{"id":342288,"date":"2022-04-03T08:08:35","date_gmt":"2022-04-03T06:08:35","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=342288"},"modified":"2022-04-03T08:08:35","modified_gmt":"2022-04-03T06:08:35","slug":"pandemija-je-povecala-autoritarne-tendencije-u-brojnim-drustvima","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2022\/04\/03\/pandemija-je-povecala-autoritarne-tendencije-u-brojnim-drustvima\/","title":{"rendered":"Pandemija je pove\u0107ala autoritarne tendencije u brojnim dru\u0161tvima"},"content":{"rendered":"

Autor: Sre\u0107ko Pulig<\/strong><\/p>\n

U sklopu Filozofskog teatra u zagreba\u010dkom HNK-u nastup je odr\u017eala Renata Salecl,<\/strong> poznata slovenska filozofkinja koja iza sebe ima niz knjiga prevedenih na petnaest jezika. Krajem pro\u0161le godine u izdanju Naklade Ljevak iza\u0161ao je hrvatski prijevod njene knjige pod provokativnim naslovom “\u010covjek je \u010dovjeku virus” koji varira \u010duvenu latinsku izreku “Homo homini lupus” (\u010dovjek je \u010dovjeku vuk). Dan nakon predavanja odr\u017eali smo ovaj razgovor.<\/p>\n

Knjiga se sastoji iz dva dijela. Jedan su kolumne iz novina Delo, a drugi jedna knji\u017eica napisana u vrijeme pandemije.<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

U knjizi sam udru\u017eila dvije stvari. Prva je analiza neoliberalizma, kako se pojedinac promijenio kroz tu ideologiju koja ga uvjerava da je sve u njegovim rukama, da ima neki slobodan izbor. Svatko mo\u017ee uspjeti. Analiziram tu strepnju, na\u010dine kontrole pojedinca u suvremenom dru\u0161tvu. To su tekstovi koje sam izvorno pisala za novine Delo, a izabrala sam ih tako da sam uzela one koji su relevantni za sada\u0161nji trenutak. Drugi dio \u010dini moja manja knjiga nastala za vrijeme pandemije, u kojoj sam analizirala dana\u0161nji dru\u0161tveni trenutak, kako smo se promijenili kao pojedinci i kao dru\u0161tvo za vrijeme pandemije. Koji psiholo\u0161ki problemi su se pojavili, koji novi na\u010dini nasilja i kako smo dru\u0161tveno interpretirali virus. Za\u0161to smo rekli da imamo neki rat s virusom, pitam se koji eti\u010dki momenti bi nas trebali zabrinjavati, kako bi dru\u0161tvo trebalo reagirati kad imamo premalo ventilatora, kad se dru\u0161tvo i medicinska struka trebaju odlu\u010diti kome pomo\u0107i, a kome ne.<\/p>\n

\n

Problem apatije<\/h2>\n

Pi\u0161ete knjigu o pitanju apatije \u2013 o \u010demu se radi kod ovog fenomena?<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Pitam se \u0161to zna\u010di kad ka\u017eemo da postoji puno ljudi koji su apati\u010dni spram dru\u0161tvenih zbivanja. Kad je toliko bombardiran negativnim informacijama, jedini na\u010din za pojedinca da nekako pre\u017eivi je da tokom dana zatvara o\u010di, da sve manje gleda vijesti, da nije pod pritiskom dru\u0161tvenih medija. Drugi problem je kad vidimo jako puno patnje \u2013 nakon nekog vremena za nju postajemo desenzibilizirani. To je neka druga apatija, koja isto tako pojedincu ponekad poma\u017ee da ide kroz \u017eivot. Analiti\u010dki je zanimljivo da se apatija ponekad, recimo u Americi 1950-ih, do\u017eivljavala pozitivno, u smislu da je u dru\u0161tvu do neke mjere treba. Ako su svi ljudi strastveni, iznervirani oko politi\u010dkih pitanja, imamo previ\u0161e onih koji postaju fundamentalisti u toj svojoj vatrenosti. Ako imamo previ\u0161e ljudi koji su prevatreni, to je bila teorija, imamo velike sukobe u dru\u0161tvu. Pitali su se nije li bitno za demokraciju da dozvoljava i to da se ljudi ne interesiraju za politiku, da su apati\u010dni. Danas se pak pitamo jesmo li suvi\u0161e pasivni spram autoritarnih vo\u0111a. Ili, postoji apatija prouzrokovana novim dru\u0161tvenim medijima, kad gubimo energiju i jako se ljutimo na forumima, ali smo slabo aktivni kad do\u0111e do izbora ili dru\u0161tvenog anga\u017emana. Puno dru\u0161tava sada ima problem da je izlaznost na izbore mala. U Sloveniji za nekoliko sedmica imamo izbore i veliko je pitanje kakva \u0107e biti izlaznost. Opozicija, ljudi koji su politi\u010dki vi\u0161e lijevo, ponekad su premalo motivirani da na njih iza\u0111u.<\/p>\n

\u00a0\u00a0\u00a0 Mislim da je problem oko cijepljenja bio vi\u0161estruk. Puno je ljudi koji se jako brinu oko svoga tijela, fitnesa i sl. bilo negativno nastrojeno spram cijepljenja<\/h2>\n

Ka\u017eete da je \u010dovjek \u010dovjeku postao virus. \u017divimo u dru\u0161tvu nadgledanja, kontrole, samokontrole. Kako je pandemija promijenila dru\u0161tvo?<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Nadali smo se da \u0107e se dru\u0161tvo promijeniti u pozitivnom smjeru, u smislu da \u0107emo preispitivati glavna pitanja: ekolo\u0161ka, pitanja kapitalizma, nejednakosti, autoritarizma. Ali do\u0161li smo do toga da smo sve to nekako potisnuli. U biti je pandemija pove\u0107ala autoritarne tendencije u brojnim dru\u0161tvima. Mnoga su uvela razna izvanredna stanja i u toj situaciji mogli su mijenjati zakone na na\u010din koji smanjuje i ograni\u010dava dru\u0161tvena prava. Recimo, Kina je ve\u0107 odlu\u010dila da ostaje puno mehanizama kontrole koji su uvedeni za vrijeme pandemije. I u mnogim drugim dr\u017eavama sigurno \u0107e neki zakoni, koji su uvedeni, ostati. Isto tako, promijenili su se odnosi me\u0111u ljudima, vi\u0161e smo se zatvorili u svoje male balone. Za djecu je to bilo stravi\u010dno. Slovenija je imala jedno od najdu\u017eih razdoblja sa zatvorenim \u0161kolama. Sad vidimo puno djece s psiholo\u0161kim problemima. Porast depresije, tjeskoba \u2013 to je univerzalni problem. Dugoro\u010dni problemi \u0107e sigurno ostati, pa i pitanje na\u010dina rada. Postavlja se pitanje je li to \u0161to radimo od ku\u0107e dobro ili ne. Vode se velike debate. Neki zanati ne\u0107e se otvoriti. Puno je biznisa propalo. Dugoro\u010dno, bojim se da se nismo pripremili za idu\u0107e pandemije. Nismo bolje organizirali istra\u017eivanje novih virusa, zdravstveni sistem ima problem s bolestima koje nisu bile otkrivene i tretirane dok se sistem bavio samo Covidom-19.<\/p>\n

U pandemiji se sve fokusiralo na zao\u0161trena pitanja nositi masku ili ne, cijepiti se ili ne. Ali u tom “budi odgovoran” i “misli na druge” sve je opet preba\u010deno na pojedinca, kao da bi morao sam odlu\u010divati o svom stilu \u017eivota. Cijepljenje kao da je postalo stvar izbora, slobodne volje, dok je to nekad bio rutinski zahvat?<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

U neoliberalizmu mi do\u017eivljavamo sebe, svoje tijelo, kao ne\u0161to za \u0161to se sami trebamo brinuti, u smislu da imamo slobodu izbora. Osje\u0107aj je da si sam kriv ako si se razbolio, nisi pravio pravilne izbore. Ideja je da kad si bolestan, treba\u0161 pozitivno misliti i raditi na tome da ozdravi\u0161. Mislim da je problem oko cijepljenja bio vi\u0161estruk. Puno je ljudi koji se jako brinu oko svoga tijela bilo negativno nastrojeno spram cijepljenja. Na Novom Zelandu oni koji rade u joga i fitnes studijima odlu\u010dili su da im je bolje da zatvore svoje biznise nego da se cijepe. Novi Zeland je razvijena zemlja i imao je malo Covida-19, tek sad imaju ve\u0107ih problema. I u Sloveniji je ba\u0161 taj dio populacije koji se jako brine oko svog tijela, fitnesa i sl., bio jako protiv cijepljenja. Tako da protiv cijepljenja kod nas nisu bili neuki, neznalice, ve\u0107 oni koji su bili jako dobro informirani, ali su bili pod velikim utjecajem raznih gurua fitnesa po forumima. Problem je da mnijenja koja dijele influenseri imaju ve\u0107i utjecaj na mi\u0161ljenje ljudi nego nau\u010dni rad.<\/p>\n

U lockdownu se postavilo pitanje \u2013 u Sloveniji se nije moglo iz op\u0107ine u op\u0107inu \u2013 za\u0161to bi netko dobio dozvolu. Ako ide u vikendicu i u\u017eiva u prirodi, to bi bilo suspektno, morao je postojati neki radni razlog?<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

U zakonu koji je regulirao tko mo\u017ee putovati u drugu op\u0107inu bilo je napisano da mogu samo oni koji imaju vlasni\u0161tvo. Mogao si na put samo ako ima\u0161 starog bolesnog bliskog ro\u0111aka ili imovinu na kojoj treba\u0161 ne\u0161to da radi\u0161. Pitali smo se tko previ\u0161e u\u017eiva za vrijeme pandemije, pa je na\u0161 glasnogovornik Jelko Kacin, koji je jako lo\u0161e informirao ljude, jednom rekao na TV-u: “U\u017eivajte dok jo\u0161 mo\u017eete.”<\/p>\n

\u00a0\u00a0\u00a0 Putin se ve\u0107 vi\u0161e godina referira na neke jako problemati\u010dne ruske teoreti\u010dare. Jedan je Ivan Iljin, \u010diji je ideal autoritarni, jak lider, drugi Lev Gumiljov koji je pisao da ruski narod jo\u0161 mo\u017ee puno napraviti jer ima vi\u0161e kozmi\u010dke energije, a tre\u0107i Aleksandar Dugin<\/h2>\n

Psihoanaliza se s jedne strane u toj neokonzervativnoj kontrarevoluciji suo\u010dava s problemom politi\u010dke korektnosti i s potencijalnim zabranama, vi ste tvrdili da ipak ne. S druge strane, terapije cvatu. Narasle su potreba za terapijom i terapeutizacija dru\u0161tva?<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Puno ljudi ima potrebu da s nekim pri\u010da. Sad kad smo u situaciji sve ve\u0107e izolacije, individualizma, pa i zatvaranja za vrijeme pandemije, ljudi imaju jaku potrebu da s nekim analiziraju svoja osje\u0107anja, da im netko pomogne da pro\u017eive strepnju, depresiju. Trebali bismo po pristupa\u010dnoj cijeni imati organiziranu terapiju. Ali kod nas, u postsocijalisti\u010dkom dru\u0161tvu, problem je da dugo vremena nismo imali dobru terapeutsku situaciju. Neke dr\u017eave nisu dozvoljavale psihoanalizu, ljudi su se bojali i\u0107i na terapiju jer nisu imali povjerenja u nekog drugog. Bojao si se da te netko ne otkuca vlasti zbog politi\u010dkih stavova.<\/p>\n

Vidimo niz regresivnih tendencija u neoliberalnom kapitalizmu, a obrambeni mehanizmi pojedinaca su da \u017eele ili ne \u017eele ne\u0161to znati. Naveli ste primjer Fuku\u0161ime u Japanu, pa \u010dak do iskustva Hiro\u0161ime i nuklearnih katastrofa.<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Oko katastrofa ba\u0161 imamo veliku \u017eelju da zatvaramo o\u010di i da ih ne vidimo. U Fuku\u0161imi su se neki ljudi pona\u0161ali kao da se ni\u0161ta nije desilo. Drugi su bili jako anksiozni. U vrijeme pandemije vidjeli smo ne\u0161to sli\u010dno. Puno se vo\u0111a u po\u010detku pona\u0161alo kao da ne\u0107e biti ni\u0161ta. Tako je u SAD-u biv\u0161i predsjednik Donald Trump na po\u010detku negirao virus, a Bolsonaro u Brazilu potpuno ga je negirao. Pa i u Rusiji nitko ne mo\u017ee vjerovati njihovim brojkama, neke informacije ka\u017eu da je mo\u017eda i vi\u0161e od milijun Rusa umrlo, iako su oficijelne brojke puno ni\u017ee. Za vrijeme pandemije imali smo neku negaciju, neko \u017ertvovanje starih ljudi, nije se dobro organiziralo da se sprije\u010de kontaminacije u domovima umirovljenika i da se omogu\u0107i brzi transport oboljelih u bolnice. U Sloveniji smo na po\u010detku imali veliku smrtnost me\u0111u starijim stanovni\u0161tvom.<\/p>\n

\n

\u0160ok zbog Ukrajine<\/h2>\n

Preko virusa do\u0107i \u0107emo do rata. Na po\u010detku pandemije objavljen je rat virusu, kao da nam je on objavio rat, a mi imamo neko oru\u017eje kojim bismo s njim ratovali?<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

To je bila iluzija. Govorili smo da ratujemo s virusom. Ali on nam nije objavio rat, virus ne govori. Taj militantni diskurs bio je jako lo\u0161, uveo je u dru\u0161tvo ratni diskurs. Kao da u na\u0161im tijelima crvena krvna zrnca ratuju protiv virusa. Diskurs rata legitimirao je i to da postoje nu\u017ene \u017ertve. U knjizi sam citirala kamerunsko-ameri\u010dkog filozofa Achillea Mbembea, koji je kazao da se ba\u0161 za pandemije pokazalo da je neoliberalizam nekroliberalizam, jer uvijek pravi neku hijerarhiju me\u0111u ljudima. Koje mo\u017ee\u0161 \u017ertvovati, koji su manje vrijedni \u2013 stariji, hendikepirani, migranti. Neoliberalizam u svojoj biti ima neku logiku opravdavanja \u017ertvovanja.<\/p>\n

Tako smo do\u0161li do pravog rata, ovog u Ukrajini. Bilo je negiranja da \u0107e do rata do\u0107i, koje je u ve\u0107ine ljudi zdravorazumski prevladavalo. A onda se on ipak dogodio. Kako se odnositi spram tih katastrofalnih vijesti iz Ukrajine?<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Kad vidimo te slike iz Ukrajine, te\u0161ko vjerujemo da se to zaista de\u0161ava. To su tako stravi\u010dne slike da je to za na\u0161 um nevjerojatno. Kad vidi\u0161 potpuno zga\u017een Mariupol, kao \u0161to su u pro\u0161losti bili Alep ili Grozni. Mislim da jo\u0161 postoji veliko suosje\u0107anje sa \u017ertvama. U Sloveniji imamo deset tisu\u0107a izbjeglica iz Ukrajine i velika je pomo\u0107 ljudi, individualna, ali i dr\u017eave. Postavilo se pitanje kako to da nije bilo takvog odnosa spram izbjeglica iz sirijskog rata, pa i drugih, koji su prolazili kroz Sloveniju, a poneki su \u017eeljeli i ostati. Ali tada je djelovao neki rasizam, koji danas ne postoji. To je ne\u0161to \u0161to je jako problemati\u010dno, no dobro je da su se ljudi brzo mobilizirali. Svi smo u \u0161oku, ali nadam se da \u0107e se na\u0107i neki na\u010din da se taj rat zavr\u0161i i da Ukrajina sa\u010duva svoj teritorijalni integritet.<\/p>\n

Trivijalni mediji spekuliraju u vezi psihi\u010dkog stanja Putina kao vo\u0111e. No vi ste naveli tri teoreti\u010dara koji bi mogli biti inspirativni da shvatimo njegove postupke.<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Putin se ve\u0107 vi\u0161e godina referira na neke jako problemati\u010dne ruske teoreti\u010dare. Jedan je Ivan Iljin, koji je \u017eivio prije sto godina, mislim da je umro 1950-ih. On je pisao o tome da dr\u017eave ne trebaju imati partije, da je najbolje za dr\u017eavu ako ima jednog mo\u0107nog lidera koji ima u svojoj vlasti sve, i sudstvo, i armiju, i dr\u017eavu, i ekonomiju. Ideal mu je bio autoritarni, jak lider, a ne neke male partije koje se bore za vlast. Od po\u010detka je bio protiv demokracije. Podr\u017eavao je ideju Bijele garde. Zavr\u0161io je u progonstvu u Berlinu i \u0160vicarskoj. Putin je odlu\u010dio preseliti njegove posmrtne ostatke iz \u0160vicarske u Rusiju. Drugi je Lev Gumiljov, etnolog koji je pisao u pro\u0161lom stolje\u0107u. Bio je dva puta u sovjetskom logoru. Njegova mati je slavna pjesnikinja Ana Ahmatova. On je pisao o nekoj ideji Evro-Azije, gdje \u0107e pobijediti narod koji ima puno unutra\u0161nje energije, koji ima velik broj pasionara. Njegova ideja je bila da neki narodi imaju neku vi\u0161u kozmi\u010dku energiju i trebaju da rade na tome da do\u0111u do vrha svog razvoja. Postoje narodi koji su stari, poput engleskog i drugih evropskih. Ali ruski narod jo\u0161 mo\u017ee puno napraviti jer ima vi\u0161e kozmi\u010dke energije. Tre\u0107i je politi\u010dki filozof, koji je jo\u0161 \u017eiv, Aleksandar Dugin. On otvoreno podr\u017eava neonacisti\u010dke ideologije i isto tako ima neku teoriju evroazijskih naroda. Jako se inspirira Carlom Schmittom, koji je bio utjecajan za vrijeme Hitlerovog re\u017eima.<\/p>\n

Portal Novosti<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Renata Salecl: U pandemiji smo govorili da ratujemo s virusom. Taj je militantni diskurs bio jako lo\u0161. Kamerunsko-ameri\u010dki filozof Achille Mbembe je kazao da se ba\u0161 za pandemije pokazalo da je neoliberalizam nekroliberalizam, jer uvijek pravi neku hijerarhiju me\u0111u ljudima. Koje mo\u017ee\u0161 \u017ertvovati, koji su manje vrijedni \u2013 stariji, hendikepirani, migranti<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":342289,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[1325,1326],"class_list":["post-342288","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu","tag-renata-salecl","tag-secko-pulig"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/342288","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=342288"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/342288\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":342290,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/342288\/revisions\/342290"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/342289"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=342288"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=342288"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=342288"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}