Smanjanje udjela mlade populacije, pove\u0107anje prosje\u010dne starosti, visoke stope mortaliteta, negativan prirodni prira\u0161taj, negativan migracioni saldo, neravnomjerna distribucija stanovni\u0161tva te velika ekonomska neizvjesnost i rast nezaposlenosti su pojave koje obilje\u017eavaju demografske prilike u Crnoj Gori i koje u budu\u0107nosti mogu imati ozbiljne posledice.<\/p>\n
Ovo su klju\u010dni zaklju\u010dci istra\u017eivanja \u201cUticaj COVID-19 na demografska, ekonomska i finansijska kretanja u Crnoj Gori\u201d koje su u pripremili Centar za demokratsku tranziciju (CDT) i Dru\u0161tvo statisti\u010dara i demografa Crne Gore (DSD). Danas, dvije godine nakon uvo\u0111enja prvog zaklju\u010davanja dr\u017eave, objavljujemo prvi dio na\u0161e studije koji se odnosi na demografski politiku.<\/p>\n
Crna Gora je pet godina ranije nego \u0161to se o\u010dekivalo u\u0161la u zonu negativnog prirodnog prira\u0161taja. On postoji u 20 op\u0161tina odnosno pozitivan prira\u0161taj imaju samo 4 op\u0161tine. Stopa smrtnosti iz 2021. godine je najve\u0107a nakon Drugog svetskog rata.<\/p>\n
Sa dvostrukim negativnim uticajem (negativne migracije i negativan prira\u0161taj) suo\u010davalo se 12 op\u0161tina, od kojih je osam iz sjevernog regiona, dvije op\u0161tine iz sredi\u0161njeg regiona, te dvije iz ju\u017enog regiona. Samo su \u010detiri op\u0161tine imale dvostruko pozitivan uticaj na ukupno kretanje stanovi\u0161tva, dok negativan prirodni prira\u0161taj sa pozitivnom neto migracijom uspjevaju nadomjestiti tri op\u0161tine.<\/p>\n
Kada ovome dodamo i smanjenu ekonomsku aktivnost stanovini\u0161tva, pove\u0107anu nezaposlenost i neravnomjernu distribuciju stanovni\u0161tva jasno je da demografski trendovi \u010dine \u017eivot na sjeveru ali i u drugim djelovima Crne Gore prakti\u010dno neodr\u017eivim na dugi rok.<\/p>\n
Ukoliko bi trend iz prethodne tri godine bio nastavljen Crna Gora bi 2051. imala oko 577.000 stanovnika ili samo 93% dana\u0161nje populacije. Nestalo bi 40 hiljada ljudi \u0161to je veli\u010dina dana\u0161njeg Bijelog Polja. Na sjeveru bi \u017eivjelo samo 15% dana\u0161nje populacije.<\/p>\n
Nepostojanje adekvatne populacione politike godinama unazad, u\u010dinio je da mogu\u0107nosti socijalne, poreske, politike zdravlja politike regionalnog razvoja i drugih ne budu iskori\u0161\u0107ene za suzbijanje negativnih demografskih trendova.<\/p>\n
Ukoliko je, jo\u0161 uvijek, kod donosioca odluka ostalo vizije i potrebe za o\u010duvanje osnovne supstance na\u0161eg stanovni\u0161tva, bez odlaganja je potrebno uraditi nekoliko va\u017enih koraka:<\/p>\n
Prvo, potrebno je formirati Kancelariju za vo\u0111enje populacione politike po ugledu na kancelariju za EU integracije u \u010dijem djelokrugu rada bi bila sva va\u017ena pitanja demografske politike.<\/p>\n
Nakon ovoga hitno treba usvojiti Strategiju demografske revitalizacije Crne Gore do 2030. \u010diji sadr\u017eaj \u010dine moderne politike koje ne smiju biti svedene samo na tradicionalne mjere (finansijske podsticaje) koje obi\u010dno vode isklju\u010divanju \u017eena iz tr\u017ei\u0161ta rada i svo\u0111enje na reproduktivnu ulogu.<\/p>\n
Nama je potreban ambijent koji \u0107e podsta\u0107i pove\u0107anje broja stanovnika i njihovu ravnomjernu rasprostranjenost. Strategija mora definisati set mjera kako bi\u00a0 Crnu Goru transformisali u dr\u017eavu u koju se vi\u0161e dolazi, nego odlazi, kao i u dr\u017eavu gdje se vi\u0161e ra\u0111a nego umire. Jednako va\u017eno je i kreiranje otvorene dinami\u010dke baze podataka o demografskih kretanjima u Crnoj Gori bez kojih nema ozbiljnog bavljenja demografskom politikom.<\/p>\n
Kompletnu analizu i detaljne informacije mo\u017eete na\u0107i na linku https:\/\/www.cdtmn.org\/analize\/uticaj-covid-19-na-demografska-ekonomska-i-finansijska-kretanja-u-crnoj-gori\/.<\/p>\n
Dragan Koprivica, izvr\u0161ni direktor CDT-a<\/p>\n
Gordana Radojevi\u0107, izvr\u0161na direktorica DSD-a<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Pandemija korona virusa je, pored lo\u0161e demografske politike iz perioda prije nje, doprinijela devastaciji stanovni\u0161tva Crne Gore i ozbiljno dovela u pitanje razvoj ovog najzna\u010dajnijeg resursa svakog dru\u0161tva.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-341055","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-analize-i-misljenja"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/341055","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=341055"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/341055\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":341056,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/341055\/revisions\/341056"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=341055"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=341055"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=341055"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}