{"id":341774,"date":"2022-03-27T08:44:18","date_gmt":"2022-03-27T06:44:18","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=341774"},"modified":"2022-03-27T08:44:43","modified_gmt":"2022-03-27T06:44:43","slug":"neka-nova-unija","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2022\/03\/27\/neka-nova-unija\/","title":{"rendered":"Neka nova Unija"},"content":{"rendered":"

Pi\u0161e: Tihomir Pono\u0161<\/strong><\/p>\n

Ponekad u samo nekoliko tjedana stanu cijela desetlje\u0107a. Kolika bude silina doga\u0111aja, tolika bude magnituda promjena. Povijest se ponekad doista pona\u0161a poput konja bez jaha\u010da koji galopira kroz no\u0107, kako ju je okarakterizirao tada\u0161nji \u0161panjolski premijer Felipe Gonz\u00e1lez opisuju\u0107i no\u0107 u kojoj je pao Berlinski zid.<\/p>\n

Prije ne\u0161to vi\u0161e od mjesec dana dvije \u010dlanice Europske unije \u2013 Poljska i Ma\u0111arska \u2013 bile su za Bruxelles suspektne zemlje, a Europski sud odbacio je tu\u017ebe tih dr\u017eava protiv europskog mehanizma kojim se kr\u0161enje sloboda i vladavine prava u pojedinoj \u010dlanici EU-a mo\u017ee kazniti uskratom novca iz europskih fondova. Ulog je (bio) velik. Radilo se o uskrati milijardi eura, ni Ma\u0111arskoj ni Poljskoj nije odobren nacionalni plan za oporavak i otpornost, a po toj bi osnovi Ma\u0111arska mogla dobiti sedam, a Poljska 36 milijardi eura. Nekoliko tjedana kasnije, u vremenu novoprona\u0111enog europskog jedinstva, mukla ti\u0161ina vlada po pitanju kr\u0161enja vladavine prava u te dvije \u010dlanice Unije. Ma\u0111arska, a posebno Poljska, u me\u0111uvremenu su, otkako je Rusija napala Ukrajinu, poduzele akcije ozbiljnog popravljanja imid\u017ea. Ne spominje se vi\u0161e ni uskrata novca iz europskih fondova (\u0161to ne zna\u010di da je ne\u0107e biti) i svima je jasno da \u0107e \u0161to se vi\u0161e bude inzistiralo na jedinstvenom frontu EU-a protiv Rusije, to te\u017ee biti uvoditi interne sankcije pojedinoj \u010dlanici Unije.<\/p>\n

\n

\u00a0\u00a0\u00a0 Na dan kada je Scholz u Bundestagu najavio goleme investicije u vojsku, ministri vanjskih poslova \u010dlanica EU-a odlu\u010dili su da \u0107e iz europskog prora\u010duna poslati vojnu pomo\u0107 vrijednu 450 milijuna eura Ukrajini. Bila je to povijesna, prva takva odluka Unije<\/h2>\n<\/blockquote>\n

Munjevite, vjerojatno ne i korjenite, promjene zbivaju se u Poljskoj. Dr\u017eava koja je donedavno odbijala svaku pomisao o imigrantima, koja im se protivila jo\u0161 od 2015. godine i velikog imigrantskog vala i koja je gradila zid prema Bjelorusiji kako ljudi ne\u017eeljenih dr\u017eavljanstava i nepo\u017eeljnih vjera ne bi u\u0161li u Poljsku, \u0161irom je otvorila svoje grani\u010dne prijelaze za stanovni\u0161tvo Ukrajine. Njih vi\u0161e od dva milijuna u\u0161lo je u Poljsku, a procjenjuje se da ih je vi\u0161e od milijun i sto tisu\u0107a u Poljskoj i ostalo. Mediji u Poljskoj izvje\u0161taju o toplini kojom Poljaci do\u010dekuju Ukrajince, o njihovoj po\u017ertvovnosti u pomo\u0107i nevoljnicima iz susjedstva u kojem zdu\u0161no sudjeluju svi \u2013 od dr\u017eave, udruga, pojedinaca do dru\u0161tveno odgovornih \u010dasnih sestara. Golemu promjenu pro\u017eivljava najmo\u0107niji \u010dovjek Poljske, formalno tek zamjenik premijera, Jaros\u0142aw Kaczynski. U prosincu je za EU kazao da je “\u010detvrti rajh predvo\u0111en Njema\u010dkom”, danas se nastoji predstaviti kao ispravan Europljanin \u2013 dodu\u0161e i dalje u sukobu s Bruxellesom oko vi\u0111enja suvereniteta i vladavine prava \u2013 ogrezao u politiku europskog jedinstva. U Ma\u0111arskoj su promjene ne\u0161to manje vidljive, a kolike \u0107e biti doznat \u0107emo nakon parlamentarnih izbora zakazanih za 3. travnja.<\/p>\n

U doba velikih opasnosti osloba\u0111aju se sna\u017ene i neo\u010dekivane sile. Takve su sile munjevito, vjerojatno i korjenito, promijenile njema\u010dku sigurnosnu politiku. Njema\u010dka je politiku ovisnosti o ruskom plinu proglasila vlastitom strate\u0161kom pogre\u0161kom. Golema promjena za dr\u017eavu koja je donedavno razmi\u0161ljala kako da uz \u0161to manje politi\u010dkih prigovora SAD-a pusti u rad plinovod Sjeverni tok 2. To je golema promjena, a njen novi stav o vojnom prora\u010dunu je promjena tektonske naravi. Samo tri dana nakon po\u010detka rata kancelar Olaf Scholz obratio se Bundestagu. Scholz je govorio o tome da se u Europi zbiva Zeitenwende (povijesna to\u010dka preokreta), a poslije Zeitenwendea, kako je i red, slijedi nova era. Drugi je to njema\u010dki Zeitenwende u kratkom roku; prvi je bio 1989. u vrijeme pada Berlinskog zida, o njemu je govorio Helmut Kohl i zavr\u0161io je ujedinjenjem Njema\u010dke, uvelike i ujedinjenjem Europe. Zeitenwende 2022. odnosi se na vojna i sigurnosna pitanja. Scholz je najavio da \u0107e Njema\u010dka \u017eurno ulo\u017eiti 100 milijardi eura u vojsku te da \u0107e obrambeni prora\u010dun podi\u0107i na razinu od dva posto BDP-a. Godine 2014. Njema\u010dka je za vojsku izdvojila 39,8 milijardi eura iliti 1,1 posto BDP-a, godine 2020. 51,5 milijardi iliti 1,4 posto BDP-a, navodi na svojim mre\u017enim stranicama SIPRI, institucija specijalizirana za prikupljanje podataka o vojnim izdacima. Njema\u010dko geopoliti\u010dko bu\u0111enje okrunjeno je ne\u010dim donedavno te\u0161ko zamislivim: Berlin \u0161alje izravnu vojnu pomo\u0107 u ratom pogo\u0111eno podru\u010dje, odnosno \u0161alje pomo\u0107 Ukrajini.<\/p>\n

Takva promjena Njema\u010dke politike omogu\u0107ila je hitru promjenu Europske unije. Na dan kada je Scholz u Bundestagu najavio goleme investicije u vojsku, ministri vanjskih poslova \u010dlanica Unije odlu\u010dili su da \u0107e iz europskog prora\u010duna poslati vojnu pomo\u0107 vrijednu 450 milijuna eura Ukrajini. Bila je to povijesna, prva takva odluka Unije. Nikada prije Unija zasnovana na ideji mira koja u svojim vanjskim odnosima prakticira meku ruku nije dostavljala vojnu pomo\u0107 u ratom zahva\u0107eno podru\u010dje. Ubrzo nakon toga usvojila je drugu odluku o slanju vojne pomo\u0107i. Svaka druga je manje povijesna, makar bila i za 50 milijuna eura vrjednija od prve.<\/p>\n

Posljedice geopoliti\u010dkog bu\u0111enja Njema\u010dke bit \u0107e dalekose\u017ene. Sve dok je najmo\u0107nija europska dr\u017eava, Njema\u010dka, bila vojno slaba\u0161na i nesklona investirati u jaku vojsku, Europa nije mogla biti doista geopoliti\u010dki sna\u017ena. U mnogim situacijama ovisila je o Francuskoj, jedinoj dr\u017eavi koja ima sna\u017enu vojsku. Ta je slaba to\u010dka EU-a postala jo\u0161 izra\u017eenija nakon britanskog istupanja iz Unije. S promijenjenom Njema\u010dkom koja \u0107e, kao i druge sile, svoju mo\u0107 zasnivati i na sna\u017enoj vojsci, stanje se temeljito mijenja. Posljedica svega trebalo bi biti daljnje pove\u0107anje njema\u010dke mo\u0107i unutar Europske unije. Pridodavanje svim polugama mo\u0107i kojima raspola\u017ee otprije jo\u0161 i sna\u017ene i moderne vojske (prva odluka, nabavka 35 nadzvu\u010dnih borbenih zrakoplova tipa F-35 je ve\u0107 usvojena) naru\u0161it \u0107e odnose mo\u0107i unutar Unije. U ovom trenutku Francuska, zbog svoje vojske, izgleda sna\u017eno i ozbiljno, ali njema\u010dko naoru\u017eavanje smanjit \u0107e va\u017enost Francuske. A povijest pokazuje (ne zna\u010di da \u0107e se ponoviti u budu\u0107nosti) da nije dobro kada je Njema\u010dka u prvom planu kao najmo\u0107nija dr\u017eava.<\/p>\n

Donedavno nezamislive promjene zahva\u0107aju i manje i mnogo neva\u017enije \u010dlanice Unije. U Bugarskoj, tradicionalno sklonoj Rusiji, \u010diji je predsjednik Rumen Radev na proruskom glasu, zbivaju se velike i za tamo\u0161nju ekonomiju riskantne promjene. Zamjenik premijera Asen Vasilev izjavio je da Bugarska ne\u0107e obnoviti ugovor s Gazpromom koji isti\u010de ove godine. Bugarska iz Rusije nabavlja vi\u0161e od 90 posto plina. Ubudu\u0107e \u0107e plin nastojati nabaviti u Turskoj, Gr\u010dkoj, Azerbajd\u017eanu, Kataru, Al\u017eiru. Tom je odlukom Bugarska de facto uvela energetske sankcije Rusiji, a ne uspije li nabaviti dovoljno plina i ne budu li plinovodni kapaciteti popunjeni neruskim plinom u te\u0161koj situaciji mogla bi biti i Srbija, itekako ovisna o ruskom plinu.<\/p>\n

Brze promjene zamije\u0107ene su i u Hrvatskoj. Izbjeglice iz Ukrajine su dobrodo\u0161le, za razliku od izbjeglica iz Sirije, Iraka ili Afganistana. Gra\u0111anima Hrvatske koji svoje nekretnine \u017eele ustupiti Ukrajincima taj \u0107e postupak biti olak\u0161an. Donedavno su gra\u0111ani Hrvatske koji bi pomagali izbjeglicama zbog toga mogli biti ka\u017enjavani.<\/p>\n

Portal Novosti<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Europska unija, projekt mira, odobrava novac za kupnju oru\u017eja, Poljska prima izbjeglice, Kaczynski postaje veliki zagovornik europskog jedinstva, Bugarska prestaje kupovati ruski plin, Hrvatska otvara vrata izbjeglicama, a Njema\u010dka se ubrzano naoru\u017eava<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":310058,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5,12],"tags":[1314],"class_list":["post-341774","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu","category-prica-dana","tag-evropska-unija"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/341774","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=341774"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/341774\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":341775,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/341774\/revisions\/341775"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/310058"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=341774"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=341774"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=341774"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}