{"id":341191,"date":"2022-03-18T09:34:57","date_gmt":"2022-03-18T08:34:57","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=341191"},"modified":"2022-03-18T09:34:57","modified_gmt":"2022-03-18T08:34:57","slug":"osam-cuda-ljudskog-tijela","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2022\/03\/18\/osam-cuda-ljudskog-tijela\/","title":{"rendered":"Osam \u010duda ljudskog tijela"},"content":{"rendered":"

Kako mozak \u2018jede sam sebe\u2019?<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Prema istra\u017eiva\u010dima sa Albert Einstein College of Medicine, tokom neke ekstremne dijete, mozak po\u010dinje da \u201ejede sam sebe\u201c. Kada se tijelo bori da pre\u017eivi, hipotalamus po\u010dinje da se tro\u0161i u o\u010dajni\u010dkom poku\u0161aju da na taj na\u010din nadoknadi manjak hranjivih materija u \u0107elijama. Glukoza je \u201egorivo za mozak\u201c, ipak imajte na umu da nekada previ\u0161e \u0161e\u0107era, mo\u017ee usloviti velike koli\u010dine insulina.<\/p>\n

\u0160ta se de\u0161ava kada pocrvenimo?<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Nagli izliv emocija ili neka vrsta uzbu\u0111enja \u010desto umije da se manifestuje kod nekih ljudi crvenilom lica. Ne pocrvene samo obrazi, ve\u0107 u isto vrijeme pocrveni i stomak? Kada obrazi postanu vru\u0107i i crveni, simpati\u010dki nervni sistem reaguje i izaziva pove\u0107anje protoka krvi u cijelom tijelu. Adrenalin \u0161iri krvne sudove i ubrzava dotok krvi i kiseonika u lice i sluznicu \u017eeluca, \u010dine\u0107i i obraze i stomak crvenijima.<\/p>\n

Koliko ima masno\u0107a u ljudskom tijelu i mogu li one da o\u010duvaju le\u0161?<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Ljudsko tijelo ima toliko masno\u0107a da bi od njega bilo mogu\u0107e napraviti sedam velikih sapuna. Ipak, da li mo\u017eete da zamislite da postoji mogu\u0107nost da prljav\u0161tinu i bakterije uklonite koriste\u0107i masno\u0107e koje se nalaze u va\u0161im \u0107elijama? Stru\u010dnjaci tvrde, da je to zapravo mogu\u0107e, jer je sapun djelimi\u010dno napravljen od masti i ulja, \u017eivotinjskih ili biljnih izvora. Kako biste napravili sapun, masno\u0107e moraju da se kombinuju sa jakom alkalijom, kao \u0161to je to natrijum (za pravljenje tvrdog sapuna) ili kalijum hidroksid (ako \u017eelite te\u010dni sapun), i ovaj proces se naziva saponifikacija. Proces saponifikacije mo\u017ee da se primijeni i na le\u0161u, u uslovima velike vlage i smanjenog ili potpunog nedostatka kiseonika. Masno tkivo razla\u017ee se na glicerin i masne kiseline, koje se potom pretvaraju u amorfnu sapunastu masu, koja spre\u010dava razvoj trule\u017enih promjena. Na taj na\u010din le\u0161 ostaje dugo o\u010duvan.<\/p>\n

Kako srce kuca izvan tijela?<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Sre mo\u017ee da se odr\u017eava u \u017eivotu i da kuca i bez ljudskog tijela, uz pomo\u0107 ma\u0161ine Organ Care System (OSC) koja se koristi za hitnu transplantaciju organa. Donorska srca i organi su morali ranijih godina da se stavljaju u led i plasti\u010dne hladnjake i da se u \u0161to kra\u0107em vremenskom roku dovezu u bolnicu, do primaoca. De\u0161avalo se, na primjer, da je u takvim situacijama srce namijenjeno transplantaciji nekada bilo o\u0161te\u0107eno od leda.<\/p>\n

Tumor koji ima kosu i zube<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Postoje tumori unutar kojih mogu da rastu dlake i zubi. Ovi \u010dudni tumori nazivaju se teratomi. U procesu gametogeneze, u ranoj fazi embrionalnog razvoja, nastaju \u0107elije gameti, koje kasnije prelaze u polne organe. Primordijalne germinativne \u0107elije kod mu\u0161karaca su spermatogonije, a kod \u017eena oogonije (ovogonije). Teratomi su tumori zametnih \u0107elija koji mogu sadr\u017eati nekoliko razli\u010ditih vrsta tkiva, kao \u0161to su zubi, kosa, mi\u0161i\u0107i i kost. Naj\u010de\u0161\u0107e se javljaju u jajnicima i testisima. U nekim slu\u010dajevima mogu\u0107e je da se pojave i u centralnom nervnom sistemu, mozgu ili ki\u010dmenoj mo\u017edini.<\/p>\n

Dovoljan je jedan organ za \u017eivot<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Mogu\u0107e je donirati organ i nastaviti normalan \u017eivot. Ljudsko tijelo raspola\u017ee sa dva bubrega, ali nekada je sasvim dovoljan i jedan. Za svaki dvostruki organ u ljudskom tijelu dovoljan je samo jedan, kako biste pre\u017eivjeli. Stru\u010dnjaci tvrde da zdrava osoba koja je nekom donirala jedan bubreg mo\u017ee \u017eivjeti zdravo i imati normalan \u017eivotni vijek.<\/p>\n

Kako se smanjimo u toku dana?<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Na ljudsko tijelo uti\u010de sila gravitacije, koja kompresuje hrskavicu u ki\u010dmi i koljenima tokom dana. Zbog gravitacije i pritiska svakodnevnih aktivnosti na ki\u010dmu, \u010dovjek je malo ni\u017ei na kraju dana. Kada legne i kada se smanji sila pritiska, sve se vra\u0107a u prvobitno stanje, pa je ujutru za pola centimetra vi\u0161i.<\/p>\n

Otisci jezika su jedinstveni, kao i otisci prstiju<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Otisci jezika su jedinstveni, kao i otisci prstiju. Poznato je da ne postoje dva \u010dovjeka na svetu koja imaju isti otisak prstiju, ali i jezik ima jedinstven otisak? Jezik va\u017ei za jedan od najja\u010dih mi\u0161i\u0107a u ljudskom tijelu. (Izvor: Telegraf.rs)<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Ljudsko tijelo je veliko \u010dudo prirode, fascinantna struktura kostiju i tkiva, programski sistem u kojem i najsitniji deo ima svoju bitnu funkciju.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":271322,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-341191","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/341191","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=341191"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/341191\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":341206,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/341191\/revisions\/341206"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/271322"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=341191"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=341191"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=341191"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}