{"id":341873,"date":"2022-03-28T19:24:48","date_gmt":"2022-03-28T17:24:48","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=341873"},"modified":"2022-03-28T19:24:48","modified_gmt":"2022-03-28T17:24:48","slug":"u-potrazi-za-srecom","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2022\/03\/28\/u-potrazi-za-srecom\/","title":{"rendered":"U potrazi za sre\u0107om"},"content":{"rendered":"

Autor: Oto Nik*<\/strong><\/p>\n

Iz Crne Gore se oduvijek odlazilo u pe\u010dalbu.\u00a0 Krajem 19.\u00a0 vijeka, crnogorski pe\u010dalbari su trbuhom za kruhom odlazili u ameri\u010dke rudnike, radili na prokopavanju Sueckog kanala, velikim javnim radovima u Gr\u010dkoj, Bugarskoj, Rumuniji. Ali odlazili bi da se vrate, da zarade, kupe ne\u0161to zemlje i zapo\u010dnu bolji \u017eivot \u00a0na svojoj rodnoj grudi. Odlazilo se i u drugoj polovini 20.vijeka u Njema\u010dku, Francusku, Dansku, \u0160vedsku, \u0160vajcarsku… opet za \u017eeljom da zarade i da se vrate, izgrade ku\u0107e, zapo\u010dnu (obi\u010dno) zanatske poslove.<\/p>\n

Postojao je taj patriotizam, svijest da ti je mjesto tamo gdje si rodjen, \u010dak i ako si morao privremeno oti\u0107i u potrazi za boljim \u017eivotom. Postojala je vjera u tu svoju zemlju, zaradjeni novac se donosio \u00a0i ulagao ovdje. Medjutim, mnogi od njih su i ostajali dovoljno dugo da im se djeca asimiliraju.<\/p>\n

Prema nedavno objavljenim podacima koji imaju svoju potvrdu i u zvani\u010dnim, oko 140.000 njih se odselilo iz Crne Gore po\u010dev od 90- tih do dana\u0161njih dana. Najve\u0107i broj njih nije oti\u0161ao samo da zaradi, ve\u0107 da ODE ODAVDE. Oni koji su na vrijeme anticipirali budu\u0107e dogadjaje i imali hrabrosti da odu, oti\u0161li su DA SE NE VRATE, \u00a0oti\u0161li su da negdje drugo grade svoj \u017eivot i stvaraju osnovu budu\u0107im generacijama da svoj \u017eivot nastave tamo.<\/p>\n

Nedavno izra\u017eivanje pokazala su da 50% mladih \u017eeli da napusti Crnu Goru, radi lak\u0161eg zapo\u0161ljavanja, boljeg \u017eivotnog standarda, boljih obrazovnih mogu\u0107nosi. Ve\u0107ina njih ne izra\u017eava \u017eelju za povratkom, bar ne ako ovdje ostane ovako kako je sada. Kako ovdje ostaje kako je sada ve\u0107 vi\u0161e od 30 godina sa perspektivom da nastavi da ostaje tako, jasno je koje su \u0161anse da se najproduktivnija populacija vrati u zemlju. Nije potrebno mnogo pameti da se zaklju\u010di kako \u0107e u srednjem i dugom periodu ovo zemlju gurnuti jo\u0161 dublje u jamu bezdanicu u kojoj ve\u0107 decenijama obitava.<\/p>\n

Na\u0161i roditelji su nama ostavili uredjenu, srednje razvijenu evropsku\u00a0 zemlju sa pristojinim \u017eivitnim standardom, jakom socijalnom za\u0161titiom i perspektivom da devedesetih, kao prva zemlja sa \u201eistoka\u201c, udjemo u EU, umjesto da ratujemo. Nego, eto, ratovasmo. Mi \u0107emo njima ostaviti siroma\u0161nu prezadu\u017eenu zemlju koja u mnogim segmentima nema odlike moderne dr\u017eave. Zato neka idu i neka im je sre\u0107an put u potrazi za boljim\u00a0 \u017eivotom i za sre\u0107om.<\/p>\n

Oni koji odlu\u010de da ostanu ili nemaju mogu\u0107nosti za odlazak, osim u sebe nemaju se u koga uzdati, jer sistemskog pristupa ovom problemu nema ve\u0107 decenijama, a ni na vidiku nema politi\u010dke snage u dr\u017eavi koja bi se ovim ozbiljnije pozabavila.<\/p>\n

*Autor je pod ovim imenom registrovan kao \u010ditalac portala PCNEN<\/strong><\/em><\/p><\/blockquote>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Oni koji odlu\u010de da ostanu ili nemaju mogu\u0107nosti za odlazak, osim u sebe nemaju se u koga uzdati, jer sistemskog pristupa ovom problemu nema ve\u0107 decenijama, a ni na vidiku nema politi\u010dke snage u dr\u017eavi koja bi se ovim ozbiljnije pozabavila<\/p>\n","protected":false},"author":3301,"featured_media":314920,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-341873","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-analize-i-misljenja"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/341873","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/3301"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=341873"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/341873\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":341901,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/341873\/revisions\/341901"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/314920"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=341873"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=341873"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=341873"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}