{"id":340788,"date":"2022-03-13T09:45:13","date_gmt":"2022-03-13T08:45:13","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=340788"},"modified":"2022-03-13T09:45:55","modified_gmt":"2022-03-13T08:45:55","slug":"cega-se-sada-boji-zapad","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2022\/03\/13\/cega-se-sada-boji-zapad\/","title":{"rendered":"\u010cega se sada boji Zapad?"},"content":{"rendered":"

Na ovaj su problem, ka\u017ee on u \u010dlanku objavljenom na sajtu geopolitikanews<\/a>, proteklih mjeseci \u010desto upozoravali i brojni ameri\u010dki analiti\u010dari i biv\u0161i visoki vojno-bezbjednosni i diplomatski slu\u017ebenici te zemlje.<\/p>\n

Zapad se sada s pravom boji (strah javno kompenzira slo\u017enim uvo\u0111enjem nevi\u0111enih sankcija protiv Moskve i isticanjem svog ponovo ro\u0111enog jedinstva) budu\u0107ih ruskih poteza (Ukrajina je ve\u0107 izgubljena i bi\u0107e veliki uspjeh ako uspije opstati kao nezavisna dr\u017eava makar i u teritorijalno okrnjenom obliku), ne \u00a0da \u0107e Putin pokrenuti nuklearni rat protiv SAD i NATO saveza (\u0161to ne\u0107e), ve\u0107 iz tri klju\u010dna razloga, koja Meter ovako opisuje:<\/p>\n

\u201c1.\u00a0 da \u0107e nastaviti inzistirati na svojim neugodnim zahtjevima za me\u0111usobnim sigurnosnim jamstvima u Europi koja je Washingtonu i Bruxellesu (NATO savezu, a ne EU) sredinom prosinca slu\u017ebeno i javno uputio. Upravo \u010dinjenica javnog objavljivanja istih od strane Moskve ukazivala je na njenu odlu\u010dnost a ne blef (kako je to, o\u010dito, pogre\u0161no protuma\u010deno u Washingtonu), jer nakon takvog, javno objavljenog dokumenta, Putinu u slu\u010daju povla\u010denja ne bi na ruskoj politi\u010dkoj sceni ostalo previ\u0161e manevarskog prostora jer bi takav potez svi nedvojbeno shvatili kao njegov strah. Ako bi i opstao, na slijede\u0107im izborima koji se u Rusiji odr\u017eavaju 2024. g. te\u0161ko bi osigurao novu pobjedu. Time bi mu uzaludne bile i sve one filigranski precizne politi\u010dke operacije vezane uz referendum i promjenu ustava zemlje, kojima si je osigurao mandat za vladavinu ne samo do kraja ovog desetlje\u0107a. Zar je itko pametan mogao misliti da bi Putin poduzeo ovako delikatan potez (tra\u017eenje sigurnosnih jamstava za Rusiju) da o tome prethodno nije dobro promislio i razradio sve mogu\u0107e scenarije razvoja stanja sa svojim iskusnim diplomatskim i vojnim stratezima?;<\/p>\n

2. da \u0107e se, nesputan prijetnjama novim sankcijama Zapada (ve\u0107ina onih klju\u010dnih ve\u0107 je “ispucana”), sada potpuno slobodno okrenuti – najprije postsovjetskom prostoru i sre\u0111ivanju odnosa s nepo\u0107udnim susjedima, prije svega Gruzijom koja je jo\u0161 2008. g. osjetila \u0161to zna\u010de politi\u010dke “gre\u0161ke u koracima” i u petodnevnom ratu vjerojatno zauvijek ostala bez svojih dviju regija – Ju\u017ene Osetije i Abhazije. Ali i prema Moldaviji i njenoj odmetnutoj regiji Pridnjestrovlje, ve\u0107inski naseljenoj Rusima i Ukrajincima i geografski naslonjenoj na ukrajinsku crnomorsku regiju Odesa koja \u0107e vjerojatno postati “\u0161lag na torti” ruskog vojnog anga\u017emana (s gradom Odesa Rusija je u “posebno emotivnim odnosima”. Osim \u0161to je ve\u0107inski nastanjen ruskim stanovni\u0161tvom, osnovala ga je ruska carica Ekatarina Velika – i to nakon dugih bitaka s Otomanskim carstvom). A da pri tom i ne govorimo o realnom, jo\u0161 aktivnijem projiciranju ruskih interesa u regije Bliskog istoka (s koje se Amerikanci povla\u010de), u Africi i Latinskoj Americi. Na Istoku tj. u Aziji, Moskva je ve\u0107 ranije osigurala odstupnicu kroz suradnju s Pekingom, New Delhijem, Teheranom i Islamabadom. A vrlo je vjerojatno, sude\u0107i prema slu\u017ebenim izjavama i potezima Ankare nakon ruske invazije, da \u0107e joj to uspjeti i s Turskom, koja se tako\u0111er ne \u017eeli priklju\u010diti proturuskim sankcijama, jednako kao i JAR, Brazil, Meksiko, Indonezija. Zato Rusija niti izdaleka nije toliko bespomo\u0107na kako se to sada prikazuje, iako je, nesumnjivo, ekonomski sna\u017eno pogo\u0111ena, a tamo\u0161nja javnost jo\u0161 je u \u0161oku zbog svega ovoga \u0161to se munjevito dogodilo i \u0161to je njihovu zemlju na dugo odsjeklo od Zapada – gotovo u svim segmentima \u017eivota – kao niti jednu dr\u017eavu svijeta do sada;<\/p>\n

3. zbog energetske sfere, gdje je Rusija klju\u010dni globalni \u010dimbenik, i njenih poteza koji bi i\u0161li u ograni\u010denje isporuka nafte i plina Zapadu (a kamoli njihovo zamrzavanje) doveli bi do velikih globalnih poreme\u0107aja tj. nesrazmjera po pitanju ponude i potra\u017enje, \u0161to bi dovelo do velikog pove\u0107anja njihovih cijena, \u0161to se ve\u0107 i doga\u0111a. JP Morgan je upozorio da bi nafta sko\u010dila na 150 dolara po barelu u slu\u010daju da se ruski izvoz tog energenta samo prepolovi. To bi zna\u010dilo pove\u0107anje od otprilike 41% u odnosu na nedavnu cijenu “crnog zlata” od gotovo 106 dolara po barelu, navodi prije cca dva tjedna ameri\u010dki medij CNN Business. S druge strane britanski energetski div BP \u017eeli se rije\u0161iti svojih 20% udjela u ruskoj energetskoj mega-kompaniji Rosnjeft ali bi ga to moglo ko\u0161tati \u010dak 25 milijardi dolara. Dionice britanske tvrtke u zadnjem danu velja\u010de pale su za \u010dak 7%. \u0160tovi\u0161e, Rusija bi BP mogla “jednostavno izvlastiti”, navodi kolumnistica britanskog “Times-a” Emily Gosden. Ovdje je zanimljivo naglasiti kako posljednjih dana i pojedini ruski analiti\u010dari otvoreno iskazuju kao mogu\u0107nost i rusku koncesiju imovine BP-a. Pri tom navode kako slaba mogu\u0107nost za povoljnu prodaju BP-ovih udjela u Rusiji zapravo i nije ono najgore po tu britansku kompaniju. Naime, kako ka\u017eu, BP polovicu svojih ukupnih svjetskih naftnih zaliha, preciznije 47%, ima upravo na teritoriju Ruske Federacije.\u201d<\/p><\/blockquote>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Zapad uvo\u0111enjem “sankcija iz pakla” ili “majki svih sankcija” protiv Rusije, nakon pokretanja njene vojne invazije na Ukrajinu, definitivno ostaje bez poluga uticaja na sada\u0161nje i budu\u0107e vanjskopoliti\u010dke poteze Moskve, pi\u0161e analiti\u010dar Zoran Meter. <\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":290662,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14,12],"tags":[],"class_list":["post-340788","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-vijesti","category-prica-dana"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/340788","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=340788"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/340788\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":340791,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/340788\/revisions\/340791"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/290662"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=340788"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=340788"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=340788"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}