Zanima nas jedino za\u0161to je bra\u010dno nevjerstvo (\u017eene) povezano s rogovima i kako je uop\u0161te nastao izraz nabiti (nabijati, nata\u0107i, ili naticati) rogove. Postoji o tome vi\u0161e anegdota i obja\u0161njenja.<\/p>\n
Jedno, najma\u0161tovitije, govori o tome kako je francuski kralj imao obi\u010daj da mu\u017ea neke dvorske dame ili kontese koja bi mu se posebno svidjela po\u0161alje u lov da bi u me\u0111uvremenu mogao osvojiti njegovu \u017eenu. Prevareni mu\u017e bio je obavezan da, kao dokaz izvr\u0161enja kraljevog naloga, donese jelenje rogove.<\/p>\n
Zato su ga oni na dvoru koji su znali o \u010demu se radi podrugljivo zvali “rogonja” i govorili iza le\u0111a kako mu je \u017eena “nabila rogove\u201c. Mnogi od tih “rogonja” i sami su znali da su nasamareni, ali su to morali podnositi jer je od kralja zavisio njihov dru\u0161tveni polo\u017eaj i uticaj. Pri\u010da je zgodna, mo\u017eda i istinita, ali ona ne mo\u017ee biti pravo obja\u0161njenje nastanka izraza nabiti rogove. Jer, taj je izraz, kako svjedo\u010de pouzdani izvori, postojao i mnogo ranije, davno prije vladavine \u010duvenih francuskih Lujeva, \u010dak i onog najstarijeg, iz devetog vijeka.<\/p>\n
Drugo obja\u0161njenje, jo\u0161 manje vjerovatno od onog prvog, temelji se na jednom \u010dudnom obi\u010daju, koji je, navodno, nekada postojao u Francuskoj. Ka\u017eu da su tamo u\u0161kopljenim pijetlovima (kopunima) odsijecali kand\u017ee i usa\u0111ivali ih na krestu da bi se time razlikovali od ostalih, “pravih” mu\u017ejaka u svome pernatom rodu.<\/p>\n
Po\u0161to su kand\u017ee na kresti li\u010dile na rogove, jalovce i prevarene mu\u017eeve po\u010deli su nazivati “rogonjama”.<\/p>\n
Tako D. Stojkovi\u0107 (u jednom radu objavljenom 1933) isti\u010de da je “vo glup, trom, a vo, vol\u010dina se ka\u017ee i za dobra, a slaba \u010dovjeka kakav je doista \u010desto prevareni mu\u017e\u201c. D. Aleri\u0107 (1979) dodaje: \u201cKao najkrupniji i najsna\u017eniji spolno nezainteresirani mu\u017ejak, vo je, dakle, bio kao stvoren da postane simbol mu\u0161ke spolne nemo\u0107i i nemu\u017eevnosti uop\u0161te.\u201d<\/p>\n
Slaba je strana ovoga tuma\u010denja \u0161to i bikovi (neu\u0161kopljeni mu\u017ejaci goveda), pa i mu\u017ejaci drugih \u017eivotinja (jeleni, ovnovi, jar\u010devi), imaju rogove, a u njihovu se “mu\u017eevnost” ne mo\u017ee sumnjati. Po tome su rogovi prije znak mu\u0161kosti nego polne nemo\u0107i. Uz to, razlog \u0161to \u017eene varaju svoje mu\u017eeve, \u0161to im “nabijaju rogove”, ne mora biti, i naj\u010de\u0161\u0107e nije, njihova polna nemo\u0107.<\/p>\n
Prema astrolo\u0161kim tuma\u010denjima, mu\u0161karci ro\u0111eni u znaku Jarca predodre\u0111eni su da budu prevareni. Otuda im, onda, i bra\u010dni “rogovi”.\u00a0 (Izvor: Zanimljivosti dana)<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Za ovaj izraz \u201cnabijati ili nabiti rogove\u201d mnogi od nas su \u010duli. Ipak malo nas zna \u0161ta zna\u010di i odakle poti\u010de ovo zna\u010denje.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":341992,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-341991","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/341991","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=341991"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/341991\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":341993,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/341991\/revisions\/341993"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/341992"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=341991"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=341991"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=341991"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}