Treptaji su prirodni kao disanje, ponavljamo ih otprilike 10 do 15 puta u minuti, a na to tro\u0161imo oko 10 odsto na\u0161ih budnih sati.<\/p>\n
Funkcija treptanja puno je va\u017enija od samog \u010di\u0161\u0107enja, vla\u017eenja i oksigenacije o\u010diju.<\/p>\n
Trep\u0107emo kako bi se na\u0161 mozak odmorio<\/strong><\/p>\n Treptanje je vrlo va\u017eno – \u010disti i vla\u017ei o\u010dne jabu\u010dice kako bi se spre\u010dile infekcije, navla\u017eile o\u010di i na\u0161 vid odr\u017eao jasnim. Ipak, sve to bismo mogli da namirimo i s manje treptaja u danu, ali dodatna prednost treptaja je pru\u017eanje prilike mozgu da se odmori.<\/p>\n Treptanje je poput pauze mozga, budne verzije odmora izme\u0111u misli. Na\u0161 mozak koristi te deli\u0107e sekunde kako bi umu dao priliku da odluta. To je poput superbrzog dremanja, koje poma\u017ee mozgu da se bolje fokusira i zadr\u017ei pa\u017enju.<\/p>\n Trep\u0107u\u0107i se sinhronizujemo s grupama ljudi<\/strong><\/p>\n Znamo da o\u010di manje trepere tokom zadatka koji zahteva vizuelnu pa\u017enju, kao \u0161to je rad za ra\u010dunarom. Tako\u0111e, sinhronizujemo treptanje u komunikaciji licem u lice s sagovornikom, posebno ako nas zanima tema.<\/p>\n Prime\u0107eno je da \u0107e grupa ljudi koja gleda isti film sinhronizovati svoje vreme treptanja s naracijom sadr\u017eaja, \u0161to dovodi do sinhronizacije cele grupe.<\/p>\n Kad smo zaljubljeni, manje trep\u0107emo<\/strong><\/p>\n Gledanje u ne\u010dije o\u010di, naro\u010dito ako osobu smatrate privla\u010dnom, mo\u017ee otpustiti hormone povezane sa stra\u0161\u0107u i privr\u017eeno\u0161\u0107u. Kontakt o\u010dima sinkronizuje treptanje i mo\u017edanu aktivnost, sugeri\u0161u\u0107i stvarno vezivanje dve osobe u “jedinstveni povezani sistem”.<\/p>\n Treptanje mo\u017ee otkriti znakove obmane<\/strong><\/p>\n Tvrdi se da la\u017eovi vi\u0161e trep\u0107u jer je za ve\u0107inu ljudi laganje stresna aktivnost. To je kognitivno zahtevno i stvara reakciju koja uzrokuje pove\u0107anje automatskog treptanja. U osnovi, mozak je prezauzet obradom obmanjuju\u0107ih informacija.<\/p>\n Neki tvrde da je istina upravo suprotna i da svesni la\u017eovi trep\u0107u manje nego ina\u010de tokom svoje la\u017ei i \u010dak zure u o\u010di drugih ljudi kako bi ih uverili da govore istinu. U ovom slu\u010daju, treptanje se doga\u0111a do osam puta re\u0111e nego ina\u010de. Ipak, ve\u0107ina istra\u017eivanja podr\u017eava hipotezu da je pove\u0107ana stopa treptanja neverbalni znak obmane.<\/p>\n Namigivanje se mo\u017ee pogre\u0161no shvatiti<\/strong><\/p>\n Niko ne mo\u017ee ta\u010dno da ka\u017ee za\u0161to je neko namignuo, ali ve\u0107inu to asocira na signal flertovanja i mo\u017ee generisati hormonsku eufori\u010dnu reakciju. Kontakt o\u010dima i neverbalna sugestija tajnovitosti mogu biti vrlo privla\u010dni kada dolaze od nekoga ko nam je zanimljiv.<\/p>\n To mo\u017ee biti i znak ne\u017ene naklonosti ili samo refleks pri iskrenom smehu, ali mo\u017ee se do\u017eiveti i kao ruganje, podr\u0161ka, nepristojnost i sli\u010dno, u skladu s kulturom ljudi. Kad putujete u strane zemlje bilo bi dobro pa prou\u010dite uobi\u010dajena pravila pona\u0161anja. (Izvor: \u00a0The Bright Side\/021.rs).<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Funkcija treptanja puno je va\u017enija od samog \u010di\u0161\u0107enja, vla\u017eenja i oksigenacije o\u010diju.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":341834,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-341833","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/341833","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=341833"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/341833\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":341835,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/341833\/revisions\/341835"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/341834"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=341833"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=341833"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=341833"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}