod treba ujediniti oko herojskog vo\u0111e i suprotstaviti se neprijatelju koji mu radi o glavi, a svaki disidentski glas smatra se prijetnjom nacionalnoj sigurnosti. Naravno da to dovodi do autoritarnih tendencija. Mo\u017eda bi nas malo vi\u0161i stupanj individualizma u ukrajinskom mentalitetu u\u010dinio otpornijima. Nemojmo zaboraviti da je demokracija vi\u0161e od formalnih elektoralnih procedura ili gra\u0111anskih prava ispisanih na papiru i upotrijebljenih s vremena na vrijeme. Prava demokracija je narodna kultura nenasilne svakodnevne samoorganizacije i univerzalnog sudjelovanja u dono\u0161enju odluka u svim sferama \u017eivota, uklju\u010duju\u0107i ekonomiju i politiku. Nasilje razdvaja ljude i ograni\u010dava demokratske slobode. Militarizam i demokracija nisu kompatibilni i zato moramo demilitarizirati i na\u0161e zemlje i na\u0161 planet \u0161to prije.<\/p>\n

Portal Novosti<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Jurij \u0160elja\u017eenko: Mi vjerujemo da su sve vojne alijanse, poput Amerikom predvo\u0111enog NATO-a i Rusijom predvo\u0111enog CSTO-a, instrumenti nasilne globalne dominacije i da bi trebale biti raspu\u0161tene. Ulozi su zbog nuklearnog oru\u017eja vi\u0161i nego u Drugom svjetskom ratu, \u0161to je dovoljno jeziv razlog da se bude mudar (foto: Worldbeyondwar.org)<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":342813,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5,12],"tags":[1359,1360,1168],"class_list":["post-342812","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu","category-prica-dana","tag-jurij-seljazenko","tag-mirovni-pokret","tag-ukrajina"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/342812","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=342812"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/342812\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":342814,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/342812\/revisions\/342814"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/342813"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=342812"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=342812"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=342812"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}