{"id":341472,"date":"2022-03-22T06:02:28","date_gmt":"2022-03-22T05:02:28","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=341472"},"modified":"2022-03-22T06:02:28","modified_gmt":"2022-03-22T05:02:28","slug":"kineski-put","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2022\/03\/22\/kineski-put\/","title":{"rendered":"Kineski put"},"content":{"rendered":"<p><strong>Autor: Vladimir Gligorov<\/strong><\/p>\n<p>Pretpostavimo da su slede\u0107e dve politi\u010dke odluke do sada, do agresije na Ukrajinu, strate\u0161ke, \u0161to \u0107e re\u0107i da su se kineske vlasti njima rukovodile kod svih drugih politi\u010dkih odluka:<\/p>\n<p>Prva, da je od 1989. legitimnost vlasti, ili bolje re\u010deno odlo\u017eenost legitimnosti vlasti, zasnovana na odr\u017eavanju stabilnosti koja je pretpostavka privrednog razvoja i dogod ga ima. Sa dugoro\u010dnim izgledom da se, da to tako ka\u017eem, privredni liberalizam dopuni demokratskom legitimno\u0161\u0107u \u2013 stoga je to odlo\u017eena legitimnost. (Za one koje to interesuje, to je bio Buharinov ili program Nove ekonomske politike iz 20-ih godina pro\u0161loga veka u Sovjetskom Savezu. Koji je Staljin ugu\u0161io u krvi, u ne maloj meri ukrajinskoj, o Buharinovoj da ne govorimo.)<\/p>\n<p>Druga, da se industrijalizacija ne sprovodi \u201eu jednoj zemlji\u201c, dakle u zatvorenosti od ostatka, posebno razvijenog, sveta ve\u0107 naprotiv otvaranjem (prvobitno politika \u201ejedna zemlja, dva sistema\u201c) za trgovinske i finansijske odnose sa tehnolo\u0161ki i u svakom drugom pogledu naprednijim svetom. Ova strategija razvoja, u kona\u010dnom obliku, nije bitno druk\u010dija od na\u010dina na koji su se razvile druge novoindustrijalizovane zemlje u Aziji. Kod toga je naravno pristup tr\u017ei\u0161tima Evrope i posebno Amerike najva\u017eniji.<\/p>\n<p>Da bi prva, politi\u010dka, pretpostavka bila ispunjena, potrebno je da se iz jednopartijskog pre\u0111e u sistem dominantne partije, gde je razlika izme\u0111u njih u ubla\u017eavanju ili \u010dak u potpunom odustajanju od diktature na na\u010din da druge ili opozicione partije ne postoje, ne samo zato \u0161to su zabranjene ve\u0107 pre svega zato \u0161to se pluralizam interesa mo\u017ee usaglasiti unutar dominantne stranke. Ovo zahteva da je vremenski ograni\u010deno vr\u0161enje vrhovne vlasti, zna\u010di da nema novog do\u017eivotnog vrhovnog vo\u0111e, i da je zna\u010dajno pove\u0107ana stru\u010dnost odluka koje se donose \u2013 dakle, dva mandata na vrhu vlasti i meritokratija.<\/p>\n<p>Da bi druga, privredna, pretpostavka bila ispunjena potrebno je da se privreda integri\u0161e u globalni trgova\u010dki i finansijski sistem, kako kada je re\u010d o ustanovama i prihvatanjem sporazuma na kojima su zasnovane, tako i postepenim, ali postojanim, prilago\u0111avanjem na pravila igre i preuzimanjem odgovornosti za pobolj\u0161anje globalizacije, da to tako pojednostavljeno ka\u017eem. Odlaze\u0107i kineski predsednik vlade je tu skoro potvrdio po\u017eeljnost, zapravo neophodnost, nastavka daljeg otvaranja kineske privrede.<\/p>\n<p>Uzeto zajedno, re\u010d je o strategiji razvoja Kine u svetsku trgova\u010dku silu pre svega, a potom i u veliku svetsku silu od koje zavise mir i bezbednost u svetu.<\/p>\n<p>Problem nastaje ako se obnavlja jednopartijska diktatura sa do\u017eivotnim vo\u0111om. Nije lako re\u0107i, bar ja to svakako ne znam, dokle se u tome do\u0161lo u Kini. Mogu se samo izvesti dve posledice eventualne restauracije autokratskog jednopartizma.<\/p>\n<p>Jedna proizlazi iz \u010dinjenice da je vreme sa kojim ra\u010duna autokrata kra\u0107e od onoga sa kojim bi mogla da ra\u010duna zemlja ili, da to tako ka\u017eem, autokratovo je vreme kra\u0107e od dr\u017eavnog. \u0160to ima politi\u010dke posledice.<\/p>\n<p>Najva\u017enija je da se politici jedne Kine i zapravo ostvarenju cilja ujedinjenja kineskih teritorija, Hong Konga i Tajvana, te\u017ei ne u dr\u017eavnom vremenu, ve\u0107 za vreme vladavine do\u017eivotnog autokrate. \u0160to dugoro\u010dni cilj pretvara u gotovo goru\u0107i zadatak za par godina ako ne i dana kako autokrata stari. Re\u010d je o istom problemu sa kojim se suo\u010dava i ruski autokrata. Eventualno ujedinjenje ruskog sveta postaje pitanje dana, sada ili nikada, kako bi se dr\u017eavni cilj uskladio sa vremenom vlasti autokrate.<\/p>\n<p>Druga posledica je privredna i mo\u017eda se najbolje mo\u017ee videti pore\u0111enjem sa Rusijom. Uzmimo da se promeni kineski trgova\u010dki re\u017eim. Nije neophodno da se sankcijama umanji trgovina zapada sa Kinom, ali pretpostavimo da se kineska privreda na\u0111e u ruskom re\u017eimu sankcija. Zapad bi morao da na\u0111e zamenu za ruski i kineski izvoz, a Rusija i Kina bi morale da na\u0111u zamenu za zapadna tr\u017ei\u0161ta.<\/p>\n<p>Pogledajmo to sa zapadna strane. Da bi se na\u0161la zamena za ruski izvoz bilo bi potrebno ne samo na\u0107i druge izvore, koji su prirodni dar, ve\u0107 i razviti alternativne tehnologije. Izvor ruske zarade u izvozu je pre svega prirodna renta. Ona je naravno zavisna od tehnologije. Ukoliko bi se na druk\u010diji na\u010din, druk\u010dijom tehnologijom dakle, do\u0161lo do energenata i do sirovina, ruska bi renta nestala. Pa je pitanje ne samo ima li zamene za ruski izvoz, negde na nekom drugom mestu, ve\u0107 ima li zamene za zavisnost od postoje\u0107e tehnologije. Kako ne znamo koja je brzina tehnolo\u0161kog razvoja, ne mo\u017eemo ni znati kada \u0107e se svet u potpunosti osloboditi zavisnosti od ruskog izvoza energenata i sirovina.<\/p>\n<p>Kina uglavnom izvozi industrijsku robu. I to u ne maloj meri onu koja se proizvodi zapadnom tehnologijom, a ne retko i zapadnim novcem to jest ulaganjima. Pa je kineski proizvod konkurentan jer je jeftiniji, ili druk\u010dije re\u010deno ulaganja donose ve\u0107i profit, pre svega zbog niskih tro\u0161kova rada (i usled smanjenja transportnih tro\u0161kova, pa je svet postao manji, odnosno tr\u017ei\u0161ta su postala bli\u017ea da se tako izrazim, ali to je druga tema). Zapadne privrede svakako mogu da preuzmu svu kinesku proizvodnju, mada bi to ko\u0161talo njihove potro\u0161a\u010de. Isto se, usput, mo\u017ee re\u0107i i za trgovinu hranom. Naravno, to je sve tako\u0111e zavisno od tehnolo\u0161kog razvoja, ali ne na isti na\u010din kao kada je re\u010d o ruskom izvozu.<\/p>\n<p>Koje su posledice po rusku i kinesku privredu? Ruski problem jeste visoka zavisnost od malog broja izvoznih proizvoda. \u0160to je rizi\u010dno. Ili rizi\u010dnije nego kada je re\u010d o zemlji kao \u0161to je Kina, koja ima veoma diversifikovanu izvoznu ponudu. Ukoliko bi, recimo, zemlje uvoznice ruskih energenata pre\u0161le na druge izvore energije, \u0161to jeste tehnolo\u0161ki problem, ali svakako nije nere\u0161iv, to bi bio veliki udar na ruski izvoz. Ukoliko bi, opet, svet po\u010deo da proizvodi u potrebnoj koli\u010dini, recimo, maske za za\u0161titu od epidemije, \u0161to svakako nije tehnolo\u0161ki problem, kineski ukupni izvoz bi se neznatno smanjio. Uz to, jedno je sa primarne i proizvodnje energije pre\u0107i na prera\u0111iva\u010dku industriju, a drugo je pre\u0107i sa proizvodnje jednog industrijskog proizvoda na drugi. Rusija bi se na\u0161la pred industrijalizacijom, \u0161to je razvojni put koji je Kina ve\u0107 pre\u0161la.<\/p>\n<p>Ukoliko bi se, me\u0111utim, izgubio pristup zapadnom tr\u017ei\u0161tu, kineska privreda bi te\u0161ko mogla da na\u0111e zamenu. Posledice bi osetile i privrede u kineskom susedstvu koje izvoze u Kinu ili rade za kineske proizvo\u0111a\u010de. U svakom slu\u010daju, kineska bi se privreda na\u0161la u potrazi za novim modelom razvoja. Ruska \u0107e se privreda na\u0107i pred nemogu\u0107no\u0161\u0107u da ide napred, a kineska bi se na\u0161la pred neophodno\u0161\u0107u da krene unazad.<\/p>\n<p>Kona\u010dno, eventualna promena razvojne politike, kako bi se ostvarili politi\u010dki ciljevi autokrate kome vreme neminovno isti\u010de, vodila bi promeni osnova politi\u010dke legitimnosti u Kini, jer bi se pove\u0107ala nesigurnost i izgubila perspektiva eventualne demokratizacije. Ishod bi mogao da bude povratak u autoritarni jednopartijski sistem sa neizvesnim rokom trajanja.<\/p>\n<p>Sve to ne mora biti ta\u010dno ba\u0161 tako i u svakom detalju, ali eventualni kineski preobra\u017eaj od trgova\u010dke u vojnu silu i odustajanje od zarade na svetskom tr\u017ei\u0161tu da bi se krenulo u osvajanje teritorija, kako bi se dr\u017eavno vreme uskladilo sa autokratovim, bili bi strate\u0161ke promene i stoga je ishod u najmanju ruku neizvesan. Iz nekog razloga \u010dini se da periodi\u010dno Deng mora da nadvlada Maoa, da dr\u017eavno vreme potisne nestrpljivost ambicioznog autokrate. Za nadati se je i ovog puta.<\/p>\n<p>P.S. Nezavisno od svega ovoga, zanimljivo je setiti se da se u politi\u010dkoj filozofiji mudrost \u010desto vezivala za godine, da dolazi sa staro\u0161\u0107u. Ali autokrata koji nema \u010dime da se upi\u0161e u istoriju naj\u010de\u0161\u0107e ne\u0107e nalikovati na Hadrijana, ve\u0107 \u0107e pritisnut nedostatkom vremena posegnuti za silom, za herojstvom nasilnika. Pa nije va\u017eno dugo vreme tokom kojeg se sticala mudrost, ve\u0107 kratko vreme koje je preostalo da se u\u010dini ne\u0161to \u010dime \u0107e svet i istorija biti ve\u010dno u\u017easnuti.<\/p>\n<p>Pe\u0161\u010danik.net<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Ukoliko bi se, me\u0111utim, izgubio pristup zapadnom tr\u017ei\u0161tu, kineska privreda bi te\u0161ko mogla da na\u0111e zamenu. Posledice bi osetile i privrede u kineskom susedstvu koje izvoze u Kinu ili rade za kineske proizvo\u0111a\u010de. U svakom slu\u010daju, kineska bi se privreda na\u0161la u potrazi za novim modelom razvoja. Ruska \u0107e se privreda na\u0107i pred nemogu\u0107no\u0161\u0107u da ide napred, a kineska bi se na\u0161la pred neophodno\u0161\u0107u da krene unazad<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":197573,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-341472","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/341472","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=341472"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/341472\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":341473,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/341472\/revisions\/341473"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/197573"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=341472"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=341472"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=341472"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}