{"id":342323,"date":"2022-04-03T15:42:48","date_gmt":"2022-04-03T13:42:48","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=342323"},"modified":"2022-04-03T15:42:48","modified_gmt":"2022-04-03T13:42:48","slug":"rijedak-gas-mozda-curi-iz-zemljinog-jezgra","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2022\/04\/03\/rijedak-gas-mozda-curi-iz-zemljinog-jezgra\/","title":{"rendered":"Rijedak gas mo\u017eda curi iz Zemljinog jezgra"},"content":{"rendered":"

Velika ve\u0107ina ovog gasa u svemiru, nazvanog helijum-3, nastao je neposredno nakon \u0161to se Veliki prasak dogodio prije oko 13,8 milijardi godina. Dio tog helijuma-3 spojio bi se s drugim \u010desticama gasa i pra\u0161ine u solarnoj nebuli; ogromnom, rotiraju\u0107em i sru\u0161enom oblaku za koji se smatra da je doveo do stvaranja Sun\u010devog sistema, prenosi\u00a0 portal net.hr.<\/a><\/p>\n

Otkri\u0107e da Zemljino jezgro vjerovatno sadr\u017ei ogroman rezervoar helijuma-3, dokaz je koji se sla\u017ee s idejom da se Zemlja formirala unutar uspje\u0161ne solarne nebule, a ne na njenoj periferiji ili tokom faze jenjavanja, rekli su istra\u017eiva\u010di.<\/p>\n

“Helijum-3 je \u010dudo prirode i trag za istoriju Zemlje, koji dokazuje da jo\u0161 postoji zna\u010dajna koli\u010dina ovog izotopa u unutra\u0161njosti Zemlje”, rekao je glavni autor studije Peter Olson, geofizi\u010dar sa Univerziteta Novi Meksiko.<\/p>\n

Helijum-3 je izotop, ili varijanta helijuma, koji u jezgru ima jedan neutron umjesto uobi\u010dajena dva. To je rijedak gas, koji \u010dini samo 0,0001 odsto helijuma na Zemlji. Budu\u0107i da je helijum jedan od najranijih elemenata koji postoje u svemiru, ve\u0107ina vjerovatno dolazi iz Velikog praska.<\/p>\n

Kako bi to istra\u017eio, istra\u017eiva\u010dki tim je modelirao obilje helijuma tokom dvije va\u017ene faze Zemljine istorije: ranog formiranja planeta, kada se jo\u0161 akumulirao helijum i nakon formiranja Mjeseca, kada je na\u0161a planeta izgubila dosta tog gasa. Nau\u010dnici misle da je Mjesec nastao kada se kolosalni objekat veli\u010dine Marsa sudario sa Zemljom prije otprilike \u010detiri milijarde godina.<\/p>\n

Ovaj doga\u0111aj bi otopio Zemljinu koru i omogu\u0107io da ve\u0107i dio helijuma unutar na\u0161e planete nestane.<\/p>\n

Me\u0111utim, Zemlja u to vrijeme nije izgubila sav svoj helijum-3. Jo\u0161 uvijek zadr\u017eava dio rijetkih gasova, koji i dalje cure iz Zemljine unutra\u0161njosti.<\/p>\n

Me\u0111utim, budu\u0107i da se ovi rezultati temelje na modeliranju, rezultati nisu sigurni. Tim je morao da napravi niz pretpostavki, na primjer, da je Zemlja preuzela helijum-3 kako se formirao u solarnoj nebuli, da je helijum u\u0161ao u metale koji stvaraju jezgro i da je ne\u0161to helijuma napustilo jezgro za omota\u010d. Ove pretpostavke zna\u010de da u jezgru mo\u017ee biti manje helijuma-3 nego \u0161to su izra\u010dunali.<\/p>\n

Ali, istra\u017eiva\u010di se nadaju da \u0107e prona\u0107i jo\u0161 tragova koji se sla\u017eu s njihovim otkri\u0107ima. Na primjer, pronalazak drugih gasova, koji cure sa Zemlje sa sli\u010dnih mjesta i sli\u010dnim brzinama kao helijum-3, moglo bi dokazati da je jezgro izvor.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Izuzetno rijetka vrsta helijuma koja je nastala ubrzo nakon Velikog praska curi iz Zemljinog jezgra, prenijela je nova studija modelovanja.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":342324,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14],"tags":[],"class_list":["post-342323","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/342323","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=342323"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/342323\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":342325,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/342323\/revisions\/342325"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/342324"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=342323"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=342323"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=342323"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}