{"id":341919,"date":"2022-03-29T07:56:26","date_gmt":"2022-03-29T05:56:26","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=341919"},"modified":"2022-03-29T07:56:26","modified_gmt":"2022-03-29T05:56:26","slug":"kako-svjetlost-i-boje-pomazu-u-ozdravljenju","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2022\/03\/29\/kako-svjetlost-i-boje-pomazu-u-ozdravljenju\/","title":{"rendered":"Kako svjetlost i boje poma\u017eu u ozdravljenju"},"content":{"rendered":"<p>Dr. Jacob Liberman je optometri\u010dar i pionir suvremene terapije svjetlo\u0161\u0107u koji je svoj \u017eivot posvetio prou\u010davanju svjetlosti i boja te njihovu utjecaju na zdravlje.<\/p>\n<p>U sklopu svoga istra\u017eiva\u010dkog rada on je bio prvi koji je pokazao da su na\u0161a tijela biolo\u0161ki receptori svjetlosti te da je sun\u010deva svjetlost na\u0161 primarni izvor \u017eivota i energije.<\/p>\n<p>U na\u0161em Sun\u010devu sustavu sve je stvoreno iz nevidljive energije zvane svjetlost.<\/p>\n<p>Ona je, ka\u017ee dr. Liberman, osnovna komponenta iz koje \u017eivot izvire, razvija se i iscjeljuje.<\/p>\n<p>Mi smo utjelovljena svjetlost i na\u0161e zdravlje uvelike ovisi o koli\u010dini prirodne svjetlosti kojoj smo izlo\u017eeni.<\/p>\n<p>Na\u0161e je tijelo, ka\u017ee dr. Liberman, \u017eiva foto\u0107elija koju stimulira svjetlost \u0161to prolazi kroz na\u0161e o\u010di, prozore na\u0161e du\u0161e.<\/p>\n<p>Kao \u017eiva bi\u0107a mi emitiramo odre\u0111enu koli\u010dinu svjetlosti, \u0161to itekako pokazuju i Kirlianove fotografije.<\/p>\n<p>A kada postanemo cjeloviti, ta svjetlost iz nas prirodno isijava u svoj puno\u0107i.<\/p>\n<p><strong>Kada nastaju bolesti<\/strong><\/p>\n<p>Bolesti i poreme\u0107aji nastaju upravo onda kada ne mo\u017eemo primiti u sebe dovoljnu koli\u010dinu svjetlosti i upotrijebiti je na pravi na\u010din.<\/p>\n<p>Osim toga, na\u0161e su o\u010di \u201edizajnirane\u201c za trodimenzionalni svijet u kojem \u017eivimo.<\/p>\n<p>Promatranjem dvodimenzionalnih ekrana ra\u010dunala i mobitela mi sebi stvaramo dodatni stres.<\/p>\n<p>Zbog toga i na\u0161 vid propada te smo sve skloniji kratkovidnosti ili miopiji.<\/p>\n<p><strong>Maliluminacija \u2013 bolest modernog \u010dovjeka<\/strong><\/p>\n<p>Pre\u010desto boravimo u zatvorenom prostoru, nosimo sun\u010dane nao\u010dale, izlo\u017eeni smo neprirodnom svjetlu na\u0161ih zaslona \u2026 sve to ozbiljno smanjuje unos prirodne sun\u010deve svjetlosti.<\/p>\n<p>Stoga, dana\u0161nji \u010dovjek pati od maliluminacije, te\u0161kog poreme\u0107aja koji nastaje zbog nedostatka prirodne svjetlosti.<\/p>\n<p>Osim toga, mnogi su ljudi na radnim mjestima, kao i djeca u \u0161koli, izlo\u017eeni neprirodnom fluorescentnom svjetlu, koje poti\u010de nervozu, razdra\u017eljivost i agresivno pona\u0161anje.<\/p>\n<p>Studije su pokazale da takvo osvjetljenje negativno djeluje \u010dak i na slijepe osobe.<\/p>\n<p>S obzirom na ozbiljan nedostatak sun\u010deve svjetlosti u na\u0161im \u017eivotima nije nikakvo \u010dudo \u0161to smo toliko bolesni.<\/p>\n<p><strong>Svjetlost i hipotalamus<\/strong><\/p>\n<p>Svjetlost koja prolazi kroz na\u0161e o\u010di ne slu\u017ei samo na\u0161em vidu, ona putuje i prema jednom od najva\u017enijih dijelova na\u0161eg mozga \u2013 hipotalamusu.<\/p>\n<p>Stoga njezina je uloga puno ve\u0107a od promatranja svijeta koji nas okru\u017euje.<\/p>\n<p>Svjetlost preko hipotalamusa direktno stimulira i regulira \u017eiv\u010dani i endokrini sustav. Na taj na\u010din ona utje\u010de na sve na\u0161e biolo\u0161ke funkcije.<\/p>\n<p>Dakle, na\u0161e je zdravlje u izravnoj vezi s koli\u010dinom svjetlosti koju primamo.<\/p>\n<p><strong>Vitamin D3 \u2013 najva\u017eniji za na\u0161e zdravlje<\/strong><\/p>\n<p>Dok je izlo\u017eeno sun\u010devoj svjetlosti i utjecaju ultraljubi\u010dastih zraka, na\u0161e tijelo prirodno stvara vitamin D3 ili hormon kolekalciferol.<\/p>\n<p>Taj prirodno stvoreni hormon ili vitamin djelotvorniji je od dodataka prehrani s vitaminom D i nikada za nas nije toksi\u010dan.<\/p>\n<p><strong>Kako boje utje\u010du na na\u0161e zdravlje<\/strong><\/p>\n<p>Sun\u010deva svjetlost je sa\u010dinjena od boja, a one imaju daleko ve\u0107u ulogu od one koju im mi pridajemo.<\/p>\n<p>Koliko su boje va\u017ene za nas, vidimo ve\u0107 iz toga koliko na\u0161 \u017eivotni ritam ovisi o izmjeni dana i no\u0107i, svjetlosti i tame.<\/p>\n<p>Po\u010detak dana manifestira se \u017eutom bojom sunca, plavom bojom neba i zelenom bojom na\u0161eg planeta. Tada se sva priroda i \u017eiva bi\u0107a bude.<\/p>\n<p>Kako dan odmi\u010de, mijenjaju se i boje sun\u010deva spektra, a to donosi i promjene u na\u0161em organizmu.<\/p>\n<p>U predve\u010derje vidimo naran\u010dasto-crvenu boju zalaska sunca, koja se polako pretvara u tamnoplavu boju no\u0107i, koja zna\u010di smiraj i odmaranje.<\/p>\n<p>Zanimljivo je to da postoje boje koje volimo, kao i one koje u nama bude nelagodu.<\/p>\n<p>Upravo se potonjim bojama trebamo posvetiti jer one su na\u0161i najbolji saveznici u iscjeljenju trauma.<\/p>\n<p>Naime, boje koje nas odbijaju su one koje frekvencijski odgovaraju segmentima na\u0161eg \u017eivota koje negiramo i ne prihva\u0107amo.<\/p>\n<p>Da bismo bili cjeloviti, trebamo prihvatiti i te dijelove sebe i svojeg \u017eivota, a u tome nam mogu pomo\u0107i upravo te boje.<\/p>\n<p><strong>Lije\u010denje bojama ili kromoterapija<\/strong><\/p>\n<p>Kromoterapija je terapijska primjena boja kojima se tijelo i duh vra\u0107aju u ravnote\u017eu.<\/p>\n<p>Poznavali su je i od davnina prakticirali brojni narodi, me\u0111u njima i Egip\u0107ani, Perzijanci, Kinezi i Indijci.<\/p>\n<p>Drevni Egip\u0107ani imali su posebne hramove za lije\u010denje svjetlo\u0161\u0107u.<\/p>\n<p>U tim hramovima postojali su otvori kroz koje se svjetlost prelamala u razli\u010dite boje spektra koje su se ciljano primjenjivale u lije\u010denju raznih tegoba.<\/p>\n<p>Sli\u010dno tome, i Grci su prakticirali terapiju svjetlo\u0161\u0107u.<\/p>\n<p>O ljekovitom djelovanju boja govorili su i slavni pjesnik Johann Wolfgang Goethe i znanstvenik Rudolf Steiner.<\/p>\n<p>Steiner je, primjerice, tvrdio da boje u nama poti\u010du bu\u0111enje emocija.<\/p>\n<p>Zanimljivo je to kako pojedine boje spektra utje\u010du na na\u0161e zdravstveno stanje i razine energije.<\/p>\n<p>Primjerice, sva \u017eiva bi\u0107a se vitaliziraju i postaju \u017eivlja pod utjecajem intenzivne crvene, naran\u010daste i \u017eute boje.<\/p>\n<p>Plavi, indigo i zagasiti ljubi\u010dasti tonovi djeluju rashla\u0111uju\u0107e, umiruju\u0107e i obnavljaju\u0107e.<\/p>\n<p>Zelena boja prirode nas vra\u0107a u fiziolo\u0161ku ravnote\u017eu.<\/p>\n<p>Jo\u0161 je sredinom 20. st. ruski znanstvenik Krakov otkrio da crvena boja stimulira simpati\u010dki sustav (mobilizira nas) a plava parasimpati\u010dki (relaksira i opu\u0161ta).<\/p>\n<p>Crvena boja poma\u017ee osobama koje pate od manjka energije, a plava mo\u017ee ubrzati oporavak od upalnih procesa u organizmu.<\/p>\n<p>Kod osoba koje boluju od paralize na kriti\u010dan dio tijela treba usmjeriti crvenu boju.<\/p>\n<p>One koji pate od emocionalnih izljeva trebalo bi izlagati grimizno ljubi\u010dastoj boji (vra\u0107a emocije u balans).<\/p>\n<p>Dr. Liberman i sam se uvjerio u terapeutsko djelovanje boja.<\/p>\n<p>Primjerice, kada je njegovoj majci zbog bolesti prijetio gotovo potpuni gubitak vida, u njezinu lije\u010denju primijenio je tirkiznu boju, koja, poznato je, smanjuje upalne procese.<\/p>\n<p>Majka je svaki dan tijekom 20 minuta promatrala tirkiznu svjetlost iz posebnog ure\u0111aja.<\/p>\n<p>Nakon 11 dana njezino se stanje s vidom znatno popravilo.<\/p>\n<p><strong><em>Plava boja \u2013 ubla\u017eava artritis<\/em><\/strong><\/p>\n<p>Istra\u017eivanja su pokazala da plava boja ubla\u017eava bolove kod ljudi oboljelih od reumatoidnog artritisa.<\/p>\n<p>Dr. Sharon McDonald je 80-ih godina pro\u0161log stolje\u0107a osmislila posebnu kutiju s plavom svjetlo\u0161\u0107u u koju bi oboljele osobe stavile ruke.<\/p>\n<p>Nakon \u0161to su njihove ruke svakodnevno do 15 minuta bile izlagane toj svjetlosti njihovi su se bolovi znatno smanjili.<\/p>\n<p><em><strong>Crvena svjetlost \u2013 smanjuje migrene<\/strong><\/em><\/p>\n<p>Crvena boja, pokazale su studije, mo\u017ee zna\u010dajno pomo\u0107i u ubla\u017eavanju migrena.<\/p>\n<p>Pacijenti dr. Johna Andersona oboljeli od te\u0161ke migrene nosili su posebne nao\u010dale koje su emitirali crvenu svijetlost.<\/p>\n<p>\u010cak 72 posto njih izjavilo je da im je migrena prestala u roku od jednog sata nakon po\u010detka tretmana.<\/p>\n<p>No i preostalih 28 posto izjavilo je da su se osje\u0107ali bolje nakon tretmana.<\/p>\n<p><em><strong>Ru\u017ei\u010dasta boja za zatvorenike i crvena za atleti\u010dare\u00a0\u00a0\u00a0<\/strong><\/em><\/p>\n<p>Za mlade zatvorenike bile su osmi\u0161ljene posebne sobe sa zidovima obojenima u ru\u017ei\u010dastu boju.<\/p>\n<p>Zanimljivo je da se njihova napetost i sklonost nasilju pod utjecajem te boje znatno smanjila.<\/p>\n<p>S druge strane, crvena boja pokazala se izvrsnom za sportske performanse kod atleti\u010dara.<\/p>\n<p>Ta boja pove\u0107ava snagu i elektri\u010dnu aktivnost u mi\u0161i\u0107ima. (Izvor: Knjiga \u201eSvjetlost \u2013 lijek budu\u0107nosti\u201c dr. Jacoba Libermana\/alternativa-za-vas.com)<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>\u201eBoje su oduvijek bile nit koja nas upli\u0107e u tkanje \u017eivota jer sve boje su svjetlost, a svjetlost je \u017eivot sam. \u201c\u00a0 (J. Liberman)<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":341920,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-341919","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/341919","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=341919"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/341919\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":341921,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/341919\/revisions\/341921"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/341920"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=341919"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=341919"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=341919"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}