prenosi jutarnji.hr.<\/a><\/p>\nOvdje valja napomenuti da zapadna teza o Putinovoj nesvjesnosti anga\u017emana regruta nije sasvim ta\u010dna, budu\u0107i da je na Me\u0111unarodni dan \u017eena Putin li\u010dno u \u010destitci majkama, suprugama i djevojkama vojnika rekao da je naredio istragu slu\u010dajeva u kojima je utvr\u0111eno da su regruti poslati u Ukrajinu. On je, dodu\u0161e, te slu\u010dajeve tretirao kao gre\u0161ku budu\u0107i da je, prema njemu, u Ukrajini dozvoljen isklju\u010divo anga\u017eman ugovornih vojnih profesionalaca.<\/p>\n
Procjena ameri\u010dke obavje\u0161tajne slu\u017ebe tako\u0111e govori i o tome da Putin nema cjelovita saznanja ni o tome koliko su za rusku ekonomiju zaista \u0161tetne sankcije Zapada.<\/p>\n
Rusi i dalje ne napreduju u ratu. Ne samo da su ukrajinske snage odbile ruske napade, nego su krenule i u kontranapade. Neki ameri\u010dki zvani\u010dnici vjeruju da su vi\u0161i ruski zvani\u010dnici oprezni oko davanja istinitih procjena, mo\u017eda se boje\u0107i da \u0107e kao donositelji lo\u0161ih vijesti biti optu\u017eeni za podba\u010daje na bojnom polju.<\/p>\n
Ruski vojni posrtaji nagrizli su povjerenje izme\u0111u Putina i njegovog Ministarstva obrane. Iako je \u0160ojgu smatran jednim od rijetkih savjetnika kojima Putin vjeruje, tijek rata je na\u0161tetio njihovu odnosu.<\/p>\n
Putin je dvojicu visokih obavje\u0161tajnih zvani\u010dnika navodno stavio u ku\u0107ni pritvor jer su mu donosili neta\u010dne podatke uo\u010di invazije, jo\u0161 ne\u0161to \u0161to se mo\u017ee pripisati klimi straha.<\/p>\n
Zbog sve vi\u0161e dokaza o rastu\u0107oj Putinovoj frustraciji, ameri\u010dka je strana u posljednjih nekoliko sedmica sve uvjerenija da Putin ne dobija prave podatke od svojeg Ministarstva odbrane i najvi\u0161ih zvani\u010dnika. Amerikanci vjeruju da je Putin doveden u zabludu i da mu njegovi visoko pozicionirani savjetnici nisu voljni re\u0107i istinu.<\/p>\n
Strogo je \u010duvana tajna o kojim se to ameri\u010dkim obavje\u0161tajnim izvorima iz Kremlja radi. No, otkako je Rusija pro\u0161le godine po\u010dela gomilati vojsku oko granice s Ukrajinom, ameri\u010dki su obavje\u0161tajni izvori to\u010dno predvidjeli sve Putinove poteze.<\/p>\n
Izvje\u0161taj s kojeg je skinuta oznaka tajnosti prvi je objavio u srijedu Associated Press.<\/p>\n
Ruske snage najavile su u utorak smanjenje aktivnosti oko Kijeva, glavnog grada Ukrajine, iako su ameri\u010dki zvani\u010dnici kazali da su skepti\u010dni u vezi toga da Rusija zaustavlja napade kao mirovni gest.<\/p>\n
Umjesto toga, neki vjeruju da su ti potezi znak da Rusija prilago\u0111ava svoju dosad neuspje\u0161nu strategiju. Tako\u0111e je mogu\u0107e da je promjena strategije znak disfunkcije i pogre\u0161ne komunikacije me\u0111u vi\u0161im pukovnicima ruskog Ministarstva obrane.<\/p>\n
A da u samom vrhu ruske politike sve ja\u010de tinja nezadovoljstvo ratom u Ukrajini, pi\u0161e i britanski The Times.<\/p>\n
Zbog ‘li\u010dnog rata’ koji vodi u Ukrajini, \u0161iri se pobuna me\u0111u ruskim vojnim krugovima protiv predsjednika Putina kojem njegovi savjetnici la\u017eu o posrtajima ruskih trupa u Ukrajini. To su stvari stvari koje \u0107e u \u010detvrtak objaviti \u0161ef britanskih obavje\u0161tajaca (to jest bezbjednosno-obavje\u0161tajne agencije GCHQ), Sir Jeremy Fleming.<\/p>\n
Fleming \u0107e, saznaje britanski The Times, objasniti kako je ruski lider “strahovito pogre\u0161no procijenio” mogu\u0107nosti svoje vojske, otpor Ukrajinaca te reakciju Zapada na njegovu invaziju.<\/p>\n
Putinove gre\u0161ke dovele su do “krive strate\u0161ke procjene” – naime, on je precijenio sposobnost svoje vojske da pobijedi, a istovremeno nije bio svjestan da ruskim vojnicima nedostaje oru\u017eja te da me\u0111u trupama vlada nizak moral.<\/p>\n
Nadalje, informacije do kojih su do\u0161li britanski obavje\u0161tajci sugeri\u0161u da ruske trupe odbijaju izvr\u0161iti naredbe, sabotiraju vlastita vozila i opremu te gre\u0161kom obaraju i vlastite avione.<\/p>\n
\u0160tovi\u0161e, Britanci tvrde da se ukrajinskoj “legiji” dobrovoljaca pridru\u017euju i prebjezi iz ruske vojske. Na aplikaciji Telegram pojavile su se fotografije ruskih vojnika koji u\u010de kako koristiti protivtenkovsko oru\u017eje.<\/p>\n
Izme\u0111u ostalog, Fleming \u0107e u svojem govoru, koji \u0107e dr\u017eati u \u010detvrtak u Australskom nacionalnom univerzitetu Canberri, a u koji su uvid dobili novinari, naglasiti s kojim se sve problemima susrije\u0107u ruske snage u Ukrajini – od ve\u0107 spomenutog niskog morala me\u0111u trupama pa do visokog broja ubijenih vojnika (navodno i do 15.000 mrtvih prema procjenama NATO-a) i ozbiljnih logisti\u010dkih problema.<\/p>\n
– Zapovjedna struktura im je u haosu. Iako vjerujemo da se Putinovi savjetnici boje re\u0107i istinu svojem predsjedniku, razmjer krivih procjena kada je u pitanju invazija na Ukrajinu sada mora biti sasvim jasan i samom re\u017eimu. Ovo je postao Putinov li\u010dni rat, \u010diju cijenu pla\u0107aju nevini ljudi u Ukrajini te, sve vi\u0161e, i gra\u0111ani Rusije, kaza\u0107e u \u010detvrtak Fleming, kako pi\u0161e The Times.<\/p>\n
O\u010dekuje se da \u0107e Fleming tako\u0111e kritikovati Kinu zbog toga \u0161to nije osudila invaziju na Ukrajinu. \u0160tavi\u0161e, \u0161ef britanskih obavje\u0161tajaca tvrdi\u0107e kako predsjednik Xi Jinping \u017eeli iskoristiti ekonomsku slabost Rusije tako da oja\u010da globalni uticaj Pekinga. Putina \u0107e zapravo nasamariti, a Kina \u0107e iskoristiti krizu da kupuje “jeftinu naftu i jeftin plin”. Kina ostaje i prili\u010dno tiha oko cijelog rata u Ukrajini kako ne bi previ\u0161e izlo\u017eila i vlastite ambicije prema Tajvanu, naglasi\u0107e u svojem govoru Fleming, kako pi\u0161e The Times.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Zbog ‘li\u010dnog rata’ koji vodi u Ukrajini, \u0161iri se pobuna me\u0111u ruskim vojnim krugovima protiv predsjednika Putina kojem njegovi savjetnici la\u017eu o posrtajima ruskih trupa u Ukrajini.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":322238,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14],"tags":[],"class_list":["post-342080","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/342080","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=342080"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/342080\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":342081,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/342080\/revisions\/342081"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/322238"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=342080"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=342080"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=342080"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}