{"id":340369,"date":"2022-03-10T06:44:20","date_gmt":"2022-03-10T05:44:20","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=340369"},"modified":"2022-03-10T06:44:45","modified_gmt":"2022-03-10T05:44:45","slug":"imperijalizam-sviju-strana","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2022\/03\/10\/imperijalizam-sviju-strana\/","title":{"rendered":"Imperijalizam sviju strana"},"content":{"rendered":"
\n
Autori: Fran Radoni\u0107\/ Mayr Tumblr<\/strong><\/div>\n<\/div>\n
\n
\n
\n
\n

Katarina Peovi\u0107, saborska zastupnica Radni\u010dke fronte<\/em>: Dosad je opozicija pozivala da se dvotre\u0107inskom ve\u0107inom donose odluke vezane uz COVID-19, a sad nitko ne poziva da se bilo kakvom ve\u0107inom donosi odluka o slanju oru\u017eja u Ukrajinu. Lijeva pozicija je uvijek ona \u201cmir me\u0111u narodima, rat me\u0111u klasama\u201d. Va\u017eno je prokazati sve oblike nacionalizma, militarizacije i fa\u0161izacije dru\u0161tva \u2013 nacionalizam uvijek na\u0111e neprijatelja i homogenizira jedan tip dru\u0161tvene zajednice u smjeru koji mu odgovara, a paravan je za ekonomski interes elita.<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Imperijalisti\u010dka agresija ruskog predsjednika Vladimira Putina<\/strong> na Ukrajinu dovodi nas u situaciju ponovne globalne podjele i hladnog rata. Iako je Putin bezrezervno vrijedan osude i odgovoran za taj \u010din, onima koji ve\u0107 dugi niz godina prate geopoliti\u010dku scenu ne mogu si pomo\u0107i ne gurnuti prste u otvorene rane zapadnja\u010dkog narativa, koji pomo\u0107u medija stvara bojnu simfoniju ahistorijskog jednoumlja i \u010du\u0111enja spram pojave rata, kao da njegov izostanak u Europi i SAD-u zna\u010di izostanak rata uop\u0107e, iako ga upravo ta dva aktera vode diljem svijeta. Rat u Ukrajini uistinu ozna\u010dava geopoliti\u010dku prekretnicu i dovodi \u010ditav svijet u opasnost, ali moralisti\u010dko zgra\u017eanje nad Putinom, isticanje njegova kr\u0161enja me\u0111unarodnog prava i sli\u010dne tlapnje kre\u0107u se unutar balona zapadnja\u010dke propagande. Stvarnost pored koje taj balon prepun usamljenih ozna\u010ditelja lebdi nam je nebrojeno puno puta ponovila da me\u0111unarodno pravo mo\u0107nim velesilama ne zna\u010di ni\u0161ta, iz \u010dega slijedi da je Putin samo jedan u nizu agresora koji ima svoje interese. Ako je lu\u0111ak, kako ga zapadnja\u010dki mediji prikazuju, onda svijetom vladaju lu\u0111aci i moramo ga radikalno mijenjati.<\/em><\/p>\n

\u00a0<\/em>Mnogi isti\u010du da se u ovim situacijama ne treba baviti \u201cwhataboutismima\u201d, odnosno prozivati SAD, NATO, EU, Izrael i Saudijsku Arabiju za kr\u0161enje me\u0111unarodnog prava jer takav diskurs navodno na neki na\u010din opravdava Putina, mo\u017eda zato \u0161to njegova propaganda isti\u010de isto. Me\u0111utim, po zakonima konzistentne rasprave moramo mo\u0107i napraviti distinkciju izme\u0111u opravdavanja Putina i realne kritike Zapada i njegove medijske ma\u0161ine \u010dija reakcija nije ni izbliza bila ovoliko sna\u017ena i konsolidirana kao u vlastitim slu\u010dajevima kr\u0161enja me\u0111unarodnog prava, kojih je bilo na pretek. Taj zadatak treba napraviti kako bismo predstavili realno stanje u kojem se svijet nalazi i prona\u0161li korijen problema. U suprotnom se nalazimo u imaginarnom crno-bijelom scenariju u kojem se dobri NATO i EU bore protiv zlo\u010deste Rusije.<\/em><\/p>\n

\u00a0<\/em>Sjetimo se medijskog pra\u0107enja intervencija SAD-a u Iraku<\/a><\/em>, Afganistanu<\/a><\/em>, Libiji<\/a><\/em>, Siriji i opravdanja tih intervencija pomo\u0107u opisa kr\u0161enja ljudskih prava od strane politi\u010dkih lidera tih zemalja, \u0161to sada radi i Putin. Imajmo na umu SAD-ovo vojno pomaganje rata Saudijske Arabije u Jemenu, pomaganje Izraela pri oduzimanju palestinskog teritorija i ubojstvo iranskog generala Qasema Soleimanija<\/strong> 2019. godine, kao i slaba\u0161ne glasove pokojeg priloga od strane zapadnja\u010dkih medija naspram ove simfonije. Ne zaboravimo da je John Bolton<\/strong> izjavio<\/a> da SAD ne prepoznaje<\/em>\u00a0Me\u0111unarodni sud pravde kada je zapo\u010deo istragu zlo\u010dina SAD-a u Afganistanu. Ne zaboravimo da se ve\u0107 barem pet godina doga\u0111aju ilegalni pushbackovi izbjeglica diljem Europe koji kr\u0161e Konvenciju o izbjeglicama i me\u0111unarodno pravo, a u kojima sudjeluje i Hrvatska. <\/em><\/p>\n

\u00a0<\/em>Trenutno se doga\u0111a sna\u017ena konsolidacija zapadnja\u010dkih medija koji prozivaju<\/a> Putina psihopatom <\/a><\/em>\u00a0<\/em>i pozivaju<\/a> na slanje vojske i oru\u017eja<\/em>\u00a0u Ukrajinu, a zanemaruju potencijalnu nuklearnu katastrofu i mogu\u0107a mirovna rje\u0161enja. Zamislimo na trenutak da je SAD napao Ukrajinu i prijeti nuklearnim oru\u017ejem, bismo li slali vojsku ili inzistirali na pregovorima? Argument da \u0107e Putin ako se ovaj rat rije\u0161i mirnim pregovorima nastaviti pohod, mo\u017eemo isto tako upotrijebiti za SAD, koji nezaustavljivo mar\u0161ira po svijetu. Tako\u0111er, ako je Putin stvarno lu\u0111ak, onda \u0107e sigurno posegnuti za nuklearnim naoru\u017eanjem prije nego izgubiti rat i cijeli zapadnja\u010dki narativ agresije prema Rusiji pada u vodu. Me\u0111utim, narativ Putina kao lu\u0111aka ide u smjeru \u201cnema dijaloga s lu\u0111akom\u201d, \u0161to smo vidjeli kada se Lavrov<\/strong> pojavio na konferenciji UN-a, a europski delegati oti\u0161li iz prostorije, \u0161to potencijalno predstavlja veliku opasnost za svijet.<\/em><\/p>\n

\u00a0<\/em>Kako bismo kvalitetno sagledali konsolidaciju zapadnja\u010dkih medija, opasnost koju ona proizvodi i razlog za ratove diljem svijeta, obratili smo se stru\u010dnjakinji za medije <\/a><\/em>i saborskoj zastupnici Radni\u010dke fronte Katarini Peovi\u0107<\/strong>, koja je ujedno bila jedina zastupnica koja je ostala suzdr\u017eana u vezi Deklaracije o Ukrajini.<\/em><\/p>\n

Za\u0161to ste ostali suzdr\u017eani u vezi Deklaracije o Ukrajini?<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Deklaracija je lo\u0161 dokument iniciran od strane radikalno desnog zastupnika Hrvoja Zekanovi\u0107a<\/strong>. Na\u0161e glavno neslaganje s dokumentom smo izrazili u pet amandmana<\/a>\u00a0koji su pozdravljeni parcijalno ili u potpunosti od dijela zastupnika Mo\u017eem<\/em>o!<\/em>, SDP-a i HSS-a. Oni su racionalni i arugmentirani, nije rije\u010d o ne\u010demu radikalnom \u0161to vladaju\u0107i nisu mogli prihvatiti.<\/p>\n

Jedna od to\u010daka neslaganja je \u0161to u Deklaraciji pi\u0161e da je rat ni\u010dim izazvan. Proglasiti bilo koji rat ni\u010dim izazvanim je te\u0161ka simplifikacija, a pogotovo ovaj u kojem su ne samo ruski imperijalizam ve\u0107 i ameri\u010dki, kao i NATO-ov ekspanzionizam odigrali va\u017enu ulogu. Amnestiranje ameri\u010dke ratne politike nije pozicija koju treba zauzeti, a ona sigurno ne\u0107e pomo\u0107i u smirivanju rata.<\/p>\n

Deklaracija<\/a> nedovoljno nagla\u0161ava da Hrvatska treba prihvatiti izbjeglice, a ne samo poslati im pomo\u0107, a ujedno i prejudicira da Ukrajina treba u\u0107i u NATO \u0161to je dolijevanje ulja na vatru. Ako imate mirotvornu deklaraciju koja bi trebala biti izraz solidarnosti, humanitarnosti, poziva na mir i osude ratnih sukoba, onda je proturje\u010dno da u toj istoj deklaraciji zazivate rje\u0161enja koja su uzrok ratnih sukoba.<\/p>\n

Izjavili<\/strong><\/a>\u00a0ste da Deklaracija poti\u010de na slanje hrvatskih vojnika u Ukrajinu. Je li to istina?<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Deklaracija je dokument koji daje svoj prilog militarizacji dru\u0161tva upravo ovakvim zao\u0161travanjima i poticanjima sukoba. Dan prije potpisivanja Deklaracije ministar obrane Mario Bano\u017ei\u0107<\/strong> tra\u017eio je od predsjednika slanje na\u0161ih vojnika u NATO snage koje su u pripravnosti, a Milanovi\u0107<\/strong> je potpisao odlazak na\u0161ih vojnika u Ma\u0111arsku, iako je izrazio racionalnu skepsu prema tome da bi na\u0161i vojnici trebali sudjelovati u eventualnim NATO akcijama. Zanimljivo je kako preko no\u0107i dolazimo do nekih rje\u0161enja bez demokratske rasprave. Preko no\u0107i se mijenjaju pravila i uvodi se izvanredno stanje. Nije bilo demokratske rasprave o slanju oru\u017eja, a u Saboru se na par dana gotovo uvelo izvanredno stanje koje je Plenkovi\u0107 koristio za vlastitu promociju.<\/p>\n

Prakti\u010dki dan prije napada Vlada je bila pred raspadom, a Plenkovi\u0107 sada koristi ovu situaciju za izmi\u0161ljanje unutarnjih neprijatelja, militarizaciju dru\u0161tva, dizanje tenzija i potpunu neutralizaciju kritika Vlade koje su bile opravdane. Opasna je situacija po demokraciju kada se bilo kakvo postavljanje pitanja progla\u0161ava djelovanjem unutarnjeg neprijatelja pod pretpostavkom postojanja vanjskog neprijatelja. Deklaracija nije nije dokument kojim su se artikulirali pomirljivi, humanitarni, solidarni tonovi, ve\u0107 su se artikulirale stvari koje produbljuju sukob.<\/p>\n

Ovo je nesumnjivo Putinov \u010din imperijalisti\u010dke agresije na suverenitet druge dr\u017eave. Koju bi strategiju za mir po vama Hrvatska, EU i NATO trebali zauzeti?<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Problem s ovim pitanjem je \u0161to su Amerika, NATO i zapad i proizveli Putina. Kao \u0161to je privatizacija u dr\u017eavama biv\u0161e Jugoslavije proizvela \u201ctajkune\u201d i HDZ, tako je i privatizacija Rusije proizvela \u201coligarhe\u201d i Putina. Ne bismo trebali gledati SAD i Rusiju kao suprotstavljene sile jer Putin\u00ea stvaraju politike mjera \u0161tednje<\/a>, privatizacije, fleksibilizacije rada, liberalizacije tr\u017ei\u0161ta\u2026 To je isti princip kao s mnogim ameri\u010dkim intervencionisti\u010dkim politikama koje su i\u0161le za uvo\u0111enjem demokracije, a zapravo je sasvim jasno da se iza toga skriva \u0161irenje kapitalizma. Kao \u0161to se ameri\u010dki sistem postavljen u Afganistanu okrenuo protiv njih, tako se sada okre\u0107e onaj u Rusiji.<\/p>\n

Ljevica nema obvezu odgovarati na probleme koje nije prouzro\u010dila. Ako nismo odgovorni za to da je do\u0161lo do rata, nego su krivi kapitalisti\u010dki interesi, onda ne moramo odgovarati na pitanja kako \u0107emo ga rije\u0161iti. Istovremeno, na\u0161i lokalni odgovori sigurno ne\u0107e determinirati rje\u0161enja vladaju\u0107ih. Isto se postavlja pitanje opozicije. Dosad je opozicija pozivala da se dvotre\u0107inskom ve\u0107inom donose odluke vezane uz epidemiju COVID-19, a sad nitko ne poziva da se bilo kakvom ve\u0107inom donosi odluka o slanju oru\u017eja u Ukrajinu. Lijeva pozicija je uvijek ona \u201cmir me\u0111u narodima, rat me\u0111u klasama\u201d. Va\u017eno je prokazati sve oblike nacionalizma, militarizacije i fa\u0161izacije dru\u0161tva \u2013 nacionalizam uvijek na\u0111e neprijatelja i homogenizira jedan tip dru\u0161tvene zajednice u smjeru koji mu odgovara, a paravan je za ekonomski interes elita.<\/p>\n

Vrijeme \u0107e pokazati koliko je to realna procjena stvari. Disonantni glasovi me\u0111u unisonim \u010desto su glasovi iz budu\u0107nosti. U devedesetima su rijetki kriti\u010dari govorili da se u nas desilo razvla\u0161tenje dru\u0161tvene ve\u0107ine nad onima \u0161to je ta dru\u0161tvena ve\u0107ina stvorila, da je rije\u010d o instalaciji 200 bogatih obitelji po projektu Franje Tu\u0111mana<\/strong>, a danas je to mnogima jasno. Podjela na isto\u010dnu i zapadnu Ukrajinu tako\u0111er je provizorna. Cijela Ukrajina je 1991. glasala na referendumu za odcjepljenje od Rusije. Za to je glasao i isto\u010dni dio Ukrajine ruskog govornog podru\u010dja, a iza tog je stajala nada da \u0107e ulaskom u kapitalisti\u010dki sistem i pribli\u017eavanjem Zapadu ljudi bolje \u017eivjeti. To se nije dogodilo. Privatizacijom industrija iz sovjetskog razdoblja nastali su bogati tajkuni poput Donjeckog klana, a poznate su veze ukrajinskih politi\u010dara s tajkunima. Ukrajina je jedna od najkorumpiranijih zemalja na svijetu.<\/p>\n

Treba zagovarati da se Europa i svijet transformiraju. Dolazimo do momenta koji \u0107e od strane liberala biti nazvan utopijskim, ali ljevica mora biti jasna koliko god to trenutno bilo nepopularno i usamljeno. Nije bilo lako kao jedna nasuprot 150 glasati suzdr\u017eano za Deklaraciju. Lo\u0161e je da oni koji se nominalno nazivaju ljevicom kalkuliraju s popularno\u0161\u0107u. Nije svugdje tako, nisu sve ljevice europskih dr\u017eava toliko<\/a> ustra\u0161ene<\/a>. S druge strane sada Plenkovi\u0107 koji nas proziva kao unutarnje neprijatelje imenuje ministra koji \u0107e zamijeniti ministra Horvata<\/strong>, osobu koja je u debelom sukobu interesa jer su mu poslovni partneri ruski tajkuni.<\/p>\n

V<\/strong>jerujem da <\/strong>k<\/strong>ao stru\u010dnjakinja za medije imate puno toga za re\u0107i o konsolidaciji zapadnja\u010dkih medija. Trenutno bilo kakvo preispitivanje<\/a> utjecaja<\/strong> NATO-a na ovaj sukob izaziva podsmijeh ili ljutnju. Ruska propaganda je tako\u0111er vrlo smije\u0161na jer po njoj Putin pak uop\u0107e nije kriv. Me\u0111utim, akteri poput Briana Beckera<\/a><\/strong>\u00a0ili Noama Chomskog koji se desetlje\u0107ima bore protiv ameri\u010dkog imperijalizma, koji su bili organizatori prosvjeda protiv rata u Vijetnamu, koji su aktivno pratili invaziju na Irak, Afganistan, Libiju i Siriju, ukazuju nam na druga\u010diji narativ, a kojeg smatram da, bez umanjivanja u\u017easa ukrajinskih \u017ertava i Putinova \u010dina, tako\u0111er moramo uzeti u obzir. Oni ovaj \u010din kontekstualiziraju kao rezultat strategije SAD-a koji nakon raspada SSSR-a pomo\u0107u NATO-a ulazi u dr\u017eave biv\u0161eg Var\u0161avskog pakta, iako je obe\u0107ao da se ne\u0107e \u0161iriti, i pomo\u0107u njihove vojske vodi rat protiv dr\u017eava koje su u relativno dobrom odnosu s Rusijom, poput Libije i Sirije, a zatim se od 2008. poku\u0161ava pro\u0161iriti na Ukrajinu i Gruziju.<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Medijska slika u velikoj mjeri odudara od geopoliti\u010dke situacije i simplificira je. Pogotovo iz ameri\u010dke perspektive \u010diji su mediji vrlo djetinjasti. Ne znam jesam li ikad vidjela infantilnije medijske poruke o ratu. U Hrvatskoj pak imate uglavnom jednostrano, tendenciozno izvje\u0161tavanje, bez objektivnih informacija. Primjerice kod nas te\u0161ko mo\u017eete na\u0107i informacije koje zemlje nisu poslale oru\u017eje Ukrajini, nego se samo izvje\u0161tava koje jesu, u cilju da se stvori konsenzus da je nu\u017eno hitno poslati<\/a> \u0161to vi\u0161e oru\u017eja. Ve\u0107ina medija pozdravlja i poziva na rat. Objavljuju se simboli radikalnih pro-fa\u0161isti\u010dkih pokreta, bez kritike i tome sli\u010dno.<\/p>\n

Koliko je takva medijska praksa opasna? Mo\u017ee li do\u0107i do nuklearnog napada?<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Zanemaruje se \u010dinjenica da se Hrvatska slanjem oru\u017eja i vojnika u NATO-ove snage svrstala u zemlje koje su na meti potencijalnog (nuklearnog) napada. Tako\u0111er se obi\u010dnim naoru\u017eanjem mo\u017ee ga\u0111ati nuklearna elektrana Kr\u0161ko, \u0161to bi tako\u0111er imalo katastrofalne posljedice. Odluka o slanju vojnika nas otvara za takve udarce, a ona nije donesena demokratski.<\/p>\n

Vidite li razliku izme\u0111u medijskog pra\u0107enja ovog rata, koji uistinu kr\u0161i me\u0111unarodno pravo, i ratova SAD-a u posljednjih nekoliko desetlje\u0107a? Dakako, ne preispitujemo odgovornost Putina, nego se oslanjamo na znanstvenu analizu zapadnja\u010dkih medija.<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Sasvim je jasno da se radi o dvostrukim kriterijima. Jemen, Palestina, Afganistan, Libija, Irak, sve su to dvostruki kriteriji koji jasno upu\u0107uju na to da je medijska propaganda uklju\u010dena u proizvodnju pristanka na rat. Ovaj rat je posebno zanimljiv jer po\u010dinje mirovnim pregovorima. EU je imala umjereniju politiku prema Putinu i poku\u0161avala je sprije\u010diti da do\u0111e do sukobu, no ameri\u010dka strana je bila izuzetno nekooperativna, hu\u0161ka\u010dka i gurala EU u sukob. Mnogi analiti\u010dari tvrde da je ovo izvrsna pozicija za SAD i da je zbog geopoliti\u010dkog pitanja energetskog tr\u017ei\u0161ta, poglavito plina u Europi, cijeli ovaj rat i potaknut. Znamo da je Sjeverni tok 2 bio zavr\u0161en i da je samo Njema\u010dka trebala potpisati njegovo pu\u0161tanje u promet, a SAD su glasno bile protiv toga. Sada smo u situaciji da se Sjeverni tok 2 ne\u0107e realizirati i da \u0107e se kupovati skuplji ameri\u010dki, manje ekolo\u0161ki LNG ukapljeni plin.
\nDok sam pratila tu politiku i retoriku \u010dinilo mi se da je do te mjere infantilna da je nemogu\u0107e da se ta razina mo\u017ee uhvatiti u Europi koja je ipak rezervirana spram ameri\u010dke scene, no \u010dini se da smo u lo\u0161ijoj situaciji nego \u0161to sam procijenila. No, tu je naravno i Putinova reakcija koja nije isprva bila predvidljiva.<\/p>\n

Smatrate li da je Putin SAD-u bacio loptu na volej?<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Mnogi su analiti\u010dari rekli da je ovo sjajna prilika za ameri\u010dku ratnu politiku jer dok su u Afganistanu morali ginuti njihovi vojnici, a tro\u0161ila su se velika financijska sredstva, ovdje SAD mo\u017ee mirno stajati sa strane dok se drugi bore za njih.<\/p>\n

Mislite da \u0107e se ruskim oligarsima usprkos sankcijama pove\u0107ati brojevi na ra\u010dunima?<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Ne\u0107e svima. Neke \u0107e sankcije vjerojatno oslabiti. Kapitalizam je uvijek bio otvoren za privremene fluktuacije u kojima neki bolje prolaze od drugih. Mnogi liberalni politi\u010dari i mediji ula\u017eu nade u spas od strane oligarha kojima su zamrznuti strani ra\u010duni i koji bi trebali sru\u0161iti Putina. Lo\u0161iju pretpostavku u \u017eivotu nisam \u010dula. Putin to radi upravo zbog interesa oligarha koji jesu ruska dr\u017eava i njen interes.<\/p>\n

Osim toga, Evropska unija jo\u0161 uvijek trguje s Rusijom, 40 posto evropskih potreba plina dolazi iz Rusije. Tako\u0111er, SWIFT mehanizam sankcija je tako\u0111er selektivan, nisu isklju\u010dene, recimo, banke preko kojih se pla\u0107a plin i nafta. To \u0161to se SWIFT mehanizam do\u017eivljava kao oblik sankcije dosta govori koliko je Zapad ozbiljan. Rije\u010d je o zadovoljavanju forme.<\/p>\n

Spomenuli ste manufakturu pristanka, \u0161to je naslov knjige Noama Chomskog. Glavna teza je da velike ameri\u010dke medijske ku\u0107e poput The New York Timesa <\/em>i Washington Posta<\/em> plasiraju glavni narativ kojeg ostali zapadnja\u010dki mediji na ovaj ili onaj na\u010din perpetuiraju, a budu\u0107i da su velike medijske ku\u0107e u su\u0161tini korporacije koje prodaju proizvode relativno privilegiranoj publici koja je zadovoljna stanjem u SAD-u, nesvjesno se generira specifi\u010dna poruka. Tako\u0111er, budu\u0107i da mediji \u017eive od ogla\u0161avanja, prilago\u0111avaju se nekakvom liberalisti\u010dkom jednoumlju, \u0161to ih ujedno \u010dini sklonima shva\u0107anju ameri\u010dkog imperijalizma kao \u0161irenja demokracije. Mo\u017eete li re\u0107i ne\u0161to vi\u0161e o tome?<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

\u010cesto se iz lijeve marksisti\u010dke pozicije kritika medija zaustavlja na kritici vlasni\u010dke strukture. Pretpostavka je da ako sazna\u0161 koja je vlasni\u010dka struktura \u2013 znat \u0107e\u0161 i za \u010dije interese mediji rade. Me\u0111utim, kulturalni studiji, moje mati\u010dno znanstveno podru\u010dje, napravili su veliki epistemolo\u0161ki pomak zakomplicirav\u0161i tu pretpostavku jer da su stvari tako jednostavne ne bi bile toliko u\u010dinkovite. Nije stvar u tome da su mediji jednostavno trbuhozborci vladaju\u0107e klase.<\/p>\n

Mediji su se razvili i njihova je propaganda prisutna po principu kodiranja-dekodiranja Stuarta Halla<\/strong>, jednog od zna\u010dajnih teoreti\u010dara kulturalnih studija. Pojednostavljeno, poruke su kodirane, a onaj tko ih kodira razmi\u0161lja o tome i kako \u0107e one biti dekodirane \u2013 obzirom na \u201cprofil\u201d primatelja. Poruke mogu biti dekodirane na razli\u010dite na\u010dine. Mediji nude dojam drugog glasa, politi\u010dkog pluralizma, a ne jednoumlja. Onaj koji kodira poruku anticipira na\u010dine kako \u0107e biti dekodirana, a uvijek je se mo\u017ee dekodirati na vi\u0161e na\u010dina. Imate opozicijskog gledatelja, srednjostruja\u0161kog i onoga koji je u potpunosti pripadnik dominantne ideologije. Njih trojica \u0107e druga\u010dije dekodirati poruku, no onaj koji ju kodira ra\u010duna na na\u010dine kako \u0107e biti dekodirane.<\/p>\n

Medijskom proizvodnjom se manipulira \u201cdrugim glasom\u201d, a danas se to zbiva na na\u010din kojim se re\u017ee svaka mogu\u0107nost dublje sistemske kritike koja se ozna\u010dava utopijskim nerealnim pogledom. Stvari su postavljene takve kakve jesu, nema prostora za dublju kritiku. Mediji vje\u010dno proizvode \u201cizvanredno stanje\u201d, od politi\u010dara se tra\u017ei da daju odgovor na brzinu, kako jednim potezom rije\u0161iti trenutni izvanredni problem, postavljen u kontekstu nacionalnih i kapitalisti\u010dkih pozicija. Ako pri\u010date o perspektivi radnika, kritizirate politi\u010dku ekonomiju, aludirate na druga\u010dije vojne i obrambene aran\u017emane, naprosto niste u toku i niste relevantni. To najbolje znadete vi jer svaki medij koji se \u017eeli baviti \u0161irom slikom djeluje na margini: \u201cNisi upu\u0107en u aktualnost koja je banula u posljednjih sat vremena i bit \u0107e jednako nezanimljiva u idu\u0107ih sat vremena\u201d.<\/p>\n

\u010cini mi se da trenutno nema \u010dak ni dva razli\u010dita na\u010dina dekodiranja poruke. Vladaju samo jednoli\u010dni kod i dekodiranje, a svatko tko \u017eeli kontekstualizirati situaciju u Ukrajini ili ponuditi druga\u010diju perspektivu od grubo nacionalisti\u010dke biva progla\u0161en unutarnjim neprijateljem.<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

To su iznimno opasni trenuci u povijesti. Znamo kako se zovu sustavi kada se svaki kriti\u010dki glas smatra unutarnjim neprijateljem. Neki dan je u Novostima stru\u010dnjakinja za Rusiju Jelena Juri\u0161i\u0107<\/strong> dala intervju<\/a>\u00a0gdje je navela \u0161to Zelenski<\/strong> radi ruskoj manjini i da vo\u0111u opozicije dr\u017ei prakti\u010dki u ku\u0107nom pritvoru. Meni je to bila nova informacija za koju smatram da je bitna. Me\u0111utim, bilo kakvo izno\u0161enje \u010dinjenica je progla\u0161eno radom unutarnjeg neprijatelja. Kad sam 2020. rekla u Saboru da je u ha\u0161koj presudi Tu\u0111man <\/strong>bio progla\u0161en dijelom udru\u017eenog zlo\u010dina\u010dkog pothvata, izbila je prakti\u010dki histerija. Kad nudi\u0161 \u010dinjenicu, a reakcija je takva, onda se treba pitati u kakvom dru\u0161tvu \u017eivimo.<\/p>\n

Tako\u0111er, harmonija u medijskom prostoru je velikim dijelom fingirana. Ako pomno pratite pojedina\u010dne stavove u Europskom parlamentu, vidjet \u0107ete da nisu svi jednako entuzijasti\u010dni za slanje oru\u017eja, vojske i prihva\u0107anje Ukrajine u EU.<\/p>\n

Istaknuli ste da Deklaracija o Ukrajini nije dovoljno jasno elaborirala prihva\u0107anje ukrajinskih izbjeglica, ali hrvatski gra\u0111ani su se pokazali spremni prihvatiti ih, \u0161to je uistinu hvale vrijedan humanitarni \u010din. No, ako nastavimo zadirati u otvorene rane zapadnja\u010dkog diskursa, ne mo\u017eemo ignorirati rasizam spram izbjeglica iz Afganistana, Libije i Sirije. H-Alter je puno izvje\u0161tavao o pushbackovima<\/em>, kr\u0161enju Me\u0111unarodnog zakona od strane MUP-a i EU, \u0161to nije izazivalo interes mainstream<\/em> medija i javnosti. \u0160to to govori o europskom rasizmu i zapadnja\u010dkim medijima?<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Zadnjih dana su se mogle \u010duti stra\u0161ne poruke na BBC-u i raznim drugim zapadnim medijima. Da je rije\u010d o izbjeglicama plave boje kose i o\u010diju, da je \u0161okantno jer su to ljudi isti kao i mi, da to nisu izbjeglice poput onih iz Tre\u0107eg svijeta. Mnogo je rasisti\u010dkih izjava, velikim dijelom nesvjesno izre\u010denih. Istovremeno se u potpunosti razgolitila ta intenzivna rasisti\u010dka politika prema izbjegli\u010dkim zemljama. U Deklaraciji smo zastupali da se ja\u010de naglasi primanje izbjeglica, a ne samo slanje humanitarne pomo\u0107i, ali se kasnije pokazalo da je Hrvatska izrazito otvorena da se izbjeglice prihvate. Mi to pozdravljamo, ali ne mo\u017eemo ne uputiti na slona u prostoriji.<\/p>\n

Kroz medijski narativ izbjeglice iz Sirije i Afganistana se dehumanizira, pri\u010da se da nisu dio na\u0161e civilizacije, da su ekonomski izbjeglice, da su mu\u0161karci koji su trebali ostati boriti se, da imaju mobitele \u0161to zna\u010di da nisu toliko siroma\u0161ni, da \u0107e nam silovati \u017eene, itd. Sada nam odjednom dolaze izbjeglice za koje se ka\u017ee da su \u201ckao mi\u201d, koje nisu sustavno godinama medijski dehumanizirane kao \u0161to se to radilo i \u017didovima i Romima za vrijeme Hitlera<\/strong>. Sada desni\u010dari vi\u0161e ne prigovaraju: \u201cStanove \u0107ete dati izbjeglicama, a na\u0161i ljudi nemaju gdje \u017eivjeti pa moraju i\u0107i u Njema\u010dku\u201d.<\/p>\n

Kad smo neko\u0107 razmi\u0161ljali o Drugom svjetskom ratu i pitali se kako je mogu\u0107e da se \u010dovjek probudi u dru\u0161tvu u kojem postoje rasni zakoni, onda smo s izbjegli\u010dkim pitanjem mogli vidjeti kako se to gradi postepeno.<\/p>\n

Koliko su sveprisutne paralele Putin\/Milo\u0161evi\u0107, Ukrajina\/Hrvatska, ovaj rat i rat devedesetih to\u010dne?<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Usporedbe s na\u0161im ratom su \u010desto brzoplete i povr\u0161ne. No mo\u017eda bi zanimljivije bio uputiti na to da je pro\u0161lo trideset godina od raspada SSSR-a i Ukrajina nije odmah do\u017eivjela rat. Usprkos tome, ona je iznimno korumpirana zemlja, \u010dak vi\u0161e nego Hrvatska, a izme\u0111u ostalog i zbog ameri\u010dkog utjecaja u njenu politiku. Jedan od spektakularnijih ameri\u010dkih intervencija u tu zemlju bilo je postavljanje Mikheila Saakashvilia<\/strong> koji je bio gruzijski predsjednik za guvernera Odese. Nevjerojatno je da nema dovoljno ljudi u Ukrajini koji bi mogli obna\u0161ati tu funkciju. U Ukrajini je vrlo kompleksna situacija, a borbe Rusa i Amerikanaca za utjecaj u toj dijelu Evrope su sveprisutne.<\/p>\n

Po vama je dakle glavno obilje\u017eje ovog sukoba interes ruskih oligarha i zapadnih kapitalista u Ukrajini. Dakle, svi furaju nacionalizam jedne i druge strane, a iza se skriva kapitalisti\u010dka pri\u010da?<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

To je mo\u017eda najbolje vidljivo u biografijama nekih od ukrajinskih politi\u010dara i politi\u010darki. \u010cak neki od njih mijenjaju strane. Ekonomski savezi se spajaju s obzirom na fluidne tokove kapitala, za koje znamo da nisu vezani uz odre\u0111eni prostor i vrijeme. Julija Timo\u0161enko<\/strong> primjerice do 22. godine nije uop\u0107e znala ukrajinski jezik, da bi postala nacionalisti\u010dka ikona. Zapadni ukrajinski ekonomski interesi su interpretirani kao narodni interesi i obrnuto.<\/p>\n

Zada\u0107a ljevice je da upozorava da se u tranziciji isto\u010dnog bloka u kapitalizam desila ogromna plja\u010dka. Ako se trebaju povla\u010diti paralele s Hrvatskom, tu se trebaju povla\u010diti, a ne u nacionalnom klju\u010du koji je ipak razli\u010dit. Sva nacionalna industrija Ukrajine je privatizirana, uni\u0161tena, nekretnine rasprodane, isti princip koji je nama poznat. Sva nacionalisti\u010dka previranja s jedne i druge strane slu\u017ee da se provodi daljnja plja\u010dka. \u017deljka Antunovi\u0107<\/strong> i SDP su znali govoriti da \u201cmi nismo samo radnici \u2013 mi smo i Hrvati\u201d, u svim sli\u010dnim situacijama, a i sada trebamo re\u0107i upravo suprotno \u2013 mi nismo samo Hrvati \u2013 mi smo, prije svega, radnici. Ve\u0107ina dru\u0161tva je radni\u010dka, u smislu da \u017eive od svojega, a ne tu\u0111ega rada, tek manjina \u017eivi od \u2013 tu\u0111ega rada. Njima najvi\u0161e odgovaraju nacionalisti\u010dki narativi i hu\u0161ka\u010dke politike. U ratu \u0107e najvi\u0161e nastradati obi\u010dan narod.<\/p>\n

H-alter<\/p>\n<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Medijska slika u velikoj mjeri odudara od geopoliti\u010dke situacije i simplificira je. Pogotovo iz ameri\u010dke perspektive \u010diji su mediji vrlo djetinjasti. Ne znam jesam li ikad vidjela infantilnije medijske poruke o ratu.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":280243,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5,12],"tags":[1268],"class_list":["post-340369","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu","category-prica-dana","tag-katarina-peovic"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/340369","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=340369"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/340369\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":340370,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/340369\/revisions\/340370"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/280243"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=340369"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=340369"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=340369"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}