{"id":342504,"date":"2022-04-06T07:56:28","date_gmt":"2022-04-06T05:56:28","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=342504"},"modified":"2022-04-06T10:06:35","modified_gmt":"2022-04-06T08:06:35","slug":"kako-srbija-danas-gleda-na-opsadu-sarajeva","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2022\/04\/06\/kako-srbija-danas-gleda-na-opsadu-sarajeva\/","title":{"rendered":"Kako Srbija danas gleda na opsadu Sarajeva?"},"content":{"rendered":"<p><strong>Pi\u0161e: Bojan Ton\u010di\u0107<\/strong><\/p>\n<p>Ta\u010dno, pro\u0161lo je svih 30 godina od po\u010detka opsade Sarajeva, mogao bi da glasi odgovor na zapitanost u karakteristi\u010dnom grobljanskom fatalizmu, u istinski amoralnoj neosetljivosti za patnje drugih; ve\u0107 tri decenije uzgaja se diljem Srbije novo pomirenje \u2013 sa vlastitom ne\u010distom save\u0161\u0107u koja se tretira kao elementarna nepogoda. Ne kao li\u010dna odluka \u2013 ne o\u010dekujmo previ\u0161e \u2013 da se bude deo anticivilizacijskog, ne\u010dove\u010dnog projekta.<\/p>\n<p>Ne \u010duje se ni re\u010d o \u017ealjenju.<\/p>\n<p>U realnosti svakodnevnice zadu\u0161ni\u010dka dijagnoza zvu\u010di i kao prozirna analiza uspeha, opijenost\u00a0 mo\u0107nog, bahatog zlikovca dokazanom podr\u0161kom sau\u010desnika i talaca. O predsedniku Srbije Aleksandru Vu\u010di\u0107u i njegovim zaokru\u017eiva\u010dima je re\u010d, o njegovoj konstataciji: \u201cOno \u0161to je va\u017eno za zemlju je da je uticaj ukrajinske krize bio ogroman na rezultate izbora, i vidi se da se Srbija dramati\u010dno pomerila udesno\u2026\u201d Tako uo\u010di ove godi\u0161njice odsustva stida govori cini\u010dni vlasnik sudbina, demonstriraju\u0107i snagu poganim jezikom i facijalnim gr\u010dem. Znaju\u0107i da je realizator rata mirnodopskim sredstvima, znaju\u0107i i to da je Srbija oti\u0161la udesno taman koliko je on hteo, utemeljuju\u0107i svoje filijale, daju\u0107i pravo gra\u0111anstva svakovrsnom olo\u0161u spremnom da ga pouzdano slu\u017ei. I to da je agresiju na Ukrajinu upotrebio patolo\u0161kom putinizacijom i homogenizacijom oko milionskih konzerviranih zaliha svakovrsnih \u0111akonija i manipulativnim flertom sa ostacima spr\u017eenih mati\u010dnih plo\u010da u glavama potencijalnih konzumenata.<\/p>\n<p>Na tridesetogodi\u0161njicu po\u010detka ubijanja jednog grada besmisleno je govoriti o navodnom skretanju agresora koji je, eto, oti\u0161ao udesno, a mentalno se nije ni pomerio od rovova i baterijskih formacija iznad Sarajeva. Iz kojih je dejstvovala desnica kojoj je su\u0161tinski pripadao srbijanski predsednik. Kao skupina ratnih zlo\u010dinaca i neljudi.<\/p>\n<p>A ko zna, mo\u017eda se mo\u017ee i desnije, mo\u017eda se uzgajaju nova 63, ili 72. brigada, ima ne\u0161to i aviona, desperadosa za vikend \u2013 ratovanje nije manjkalo; mo\u017eda se priprema novi obra\u010dun sa razumom, a da stari nije ni prestajao. Opasna destrukcija je ve\u0107 na delu, politi\u010dka igrarija u kojoj je kreator spreman da u\u010dini sve ne bi li, uz pomo\u0107 prekodrinske bratije, ometao bilo kakav progres. Ne bi li se, onako terapijski, ispoljila gubitni\u010dka frustracija.<\/p>\n<blockquote>\n<h2>Strahovi i nada<\/h2>\n<\/blockquote>\n<p>Nije nada racionalna kategorija, nije joj bilo mesta u iole respektabilnoj percepciji zapo\u010detog raspada zajedni\u010dke dr\u017eave, ipak je postojala, ipak je pristojan svet \u0161aptao i prikrivao sumnju (\u201cNe\u0107e valjda\u201d). Dok se \u010dinilo da su u Hrvatskoj ubijanja nezaustavljiva, \u010duli su se glasovi protiv. Na koncertu \u201cJUTEL za mir\u201d 28. jula 1991. Milan Mladenovi\u0107 je pevao \u201cOvo je zemlja za nas\/Ovo je zemlja za sve na\u0161e ljude\/Ovo je ku\u0107a za nas\/Ovo je ku\u0107a za svu na\u0161u decu\u201d i \u201cZabranjujem\/Sve one zamke va\u0161e podlosti\u2026\/Ovo ne sme biti kraj\u201d, ali je va\u017enije bilo \u0161ta misle oni koji odlu\u010duju. Ve\u0107 u oktobru 1991. srbijanski vojni izaslanik Radovan Karad\u017ei\u0107, danas robija\u0161 na do\u017eivotnoj, ka\u017ee Gojku \u0110ogu, piscu koga je Medaljom za zasluge odlikovao Aleksandar Vu\u010di\u0107: \u201cOni moraju da znaju, oko Sarajeva ima 20 hiljada naoru\u017eanih Srba, pa oni nisu normalni, oni \u0107e nestati, Sarajevo \u0107e biti karakazan u kome \u0107e nestati hiljade Muslimana. (\u2026) Ja \u0107u sad morati njima otvoreno da govorim, ljudi, nemojte se zajebavati, u BiH ima tri-\u010detiri stotine hiljada Srba naoru\u017eanih. Plus Armija i tehnika. \u0160ta vi mislite da se mo\u017eete odbraniti ako do\u0111e do rata\u201d.<\/p>\n<p>A kolega pesnik potpaljiuje: \u201cGdje \u0107e on ratovat, gdje on misli, u Sarajevu da otvori rat, jel on lud \u010dovjek. Ja mislim njih upravo, ako otvore rat treba stu\u0107i do koljena!\u201c<\/p>\n<p>Poku\u0161ao je. Jezikom faktografije, odnosno ha\u0161ke presude: \u201c\u017dalbeno ve\u0107e potvrdilo je Karad\u017ei\u0107evu nameru da u\u010destvuje u udru\u017eenom zlo\u010dina\u010dkom poduhvatu za zlo\u010dine u Sarajevu na osnovu \u2018brojnih dokaza i izjava\u2019, odnosno, nije \u010dulo argumente koji dokazuju Karad\u017ei\u0107evu \u017ealbu i tvrdnju da nije nameravao da u\u010destvuje u zlo\u010dinima u Sarajevu\u201d, saop\u0161tilo je Ve\u0107e koje je donelo presudu. Nije kraj, obja\u0161njenje je i u presudi komandantu sestrinske srpske vojske Ratku Mladi\u0107u: \u201cZlo\u010dini koje ste po\u010dinili me\u0111u najstra\u0161nijim su zlo\u010dinima poznatim \u010dove\u010danstvu, uklju\u010duju\u0107i tu i genocid i istrebljivanje kao zlo\u010din protiv \u010dovje\u010dnosti\u2026\u201d Detaljan je i tu\u017eilac koji je vodio postupak protiv Stanislava Gali\u0107a, jo\u0161 jednog ubice Sarajeva (do\u017eivotni zatvor): \u201cDokazi pokazuju van razumne sumnje da su sarajevski civili zaista bili meta namjernog napada snaga SRK-a. Pretresno vije\u0107e je saslu\u0161alo svjedo\u010denje lokalnih svjedoka koji su pro\u017eivjeli razne napade na njihove dijelove grada. Napadani su dok su bili na sahranama, u kolima hitne pomo\u0107i, tramvajima, autobusima ili na biciklima. Napadani su dok su obra\u0111ivali ba\u0161tu, kupovali na tr\u017enici ili \u010distili gradske ulice. Djeca su bila meta napada dok su se igrala ili \u0161etala ulicama. Napadi su uglavnom poduzimani danju. Nisu bili odgovor ni na kakve vojne prijetnje. Napada\u010di su u ve\u0107ini slu\u010dajeva mogli jasno vidjeti da su se njihove \u017ertve bavile svakodnevnim civilnim aktivnostima. Topografija Sarajeva, s njegovim brdima i neboderima, omogu\u0107avala je pripadnicima SRK odli\u010dan vidik sa mjesta sa kojih su ga\u0111ali civile u gradu.<\/p>\n<blockquote>\n<h2>\u017divot pod snajperskom vatrom<\/h2>\n<\/blockquote>\n<p>Neke lokacije u Sarajevu postale su zloglasna mjesta s kojih su ga\u0111ali snajperisti. Na primjer, nekoliko svjedoka je svjedo\u010dilo da je glavna ulica u gradu bila poznata kao \u201caleja snajpera\u201d. Premda su gra\u0111ani u neku ruku \u017eivot prilagodili \u010destim napadima tako \u0161to su zatvarali \u0161kole, \u017eivjeli no\u0107u, a danju se skrivali, minimalno se kretali Sarajevom i postavljali metalne kontejnere da bi se za\u0161titili od snajperske vatre, ipak nisu bili bezbjedni. Usprkos tome su ih vidjeli i ga\u0111ali. Vrlo se malo moglo u\u010diniti u pogledu stvarne za\u0161tite od granatiranja.\u201d<\/p>\n<p>Mnogo stvarnije zvu\u010di pesnik: \u201cKad je srpski snajperist mojoj prijateljici ustrijelio dijete u naramku\/ Prestala sam u Boga vjerovati. Nema te, Bo\u017ee\/rekla sam, prekri\u017een si za sva vremena\/i ta\u010dka. Jer, Bog \u0161to pu\u0161ta da djecu, majkama\/ u naru\u010dju, ubijaju onako, ni zbog \u010dega, naprosto iz zabave, takav Bog meni ne treba\/A drugi \u2013 kako god ho\u0107e\u201d, zapisao je pesnik opsednutog Sarajeva Marko Ve\u0161ovi\u0107 (zbirka Poljska konjica).<\/p>\n<p>O sudbini dece odlu\u010divao je de\u010dji pesnik Radovan Karad\u017ei\u0107.<\/p>\n<p>Poginulo je 1601 dete.<\/p>\n<p>Jo\u0161 malo faktografije: opsada je trajala 1335 dana, poginula je 11541 osoba, snajperom je ubijeno 225 ljudi, na grad je iz 260 tenkova i 120 topova razli\u010ditih kalibara ispaljeno 500 hiljada projektila, 50.000 ljudi je ranjeno, mnogi od njih ostali su invalidi. Granate su ispaljivane na bolnice, pijace, obdani\u0161ta, bogomolje, ku\u0107e, stanove, ljude koji su \u010dekali u redu za vodu i namirnice.<\/p>\n<blockquote>\n<h2>Nevinost neupotrebljenog mozga<\/h2>\n<\/blockquote>\n<p>Da se podseti Srbija za \u0161ta to, kako glasi zvani\u010dna propagandna floskula \u201cnije kriva\u201d (\u017ertve, naravno, znaju). Za to \u0161to je u bestijalnom velikodr\u017eavnom projektu zlikova\u010dka organizacija potpomognuta su\u010desnicima sa razli\u010ditim stepenom odgovornosti, pogubila i bez najbli\u017eih i bez budu\u0107nosti, ostavila hiljade ljudi. Za to \u0161to su razli\u010diti pojavni oblici dr\u017eavnih bandi \u010dinili zlodela finansirani bud\u017eetskim novcem, \u0161to su se iz mra\u010dnih pohoda \u0161irom biv\u0161e Jugoslavije vratili krvavih ruku, a do\u010dekani su kao heroji.<\/p>\n<p>Glavni \u0161tab napada nalazio se u Beogradu, gde je organizovana logistika ratnim pohodima i odakle su stizala nare\u0111enja za mobilisanje oficira JNA i kriminalaca na privremenom patriotsko-plja\u010dka\u0161kom anga\u017emanu. Bilo je i nevinih u \u010ditavoj Srbiji, ne treba potceniti mo\u0107nu propagandu Slobodana Milo\u0161evi\u0107a i nadahnute realizatore, poput Rade \u0110oki\u0107: \u201cMuslimanski ekstremisti dosetili su se, valjda, najstravi\u010dn\u0133eg na\u010dina mu\u010denja na planeti. Protekle no\u0107i srpsku neja\u010d \u017eive su bacali u kaveze s lavovima u Zoolo\u0161kom vrtu Pionirska dolina!\u201d<\/p>\n<p>Mnogi su verovali. Previ\u0161e njih. \u010cak i u gradu iz kojeg su marta te 1992. odjeknuli sna\u017eni rifovi i antiratna poruka \u201cMir, brate, mir\u201d ad hoc benda Rimtutituki, u kojem su skrivani dezerteri, protestovale mirovne grupe.<\/p>\n<p>Danas se u Srbiji izbegava opsada Sarajeva kao tema za razgovor, nije zanimljivo govoriti o njoj, naj\u010de\u0161\u0107e se poistove\u0107uju intervencija NATO u SRJ i sarajevski pakao. Tobo\u017enji ili istinski bol finansijera opsade Sarajeva prati odsustvo empatije za \u017ertve \u010dije su ubijanje platili.<\/p>\n<p>Srbija se ne ose\u0107a krivom, kao da u ovom predmetu \u201cnije uredno pozvana\u201d. Da se izjasni, prizna, ka\u017ee da ima ne\u010distu savest. Ali, redovno govori o budu\u0107nosti.<\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/balkans.aljazeera.net\/opinions\/2022\/4\/5\/beograd-i-sarajevo-ucinak-kalemegdanskih-baterija\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">balkans.aljazeera.net<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Danas se u Srbiji izbegava opsada Sarajeva kao tema za razgovor, nije zanimljivo govoriti o njoj, naj\u010de\u0161\u0107e se poistove\u0107uju intervencija NATO u SRJ i sarajevski pakao<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":312965,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5,12],"tags":[1335],"class_list":["post-342504","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu","category-prica-dana","tag-opsada-sarajeva"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/342504","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=342504"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/342504\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":342505,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/342504\/revisions\/342505"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/312965"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=342504"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=342504"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=342504"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}