{"id":342576,"date":"2022-04-07T08:04:36","date_gmt":"2022-04-07T06:04:36","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=342576"},"modified":"2022-04-07T08:05:18","modified_gmt":"2022-04-07T06:05:18","slug":"nagoni-i-humanitet","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2022\/04\/07\/nagoni-i-humanitet\/","title":{"rendered":"Nagoni i humanitet"},"content":{"rendered":"

Autor: Branko Zori\u0107<\/strong><\/p>\n

Dogovor oko toga \u0161to \u0107emo smatrati stvarnim, a \u0161to fikcijom ili iluzijom, osnovno je polazi\u0161te i razdjelnica slike svijeta. Pristav\u0161i u 18. i 19. stolje\u0107u na to da \u0107e se stvarnim smatrati samo ono \u0161to pet osjetila mo\u017ee prepoznati, znanstvena je elita utrla put neograni\u010denoj dominaciji osjetilnog. Tim je slijedom ujedno otvorena golema mogu\u0107nost manipulacije \u010de\u017enjama, \u017eudnjama i strahovima suvremenog \u010dovjeka i dan je poticaj uobi\u010dajenim pratiteljima kultura u dekadenciji: ateizmu, materijalizmu i hedonizmu.<\/p>\n

Danas \u017eivimo u svijetu vi\u0161estruko podijeljenom u sveop\u0107oj borbi za mo\u0107, gdje ono animalno i instinktivno1 pre\u010desto prevladava nad humanim. Humane vrijednosti, one koje razlikuju \u010dovjeka od ostalih bi\u0107a na Zemlji, a koje se kroz kulturu manifestiraju kao kreativno izra\u017eavanje i \u010duvanje vrijednosti, pravednosti, ljepote i plemenitosti, danas su sve vi\u0161e marginalizirane.<\/p>\n

Zaborav temeljnih \u017eivotnih vrijednosti i zamagljivanje prirodnih zakona \u010dine \u010dovjeka neodgovornim za vlastiti \u017eivot, a nedostatak po\u0161tovanja prema tim vrijednostima najbolji je put u animalno. Ovo zanemarivanje polako dovodi \u010dovjeka do neravnote\u017ee, osobnih poreme\u0107aja i depresija\u2026 i pribli\u017eava ga samom pragu samouni\u0161tenja.<\/p>\n

Temeljne nagone za odr\u017eanjem \u017eivota, natjecanjem i razmno\u017eavanjem, duboko upisane u genetsku strukturu \u010dovjeka, dijelimo sa \u017eivotinjama. Me\u0111utim, \u010dovjek prije svega mora razvijati humanu dimenziju svoga bi\u0107a kroz brigu za vlastitu du\u0161u. Tako \u010dovjek odr\u017eava humanu kondiciju pred stalnim pritiskom nagona koji ga svojom tromo\u0161\u0107u vuku u animalno. Ako se ta budnost i pa\u017enja prema duhovnom zapostave ili izgube iz civilizacije, tada ona tone u barbarstvo bez obzira na sav razvoj tehnologije.<\/p>\n

Tradicionalna slika svijeta nas u\u010di da smo u dugotrajnoj evoluciji razvijali aspekte minerala, biljaka i \u017eivotinja, \u0161to nam je omogu\u0107avalo opstanak i razvoj. No, kao ljudska bi\u0107a u evoluciji vrste sudjelujemo razvijanjem humaniteta, \u0161to je po prirodi \u010dovjeka mogu\u0107e samo svjesnim odr\u017eavanjem pravilnog odnosa izme\u0111u humanog i animalnog, i to tako da prevladava ono humano. Taj je odnos u tradicionalnoj predaji predstavljen kao odnos jaha\u010da i konja, u kojem jaha\u010d predstavlja humani dio \u010dovjeka, a konj njegov animalni dio.<\/p>\n

Biraju\u0107i ono \u010demu \u0107emo pokloniti pa\u017enju, pridati zna\u010daj i svjesno ulagati napor, izgra\u0111ujemo sebe, a time i svijet oko sebe, \u0161to je na\u0161a temeljna du\u017enost i odgovornost. Ho\u0107emo li slijepo popu\u0161tati nagonima ili ipak te\u017eiti ljudskom dostojanstvu, na\u0161e je hamletovsko pitanje.<\/p>\n

\n

O tome kakav je dana\u0161nji svijet jo\u0161 razgovjetnije govori statistika 20. stolje\u0107a. Tako primjerice 8 od 10 vode\u0107ih znanstvenika nobelovaca radi za vojsku; manje od 1% stanovni\u0161tva zemlje upravlja s vi\u0161e od 80% resursa; 200 milijuna ljudi je moderno roblje, bez ikakvih ljudskih i radnih prava; porezi su takvi da dvije tre\u0107ine zarade ide dr\u017eavi, \u0161to je vi\u0161e nego ikada u poznatoj povijesti. 168 milijuna ljudi pobijeno je od strane vlastitih vlada, 40 milijuna ljudi poginulo je u ratnim sukobima 20. st., dok 2 milijarde \u017eivi na rubu egzistencije i pothranjenosti\u2026 21. stolje\u0107e ozbiljno se trudi da nadma\u0161i te tragi\u010dne podatke.<\/h2>\n<\/blockquote>\n

Promotrimo li pa\u017eljivije doga\u0111aje koji obilje\u017eavaju na\u0161e doba, mo\u017eemo vidjeti kako su u sredi\u0161tu medijske pozornosti nesre\u0107e, fanatizam, mr\u017enja i strah, a ono dobro, humano i kulturno potisnuto je na sam rub dru\u0161tvene svijesti i savjesti. Manipuliranje masama dovedeno je do savr\u0161enstva kroz manipuliranje znanjem i informacijama, upravo poticanjem instinktivnog pona\u0161anja te stvaranjem umjetnih potro\u0161a\u010dkih potreba i navika. Sve to zamagljuje kriterije, zbunjuje obi\u010dnog \u010dovjeka i omogu\u0107ava suvremenu oligarhiju, tj. vladavinu bogate elite koja kolonizira cijeli planet. Budu\u0107i da manjini osiguravaju privilegije, danas se kolektivne \u017eudnje i strah obilato zloupotrebljavaju.<\/p>\n

O tome kakav je dana\u0161nji svijet jo\u0161 razgovjetnije govori statistika 20. stolje\u0107a. Tako primjerice 8 od 10 vode\u0107ih znanstvenika nobelovaca radi za vojsku; manje od 1% stanovni\u0161tva zemlje upravlja s vi\u0161e od 80% resursa; 200 milijuna ljudi je moderno roblje, bez ikakvih ljudskih i radnih prava; porezi su takvi da dvije tre\u0107ine zarade ide dr\u017eavi, \u0161to je vi\u0161e nego ikada u poznatoj povijesti. 168 milijuna ljudi pobijeno je od strane vlastitih vlada, 40 milijuna ljudi poginulo je u ratnim sukobima 20. st., dok 2 milijarde \u017eivi na rubu egzistencije i pothranjenosti\u2026 21. stolje\u0107e ozbiljno se trudi da nadma\u0161i te tragi\u010dne podatke.<\/p>\n

\u010covjek se nu\u017eno mora zapitati \u0161to mu je \u010diniti u tom i takvom svijetu: kako \u017eivjeti s time i biti \u010dovjek? Pridru\u017eiti se grabe\u017eljivcima slijede\u0107i zakon ja\u010deg, vratiti se u \u010dopor ili izabrati prividno te\u017ei i mukotrpniji put \u2013 biti \u010dovjek na skroman, prirodan i dostojanstven na\u010din? Iskustvo na\u0161ih prethodnika nas u\u010di da je mogu\u0107e \u017eivjeti u najnepovoljnijim okolnostima i biti \u010dovjek, a tradicionalna slika svijeta prenosi modele i arhetipove prema kojima je ovo posljednje mogu\u0107e i kako je to zapravo jedini put za \u010dovjeka.<\/p>\n

Bolje od jadikovanja i bolje od povla\u010denja jest uvidjeti pokreta\u010de te neprirodne slike svijeta te, shvativ\u0161i da se njihova zlokobna sjena nadvija nad svakog \u010dovjeka, ulo\u017eiti napor za otkrivanje uzroka i uklanjanje njihovih posljedica. Jer, utapanje u masi i skidanje tereta individualne odgovornosti daje nam prividan osloba\u0111aju\u0107i osje\u0107aj, ali je istovremeno i naj\u010de\u0161\u0107i izvor stalno prisutnog iracionalnog nezadovoljstva koje ra\u0111a nasilje i glavni je izvor patnje i bijede suvremenog \u00adsvijeta na svim razinama.<\/p>\n

Ho\u0107e li na\u0161 svijet ostati pusta i prazna dolina suza i \u0161to \u0107emo ostaviti budu\u0107im nara\u0161tajima prvenstveno ovisi o nama, a ne o bilo \u010demu ili o bilo kome drugome. Odgovornost za vlastiti \u017eivot i vlastito djelovanje jest ne\u0161to \u0161to kad-tad moramo prihvatiti da bismo iza\u0161li iz za\u010daranog kruga boli i patnje, uspravili se i prohodali kao \u010covjek\u2026<\/p>\n

Sveti tekstovi svih civilizacija i svi veliki filozofi govore da je napredak mogu\u0107 jedino ako \u010dovjek po\u010dne mijenjati sebe, svoje pona\u0161anje pa tako i svoj karakter. Put evolucije \u010dovjeka podrazumijeva \u017eivljenje vrlina kroz davanje zna\u010daja onome \u0161to je temeljno ljudsko, onome \u0161to nas povezuje s bo\u017eanskim u nama \u2013 s na\u0161om besmrtnom du\u0161om.<\/p>\n

U drevnoj Mahabharati Kri\u0161na podu\u010dava svog u\u010denika Arjunu o su\u0161tinskoj razlici izme\u0111u uma i razuma (a koje mi danas uglavnom poistovje\u0107ujemo) zasnovanoj na tome da je razum stalno pod uplivom osjeta i nagona koji ga podbadaju, dok um gospodari nagonima, jer je iznad njih.<\/p>\n

Ta prividno mala razlika izme\u0111u uma i razuma, kojoj suvremenost ne pridaje gotovo nikakav zna\u010daj, odjekuje kroz kulturne tradicije staroga svijeta u mitovima i zaboravljenim u\u010denjima. U njima otkrivamo tragove univerzalne mudrosti koja nam prenosi tajnu o na\u0161em postanku, smislu i svrsi postojanja. U\u010di nas, dakle, humanitetu koji je uvijek vezan uz prihva\u0107anje odgovornosti za vlastiti \u017eivot i djelovanju u nastojanju da se bude \u010dovjek kroz stalno usavr\u0161avanje. U protivnom smo samo stranci u prolazu, pojedinci ba\u010deni u besmislen i bezna\u010dajan svijet, osu\u0111eni na slobodu, kako su to stanje u crnim bojama opisali egzistencija\u00adlisti nakon Drugog svjetskog rata.<\/p>\n

Put humaniteta put je borbenosti i pobjede nad samim sobom, uspostave samokontrole koja je oduvijek smatrana izrazom plemenite ulju\u0111enosti. Kao \u0161to kultivirane biljke treba paziti, zalijevati i voljeti, a korov raste sam po sebi, tako je i s dvije strane ljudske prirode. Nagoni razvijani tijekom beskrajne evolucije ja\u010di su i lukaviji u borbi za svoje interese. To je onaj egoizam i borba za opstanak pod svaku cijenu. Na\u0161a nejaka svijest, prometejski dar bogova, opstaje ako se oko nje skrbimo i trudimo, te u\u010dimo koristiti tu potencijalnu snagu.<\/p>\n

Klement Aleksandrijski, kr\u0161\u0107anski filozof iz III. stolje\u0107a, o tome ka\u017ee: \u201cSpoznaja \u010dovjeka je znanje o onome \u0161to jesmo i \u0161to smo postali, odakle smo do\u0161li i kamo \u0107emo sti\u0107i, prema \u010demu te\u017eimo i \u0161to je na\u0161e spasenje, iskupljenje, \u0161to je na\u0161e ro\u0111enje i na\u0161a obnova.\u201d<\/p>\n

Filozofija kao na\u010din \u017eivota je znanje koje poma\u017ee \u010dovjeku shvatiti korijene, uzroke i posljedice ropstva nagonima i kao \u0161to ka\u017ee spomenuti kr\u0161\u0107anski mistik: \u201cOzbiljna predanost idealima humaniteta i \u017eivljenje u skladu s vrijednostima koje prepoznajemo, put je oslobo\u0111enja \u010dovjeka od vanjskih i nutarnjih okova i dobar i provjeren na\u010din kako mo\u017eemo promijeniti svijet\u2026 prvenstveno i istovremeno rade\u0107i na promjeni sebe.\u201d<\/p>\n

1 B. Klai\u0107: lat. instinguere \u2013 podbadati, poticati. Djelovanje izvr\u0161eno iz nesvjesne pobude, bez razmi\u0161ljanja, obi\u010dno bez svijesti o uzroku i cilju postupaka i na\u010dinu ostvarenja.<\/em><\/p><\/blockquote>\n

Nova Akropola<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Ho\u0107e li na\u0161 svijet ostati pusta i prazna dolina suza i \u0161to \u0107emo ostaviti budu\u0107im nara\u0161tajima prvenstveno ovisi o nama, a ne o bilo \u010demu ili o bilo kome drugome. Odgovornost za vlastiti \u017eivot i vlastito djelovanje jest ne\u0161to \u0161to kad-tad moramo prihvatiti da bismo iza\u0161li iz za\u010daranog kruga boli i patnje, uspravili se i prohodali kao \u010covjek\u2026<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":342577,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-342576","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/342576","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=342576"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/342576\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":342579,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/342576\/revisions\/342579"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/342577"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=342576"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=342576"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=342576"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}