{"id":342281,"date":"2022-04-02T22:24:06","date_gmt":"2022-04-02T20:24:06","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=342281"},"modified":"2022-04-02T22:24:29","modified_gmt":"2022-04-02T20:24:29","slug":"lazne-informacije-u-crnoj-gori-u-sluzbi-propagande-ili-vece-zarade","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2022\/04\/02\/lazne-informacije-u-crnoj-gori-u-sluzbi-propagande-ili-vece-zarade\/","title":{"rendered":"La\u017ene informacije u Crnoj Gori: U slu\u017ebi propagande i(li) ve\u0107e zarade"},"content":{"rendered":"

Pi\u0161e: Tamara Cupa\u0107<\/strong><\/p>\n

Rat u Ukrajini stavio je na test cijeli svijet pa samim tim i medije odnosno izvje\u0161tavanje. Kako u svjetskim, tako i u crnogorskim medijima mogao (i mo\u017ee) se pro\u010ditati la\u017eni sadr\u017eaj ili makar dezinformacije \u0161to se ti\u010de rata u Ukrajini. Uvijek je nezahvalna situacija biti izme\u0111u, ne zauzimati stranu. Me\u0111utim, uzeti u obzir i jednu i drugu stranu, biti objektivan, realno sagledati stvari, kada je novinarstvo u pitanju te stvari su klju\u010dne, predstavljaju osnovu.<\/p>\n

I u Crnoj Gori kao i u svim drugim zemljama prisutna je podjela medija. Mo\u017eda se olako daju etikete ali svrstavanje u opozicione medije i one koji su uz vlast, \u0161to je uglavnom, va\u017eilo do smjene vlasti 2020. godine, nakon rata u Ukrajini, \u201cpreimenovano\u201d u prozapadne i proruske medije. Iako je ta podjela oduvijek u su\u0161tini prisutna, pojedini mediji u zemlji se ipak donekle odupiru tim dvijema kolonama. Me\u0111utim, imamo medije koji otvorene podr\u017eavaju jednu odnosno drugu stranu. A to, ako nam je za utjehu, nije slu\u010daj samo kod nas.<\/p>\n

\n

Dvije strane propagande<\/h2>\n<\/blockquote>\n

Kao i svaki sukob tj. rat i ovaj obilje\u017eavaju propaganda, la\u017ene informacije, poluinformacije. Na po\u010detku rata, u crnogorskom medijima pojavila se informacija da je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski pobjegao iz zemlje<\/a>, \u0161to se brzo ispostavilo kao neta\u010dna informacija. Vjerujem da je cijeli svijet mogao da vidi\/\u010duje za dje\u010daka od 11 godina koji je sam pre\u0161ao granicu Ukrajine sa Poljskom<\/a>. Me\u0111utim i to se ubrzo ispostavilo kao neta\u010dno. Jo\u0161 jedna od neta\u010dnih vijesti bila je da je ukrajinska misica uzela pu\u0161ku u ruke<\/a>. La\u017enu vijest da Avalski toranj u Beogradu svijetli u bojama ruske zastave<\/a> tako\u0111e se pojavila u jednom crnogorskom mediju propra\u0107ena tendencioznim naslovom.<\/p>\n

Tekst u kojem se tvrdi da je Op\u0161tina \u017dabljak ponudila finansijsku pomo\u0107 Ukrajini<\/a>, tako\u0111e obiluje dezinformacijama i demantovao ju je predsjednik te op\u0161tine Veselin Vuki\u0107evi\u0107. On je pojasnio da je posrijedi osloba\u0111anje pla\u0107anja boravi\u0161ne takse za raseljene iz Ukrajine, a koja po licu, na dnevnom nivou, iznosi 0.80 eura u privatnom i euro u hotelskom smje\u0161taju.<\/p>\n

Pregledom medija koji su objavili pobrojane neta\u010dne vijesti ili dezinformacije, mo\u017ee se vidjeti da se uglavnom radi o medijima koji su u Crnoj Gori prepoznati kao proruski ili proameri\u010dki (koji se u ovoj situaciji identifikuju sa ukrajinskom stranom) odnosno neskriveno opredijeljeni za jednu ili drugu stranu. Gotova da nema sumnji da ovi mediji svjesno biraju \u201c\u0161kakljivije\u201d naslove kao bi prikupili vi\u0161e pregleda. Isto tako mo\u017ee se re\u0107i, s obzirom na \u201cbekraund\u201d tih medija, da, na\u017ealost, pristaju da budu propagandno glasilo jedne ili druge strane u ovom ratu.<\/p>\n

Mediji sa ve\u0107om reputacijom pa\u017eljivije filtriraju informacije, rijetko ili skoro nikako \u0161ire propagandu, ne slu\u017ee se bombasti\u010dnim naslovima i nagla\u0161avanjem odre\u0111enih informacija prilikom izvje\u0161tavanja.<\/p>\n

Osim pomenutih neta\u010dnih informacija, u Crnoj Gori najvi\u0161e polemike u javnosti stvorilo se oko navodnog slanja vojnika Crne Gore u Ukrajinu, odnosno manipulisanja tom informacijom. Naime, sjednica Savjeta za odbranu i bezbjednost bila je zakazana povodom obaveza koje proisti\u010du iz \u010dlanstva Crne Gore u NATO povodom situacije u Ukrajini, ali sjednica ipak nije odr\u017eana zbog neispunjenja uslova.<\/p>\n

Sa jedne strane vr\u0161ilac du\u017enosti predsjednika Skup\u0161tine Strahinja Bulaji\u0107 rekao je da je kao \u010dovjek i politi\u010dar protiv slanja crnogorskih vojnika van granica Crne Gore, te da vojska ne treba da u\u010destvuje u bilo kakvim ofanzivnim vojnim akcijama, i napustio sjednicu. Crnogorsko Ministarstvo odbrane, sa druge strane, saop\u0161tilo je da se o tom predlogu uop\u0161te nije raspravljalo i istaklo da imaju\u0107i u vidu \u010dinjenicu da Ukrajina nije \u010dlanica NATO, to zna\u010di da snage Alijanse ne\u0107e biti raspore\u0111ivane na teritoriji te zemlje, \u0161to su istakli i zvani\u010dnici Alijanse.<\/p>\n

Poja\u0161njeno je da je predlog podrazumijevao upu\u0107ivanje pripadnika Vojske Crne Gore (VCG) u sastav snaga NATO za sprovo\u0111enje aktivnosti odgovora na krize, kao i nacionalna ograni\u010denja pripadnika VCG za vrijeme anga\u017eovanja u sastavu snaga.<\/p>\n

\n

Izme\u0111u bratske Rusije i NATO partnera<\/h2>\n<\/blockquote>\n

Rat u Ukrajini, vjerujem kao i u ve\u0107ini dr\u017eava, podijelilo je javnost uglavnom na dvije strane. Zastra\u0161ivanje i emotivno maniplusanje politi\u010dara, a koje se opet plasira preko medija, kako je \u201cbratska\u201d Rusija uvijek bila uz pravoslavni narod, ili sa druge strane \u201cvidite \u0161ta bi moglo biti da nismo u\u0161li u NATO, \u0161ta bi bez partnera iz Alijanse\u201d uvijek se poka\u017ee kao najisplativije i najsigurniji je put da partije utvrde bira\u010dko tijelo. Upravo kroz te dvije percepcije, u zavisnosti od li\u010dnih stavova, pojedinac kreira sliku o de\u0161avanjima u Ukrajini. Da podjsetim da je i Podgorica jedan od onih gradova u kojoj su odr\u017eani skupovi podr\u0161ke i Ukrajini i Rusiji.<\/p>\n

\n

Ne dolivati ulje na vatru<\/h2>\n<\/blockquote>\n

Naj\u010ditaniji crnogorski mediji donekle se trude da u tekstu ispo\u0161tuju i jednu i drugu stranu. Ali pojedini mediji koji va\u017ee za dominantno proruske odnosno proameri\u010dke, kao \u0161to sam ve\u0107 pomenula, ciljano isti\u010du, nagla\u0161avaju ili umanjuju \u010dinjenice prilikom izvje\u0161tavanja. Upravo zbog toga, mogu slobodno da ka\u017eem, potrebno je da u\u0111ete na vi\u0161e \u201csuprotstavljenih\u201d stranih portala, da biste sklopili jednu pristojnu informaciju, ako vam je cilj da va\u0161 \u010ditalac bude objektivno informisan. Ne treba tr\u010dati \u201cna prvu\u201d i prenositi \u201czapaljive\u201d informacije, u ovim ratnim (ne)prilikama za medije to je bitna stvar.<\/p>\n

S obzirom na to da su portali postali najlak\u0161e dostupno sredstvo informisanja prosje\u010dnom gra\u0111aninu, potrebno je preispitati da li brzina i po\u0161to-poto objaviti informaciju, imati ve\u0107i broj pregleda, ve\u0107i broj zarade, treba da ima prednost nad istinitim, nepristrasnim i odgovornim izvje\u0161tavanjem, pogotovo u ratnim vremenima.<\/p>\n

Ve\u0107i broj faktora uti\u010de na sveukupnu sliku i povjerenje u odre\u0111eni medij, ali ako strijemimo ka tome trebalo bi uvijek uzeti u obzir i jednu i drugu stranu, misliti hladne glave, po\u0161tovati osnovne postulate novinarstva.<\/p>\n

Sve to je klju\u010dno za novinare i mo\u017ee da doprinesu ve\u0107em cilju \u2013 bezbjednosti dru\u0161tva, dr\u017eave ali i regiona na koncu. U ovakvim situacijama, u kojima je jednoj dr\u017eavi pored stabilne vlade, prijeko potrebno odgovorno izvje\u0161tavanje, ne mo\u017ee se umanjiti i neupitan uticaj medija na dru\u0161tvo.<\/p>\n

Mediji ne bi trebalo da koriste tu\u0111u muku da bi dobili koji pregled ili \u201cshare\u201d vi\u0161e. Novinari bi posebno trebalo da povedu ra\u010duna kada izvje\u0161tavaju da \u010dinjenice i informacije stavljaju u pravilan kontekst. U medijima se \u010desto mo\u017ee \u010duti da je Balkan i dalje \u201cbure baruta\u201d, a samo odgovornim izvje\u0161tavanjem novinari na ovom podru\u010dju mogu da doprinesu stabilnosti i kolektivnom miru.<\/p>\n

\"\"Tamara Cupa\u0107<\/strong> radi u informativnoj agenciji MINA u Crnoj Gori. U novinarstvu je od 2015. godine. Diplomirala je sportsko novinarstvo i magistrirala na fizi\u010dkom vaspitanju djece. Po zavr\u0161etku studija predano prati dru\u0161tvena i politi\u010dka de\u0161avanja u dr\u017eavi, regionu i svijetu.<\/p>\n

Tekst je nastao u sklopu sedmog izdanja \u201cPri\u010da iz regije\u201d kojeg provode makedonska\u00a0Res Publica<\/a>\u00a0i\u00a0Institut za komunikacijske studije<\/a>\u00a0iz Skoplja, u saradnji s partnerima iz Crne Gore (PCNEN<\/a>), Hrvatske (Lupiga.Com<\/a>), Kosova (Sbunker<\/a>), Srbije (Autonomija<\/a>), Bosne i Hercegovine (Analiziraj.ba<\/a>), Albanije (Exit News<\/a>), Slovenije (DKIS<\/a>) i Gr\u010dke (Macropolis<\/a>), u okviru projekta \u201cPove\u017ei ta\u010dke: pobolj\u0161ane politike kroz gra\u0111ansko u\u010de\u0161\u0107e\u201d, uz podr\u0161ku britanske ambasade u Skoplju.<\/em><\/p><\/blockquote>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Mediji ne bi trebalo da koriste tu\u0111u muku da bi dobili koji pregled ili \u201cshare\u201d vi\u0161e. Novinari bi posebno trebalo da povedu ra\u010duna kada izvje\u0161tavaju da \u010dinjenice i informacije stavljaju u pravilan kontekst.<\/p>\n","protected":false},"author":3314,"featured_media":273089,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[17],"tags":[],"class_list":["post-342281","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-blogovi"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/342281","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/3314"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=342281"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/342281\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":342286,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/342281\/revisions\/342286"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/273089"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=342281"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=342281"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=342281"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}