Postoji puno razlii\u010ditih ki\u0161obrana: klasi\u010dnih, ki\u0161obranana na sklapanje, prozirnih, za oluju, automatskih, ki\u0161obrana za golf itd. I svako od nas ima razli\u010dit ukus \u0161to se ti\u010de ki\u0161obrana. Pored \u010dinjenice da je ki\u0161obran neophodan aksesoar i da se \u010desto koristi, postoje i neki manje poznati podaci o ovoj prakti\u010dnoj stvar\u010dici.<\/p>\n
Kao i mnogi drugi izumi, i ki\u0161obran je kineski izum. Kinezi su prvi napravili kupolu od tkanine, prete\u010du dana\u0161njih ki\u0161obrana. U istorijskim izvorima zapisano je da se to dogodilo u prvom vijeku, preciznije 21. godine na\u0161e ere.\u00a0 Drevni kineski vladari vozili su se u ko\u010dijama iznad kojih se nalazila neka vrsta pokriva\u010da za ko\u010dije, koji je bio kupolastog oblika i izra\u0111en od tkanine. Zahvaljuju\u0107i Putu svile, ki\u0161obran je iz Kine dospeo do Koreje i Japana, a zatim i do ostalih dijelova Azije i do Evrope.<\/p>\n
Koliko god to zvu\u010dalo nelogi\u010dno, ki\u0161obran je naziv koji u stvari ne poti\u010de od rije\u010di ki\u0161a, ve\u0107 bi se prije moglo tvrditi da je vezan za rije\u010d Sunce. Naziv ki\u0161obran (ambrela, amrel) vodi porijeklo od latinske rije\u010di \u201eumbra\u201c \u0161to zna\u010di \u201esjenka, sjena\u201c. Ubrzo nakon \u0161to je ova rije\u010d prihva\u0107ena u mnogim evropskim jezicima, promijenjeno je njeno izvorno zna\u010denje \u2013 od stvari koja \u0161titi od sunca u stvar koja \u0161titi od ki\u0161e.<\/p>\n
Danas mo\u017eete prona\u0107i ki\u0161obrane u razli\u010ditim oblicima, bojama i \u0161arama, od klasi\u010dnih do neobi\u010dno dizajniranih ki\u0161obrana. \u010cak iako po\u017eelite ki\u0161obran koji stalno mijenja svoju boju, mo\u017eete ga lako prona\u0107i.\u00a0 Da biste u tmurne jesenje dane sebi podigli raspolo\u017eenje, nabavite ki\u0161obran koji mijenja boju. Brojni brendovi proizvode ki\u0161obrane sa ovom posebnom karakteristikom.<\/p>\n
Da li ste nekada \u010duli za obrnute ki\u0161obrane? Svaki ki\u0161obran je prakti\u010dan, ali obrnuti ki\u0161obrani su najprakti\u010dniji. Oni se sklapaju u suprotnom smjeru od obi\u010dnih ki\u0161obrana, na takav na\u010din da dio koji je bio izlo\u017een ki\u0161i mo\u017eete spakovatitako da sa njega ne mogu da iscure kapi koje su po njemu pale. Ovakav ki\u0161obran mo\u017eete spakovati i unijeti bilo gdje, bez potrebe da ga ostavljate da se su\u0161i.<\/p>\n
Ako ste ljubitelj filmova, vjerovatno ve\u0107 znate da postoji i crni lete\u0107i ki\u0161obran uz \u010diju pomo\u0107 i sami mo\u017eete letjeti. To je svjetski najpoznatiji ki\u0161obran, a sve zbog \u010darobne i neponovljive engleske dadilje Meri Popins, Diznijeve junakinje koja je prepoznatljiva po svom \u0161e\u0161iru i lete\u0107em ki\u0161obranu. Meri je, gdje god da je i\u0161la, nosila uz sebe svoj \u010darobni ki\u0161obran.<\/p>\n
Na ceremoniji otvaranja Olimpijskih igara u Londonu 2012 godine, grupa Meri Popins u jednoj sekvenci svog nastupa izvela je nevjerovatan vizuelno-scenski performans kada su se njeni \u010dlanovi spu\u0161tali lete\u0107im ki\u0161obranima na stadion. Pogledajte:<\/p>\n
Ki\u0161obrani su nekada bili va\u017ean simbol \u017eenstvenosti i isklju\u010divo su ih koristile \u017eene. Uop\u0161teno, ki\u0161obrani su \u010desto povezivani sa bogatstvom i visokom modom.<\/p>\n
U mnogim drevnim kulturama, za mu\u0161karce koji su nosili ki\u0161obrane smatralo se da su feminizirani. Me\u0111utim, sredinom 18. vijeka, veza na relaciji feminizam \u2013 ki\u0161obrani je olabavila, nakon \u0161to je u javnosti prime\u0107eno da ki\u0161obran nosi upravnik jednog od mnogobrojnih \u00a0zloglasnih aziluma za prostituke, poznatih i pod nazivom \u201eMagdalenske ve\u0161ernice\u201c. Ti katoli\u010dki domovi za prevaspitavanje bludnica postojali su \u0161irom Irske \u010ditava dva vijeka. Posljednji\u00a0 od njih je zatvoren 1996. godine.<\/p>\n
Na londonskom mostu Vasterlo, 7. septembra 1978. godine izvr\u0161en je atentat ki\u0161obranom na bugarskog disidenta, pisca i publicistu Georgija Markova. Taj ki\u0161obran je imao skriveni pneumatski mehanizam koji je ispaljivao kuglice sa jakim otrovom ricinom. Nakon \u010detiri dana, Markov je preminuo u bolnici, a tek na obdukciji je otkriven uzrok njegove smrti, kada je u njegovoj nozi prona\u0111ena otrovna kuglica ispaljena iz ki\u0161obrana ubice.<\/p>\n
Drugi bugarski disident, novinar Vladimir Kostoviste godine je tako\u0111e bio \u017ertva,dodu\u0161e neuspje\u0161nog poku\u0161aja ubistva.Na njega je u pariskom metrou iz ki\u0161obrana ispaljena kuglica u le\u0111a, ali zahvaljuju\u0107i sre\u0107nim okolnostima i pravovremenom va\u0111enju kuglice iz tijela Kostova, Bugarin je uspio da pre\u017eivi.<\/p>\n
Vjeruje se da su ovi atentati bili organizovani od strane bugarske tajne slu\u017ebe.Danas je ova vrsta ki\u0161obrana poznata kao \u201eBugarski ki\u0161obran\u201c.<\/p>\n
Zanimljivo je da su u to vrijeme ki\u0161obrani \u010desto bili kori\u0161teni i za sakrivanje i krijum\u010darenje oru\u017eja i no\u017eeva.<\/p>\n
O\u010digledno je da ki\u0161obrani mogu da vas za\u0161tite od ki\u0161e, sunca ili bilo \u010dega drugog \u0161to pada sa neba (snijeg, grad\u2026). Me\u0111utim,biv\u0161i francuski predsednik Nikolas Sarkozi je \u010ditavu stvar podigao na vi\u0161i nivo i platio 10.000 funti za ki\u0161obran koji bi ga \u0161titio od potencijalnih napada\u010da. Ovaj specijalni ki\u0161obran je dizajniran tako da mo\u017ee da ubla\u017ei brzinu i snagu metka, ali i da za\u0161titi vlasnika od no\u017eeva i napada pasa. Ki\u0161obran protiv metaka je napravljen od materijala koji se koriste za izradu bolida za Formulu jedan i svemirskih letjelica. (Izvor: pixelizam.com)<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Pored \u010dinjenice da je ki\u0161obran neophodan aksesoar i da se \u010desto koristi, postoje i neki manje poznati podaci o ovoj prakti\u010dnoj stvar\u010dici.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":341289,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-341287","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/341287","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=341287"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/341287\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":341290,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/341287\/revisions\/341290"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/341289"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=341287"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=341287"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=341287"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}