Konceptualni umjetnik Iv Klajn je 1958. godine u Parizu predstavio izlo\u017ebu pod nazivom “Praznina” koja se sastojala od velike vitrine usred prazne sobe.<\/p>\n
Na hiljade posjetilaca pla\u0107alo je ulaznicu da vidi njegovu izlo\u017ebu “ni\u010dega”, a uspjeh ove “postavke” naveo ga je da ode i korak dalje – kolekcionarima je dao \u0161ansu da kupe seriju nepostoje\u0107ih i potpuno izmi\u0161ljenih prostora u zamjenu za \u010disto zlato.<\/p>\n
Nekoliko kupaca je pristala, a danas, gotovo 60 godina nakon Klajnove smrti, jedna od priznanica koju je potpisao kao dokaz o vlasni\u0161tvu nad nevidljivim umjetni\u010dkim djelom, prodaje se na aukciji.<\/p>\n
Ku\u0107a “Sotbi” nazvala je priznanicu “prete\u010dom nezamjenljivih tokena (NFT)”, a procjenjuje da bi mogla da dostigne cijenu i do pola miliona eura.<\/p>\n
Umjetni\u010dko djelo, koje je Klajn nazvao “Zone nematerijalne slikovne senzibilnosti”, prodato je 7. decembra 1959. \u017daku Kugelu, trgovcu antikvitetima, a priznanica koju je tada dobio jedna je od rijetkih koje su opstale.<\/p>\n
Razlog za to nije slaba potra\u017enja za nevidljivim djelima, nego \u010dinjenica da je umjetnik kupcima nudio izbor da zadr\u017ee priznanicu ili da je ritualno spale.<\/p>\n
Ukoliko bi odabrali paljenje, smatrali bi se “definitivnim vlasnicima” konceptualnog umjetni\u010dkog djela, a Klajn bi to u\u010dinio javno, prije nego \u0161to bi polovinu dobijenog zlata bacio u rijeku Senu.<\/p>\n
Kugel je odlu\u010dio da zadr\u017ei priznanicu i ona je od tada izlagana u svim ve\u0107im galerijama \u0161irom Evrope, uklju\u010duju\u0107i Hauard galeriju u Londonu i Centar Pompidu u Parizu.<\/p>\n
Trenutno je u vlasni\u0161tvu Loika Malea, nekada\u0161njeg vlasnika galerije, koji na aukciji prodaje vi\u0161e od 100 predmeta iz svoje kolekcije.<\/p>\n
“Neki su povezali zonu senzitivnosti i osmi\u0161ljavanje priznanica kao prete\u010du NFT, koji i sam omogu\u0107ava razmjenu nematerijalnih radova. Ako tome dodamo da je Klajn imao registar sukcesivnih vlasnika ‘zona’, lako je prepoznati ovdje jo\u0161 jedan revolucionaran koncept – blok\u010dejn'”, stoji u katalogu aukcije.<\/p>\n
Iz aukcijske ku\u0107e “Sotbi” u saop\u0161tenju poru\u010duju da kupac “ne\u0107e biti samo vlasnik priznanice, nego i Klajnovog nevidljivog djela”.<\/p>\n
Taj umjetnik, koji je umro 1962, bio je klju\u010dna figura pokreta novog realizma, koji je koristio umjetnost da izaziva percepciju realnosti posmatra\u010da. On je 1957. otvorio izlo\u017ebu u Milanu koja se sastojala od 11 plavih slikarskih podloga, identi\u010dnih po obliku, nijansi i veli\u010dini.<\/p>\n
Ipak, njegov najpoznatiji rad je fotografija iz 1960. pod nazivom “Skok u prazninu” na kojoj djeluje da Klajn ska\u010de sa visokog zida, iako je zapravo ona kombinacija dvije odvojene slike.<\/p>\n
\nSotheby\u2019s Will be Selling Yves Klein\u2019s Invisible Artworks#Sothebys<\/a> #YvesKlein<\/a> #contemporaryart<\/a> #conceptualart<\/a> @Sothebys<\/a> @YvesKleinArtbot<\/a> @conceptartworld<\/a> https:\/\/t.co\/V7WKDiEpKU<\/a><\/p>\n
\u2014 BlackBookMedia_ (@BlackBookMedia_) March 23, 2022<\/a><\/p><\/blockquote>\n