{"id":340366,"date":"2022-03-10T09:00:18","date_gmt":"2022-03-10T08:00:18","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=340366"},"modified":"2022-03-09T23:28:45","modified_gmt":"2022-03-09T22:28:45","slug":"dekarbonizacija-na-zapadnom-balkanu-bez-jasnog-plana-koji-moze-mnogo-da-kosta","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2022\/03\/10\/dekarbonizacija-na-zapadnom-balkanu-bez-jasnog-plana-koji-moze-mnogo-da-kosta\/","title":{"rendered":"Dekarbonizacija na Zapadnom Balkanu \u2013 bez jasnog plana koji mo\u017ee mnogo da ko\u0161ta"},"content":{"rendered":"

Uprkos \u010dinjenici da su potpisani brojni me\u0111unarodni ugovori i sporazumi, u prethodnom periodu je \u010dak pove\u0107ana koli\u010dina energije dobijene iz fosilnih goriva, \u0161to je rezultiralo i pove\u0107anjem emisije \u0161tetnih gasova, navodi se i u posljednjem izdanju Energy Transition Tracker-a<\/em><\/strong><\/p><\/blockquote>\n

\u00a0<\/em>\u201cDa znate da Srbija ne\u0107e da be\u017ei od svojih kapaciteta uglja, od svojih termo-kapaciteta i da ne\u0107e da ih se odri\u010de, \u0161to zna\u010di da \u0107ete da imate svoj posao i za deset i za 20 i za 30 godina\u201d, obe\u0107ao je predsjednik Srbije Aleksandar Vu\u010di\u0107 rudarima u avgustu 2021. godine.<\/p>\n

Me\u0111utim, Srbija se obavezala da se u to vrijeme ve\u0107 odrekne uglja, od kojeg se, prema posljednjem energetskom bilansu, proizvodi gotovo 70% elektri\u010dne energije u ovoj dr\u017eavi.<\/p>\n

Naime, 2020. godine je premijerka Srbije Ana Brnabi\u0107 potpisala Deklaraciju u Sofiji kojom se obavezala da do 2050. godine i Srbija postane ugljeni\u010dno neutralna.<\/p>\n

Mirjana Jovanovi\u0107 iz Beogradske otvorene \u0161kole (BO\u0160) ka\u017ee da, sem te Deklaracije, ne postoji nijedan drugi dokument koji ka\u017ee da li je to izvodljivo ili ne, i da se trenutno radi na Nacionalno energetskom i klimatskom planu.<\/p>\n

\u201cKako to sada stoji u javnim politikama, ta pitanja o dekarbonizaciji ne postoje. Sada trenutno va\u017ee\u0107a strategija razvoja energetike ne prepoznaje odustajanje od uglja ni na koji na\u010din\u201d, ka\u017ee ona.<\/p>\n

Programski direktor RES-a Aleksandar Macura se sla\u017ee sa Jovanovi\u0107, uz kratak komentar:<\/p>\n

\u201eU ovom trenutku nemamo ni\u0161ta i to je to.\u201d<\/p>\n

Stru\u010dnjaci ka\u017eu i da se ve\u0107 dvije godine kasni sa tim planom, koji sada i ne mo\u017ee da bude usvojen zbog predstoje\u0107ih izbora.<\/p>\n

Ipak, Mirjana Jovanovi\u0107 smatra da jeste izgledno da Srbija postane ugljeni\u010dno neutralna, ali da je upitno na koji na\u010din.<\/p>\n

\u201cAnalizarine su razli\u010dite vrste scenarija, a u nekima se \u010dak razmatra i nuklearna energija, koja je apsolutno neprihvatljiva s obzirom na to da prema na\u0161im zakonima nije dozvoljeno\u201d, ka\u017ee ona.<\/p>\n

Ukoliko Srbija ne bude bila spremna da ide u pravcu dekarbonizacije, trpje\u0107e velike ekonomske \u0161tete, smatraju stru\u010dnjaci.<\/p>\n

\u201cPre svega, to se odnosi na mehanizme za naplatu tog uvoznog ugljenika koji Evropska unija sada uvodi za sve zemlje sa kojima sara\u0111uje i trguje. Dakle, ako uvozite iz Kine ili iz Srbije gde nemate naplatu na CO2 emisije, onda vam oni to naplate na ulazu. Na taj na\u010din \u010duvaju konkurentnost svoje privrede i svoje industrije\u201d, navodi Mirjana Jovanovi\u0107 iz BO\u0160-a.<\/p>\n

Posledice \u0107e biti jo\u0161 ve\u0107e, dodaje, ukoliko Srbija u\u0111e u EU.<\/p>\n

\u0160ta dr\u017eava planira do 2050. godine i koje su alternative za ugalj iz Ministarstva energetike, kao i iz Ministarstva za za\u0161titu \u017eivotne sredine, novinarima nisu odgovorili na pitanja.<\/p>\n

\n

Bosna prva, Srbija druga po koli\u010dini novca koji daje za ugalj<\/strong><\/h2>\n<\/blockquote>\n

Iako se obavezuje da \u0107e smanjiti prljavu energiju, Srbija je druga po redu u regionu Zapadnog Balkana, odmah poslije Bosne i Hercegovine, po koli\u010dini novca koji daje za ugalj, pokazuje posljednji izvje\u0161taj Energetske zajednice o pra\u0107enju energetske tranzicije. Prema njihovim ranijim analizama, samo u 2019. Srbija je dala 41 milion eura za podsticaj energije na ugalj, a od 2015. do kraja 2019. godine preko 388 miliona eura.<\/p>\n

CO2 je najzastupljeniji gas sa efektom staklene ba\u0161te u Srbiji. To je uzrok klimatskih promjena koje izazivaju su\u0161e, poplave, ekstremne temperature koje ugro\u017eavaju zdravlje ljudi.<\/p>\n

\n

I u Crnoj Gori bez plana<\/h2>\n<\/blockquote>\n

\u010celnici Crne Gore nemaju jasnu viziju kako da zamijene energiju uglja, koja proizvodi gotovo polovinu elektri\u010dne energije u Crnoj Gori.<\/p>\n

I dok, prema mi\u0161ljenju predsjednika Crne Gore Mila \u0110ukanovi\u0107a i Vlade, ova dr\u017eava \u201enema veliki problem sa emisijom gasa\u201c, ekolo\u0161ka aktivistkinja Nata\u0161a Kova\u010devi\u0107, koja u okviru me\u0111unarodne organizacije \u201cBankwatch\u201d prati proces dekarbonizacije, tvrdi da je \u201cozbiljna manipulacija\u201d svrstavati Crnu Goru u zemlju niskih emisija.<\/p>\n

\u201cPrema listi Globalne Ekonomije, Crna Gora je na 69. mjestu od 186 zemalja, sa prosje\u010dnom vrijednosti od 4,04 metri\u010dkih tona emisija CO2, dok je svjetski prosjek 4,24 metri\u010dke tone\u201d, ka\u017ee Kova\u010devi\u0107eva.<\/p>\n

Pored toga, ona podsje\u0107a i na\u00a0 obaveze preuzete kroz Pari\u0161ki sporazum i niz drugih kroz EU integracije, a koje va\u017ee jednako za sve zemlje potpisnice. Neozbiljno je, smatra ona, zanemarivati na\u0161eg najve\u0107eg zaga\u0111iva\u010da – Termoelektranu (TE) Pljevlja, koja je samo u 2020. godini emitovala blizu 64.000 tona sumpor-dioksida. Ova elektrana proizvodi 40% crnogorske elektri\u010dne energije. To je uporedivo sa emisijama TE Kostolac 1 i 2 koje su tri puta ve\u0107e od TE Pljevlja i za koju se, tvrdi Kova\u010devi\u0107, procjenjuje da je u istoj godini izazvala 625 smrtnih slu\u010dajeva.<\/p>\n

Iz kabineta predsjednika poja\u0161njavaju da je Evropa, u me\u0111uvremenu, ustanovila nova i rigidnija pravila, kojima je prakti\u010dno obavezala sve zemlje na zaustavljanje investicija u elektroenergetskom sektoru na pogon uglja. To je, tvrde, dovelo u pitanje realizaciju Drugog bloka TE Pljevlja preko kojeg je, kroz toplifikaciju, trebalo da bude rije\u0161en ekolo\u0161ki problem.<\/p>\n

Kova\u010devi\u0107, sa druge strane, smatra da rekonstrukcija TE Pljevlja ne\u0107e rije\u0161iti klju\u010dne probleme. Ne\u0107e se, ka\u017ee ona, smanjiti emisija ugljen-dioksida (CO2), niti se pove\u0107ati energetska efikasnost, pa je stoga ulaganje u \u010ditav posao \u201cklimatski neopravdano\u201d i \u201c\u010disto bacanje para\u201d.<\/p>\n

\u201cSvjedoci smo sada ve\u0107 ozbiljnog ka\u0161njenja rekonstrukcije ako uzmemo u obzir da o istoj govorimo od 2017. godine, da je ugovor sa izvo\u0111a\u010dima zaklju\u010den 2019, te da na licu mjesta nema razvoja projekta. Nerealno je o\u010dekivati njen zavr\u0161etak do kraja 2023. godine, dok \u0107e postrojenje mo\u0107i raditi svega nekoliko godina\u201d, poja\u0161njava ona.<\/p>\n

Kova\u010devi\u0107 dodaje da smatra da EPS Crne Gore brine samo o zaradi.<\/p>\n

Dr\u017eavni sekretar za energetiku i rudarstvo u Vladi Crne Gore, Marko Perunovi\u0107 ka\u017ee, tako\u0111e, da je potro\u0161nja uglja u najve\u0107em dijelu vezana za rad TE Pljevlja i smatra da bi ova elektrana u nekoj narednoj, prelaznoj fazi, mogla da koristi gas kao glavni energent.<\/p>\n

Kova\u010devi\u0107 ideju Ministarstva kapitalnih investicija da termoelektrana radi na gas naziva \u201codsustvom vizije i vo\u0111enjem nesigurne energetske, ekonomske politike i politike razvoja zemlje\u201d.<\/p>\n

\u201cVe\u0107ina evropskih zemalja bje\u017ei od uvoznog gasa jer su se debelo opekli na 1000 odsto poskupljenje samo u prethodnoj godini, a mi bi da planiramo novu energetsku zavisnost. Vjerovatno \u0107e sa proma\u0161ajem istra\u017eivanja nafte i gasa iz podmorja otpasti i ova suluda ideja\u201d, ka\u017ee Kova\u010devi\u0107.<\/p>\n

Ona smatra da Crna Gora, u skladu sa klimatskim ciljevima, treba da krene ka planiranoj pravednoj i energetskoj tranziciji i obezbje\u0111ivanju obnovljivih izvora energije i energetskoj efikasnosti. Me\u0111utim, najavljene investicije u fosilna goriva, poput novih rudnika uglja (koncesija za Mataruge u Pljevljima), toplifikacije bazirane na uglju u Pljevljima, tri gasne elektrane za proizvodnju elektri\u010dne energije ukazuju da ne shvatamo ozbiljno preuzete obaveze, smatra Kova\u010devi\u0107.<\/p>\n

\n

BiH uprkos sporazumima ne odustaje od termoelektrana<\/h2>\n<\/blockquote>\n

Na koji na\u010din \u0107e se pokrenuti energetska tranzicija u Bosni i Hercegovini i dalje nije poznato. Kao i sve dr\u017eave Zapadnog Balkana, BiH se tako\u0111e obavezala da \u0107e smanjiti emisiju \u0161tetnih gasova.<\/p>\n

Na samitu u Glazgovu, \u010clan Predsjedni\u0161tva BiH \u017deljko Kom\u0161i\u0107 je rekao da \u0107e ova zemlja do 2030. godine smanjiti emisiju gasova sa efektom staklene ba\u0161te 33,2 posto i skoro 66 posto do 2050. Godine. Me\u0111utim, postavlja se pitanje koliko je to mogu\u0107e.<\/p>\n

Savjet ministara BiH je 2012. godine usvojio Odluku o implementaciji EU Direktive 2009\/28 o promociji proizvodnje elektri\u010dne energije iz obnovljivih izvora, kojom je za BiH utvr\u0111en obavezuju\u0107i cilj od 40 % u\u010de\u0161\u0107a OIE u doma\u0107oj bruto finalnoj potro\u0161nji energije do 2020.godine. Kao polazna osnova koju je priznao Sekretarijat EnZ uzeta je 2009. godina i u\u010de\u0161\u0107e od 34% OIE u ukupnoj bruto doma\u0107oj potro\u0161nji energije.<\/p>\n

Ipak, prema izvje\u0161tajima DERK-a (Dr\u017eavne regulatorne komisije za el.energiju), udio proizvodnje struje iz termoelektrana u 2020.godini je bila na nivou od oko 68%, to jeste od 15.390,67 GWh, termoelektrane su ostvarile 10.443 GWh, \u0161to predstavlja \u010dak i pove\u0107anje od 8,6% naspram 2019.godine.<\/p>\n

U BiH, ina\u010de, radi pet termoelektrana, a najavljena je izgradnja jo\u0161 dva postrojenja za proizvodnju el.energiju putem fosilnih goriva – Blok 7 Termoelektrane u Tuzli, kao i Blok 3 Termoelektrane u Ugljeviku.<\/p>\n

Ministarski savjet Energetske zajednice je koncem pro\u0161le godine donio odluku da garencije koje je FBiH dala 2014. godine za kredit kineskoj Exim banci, u vrijednosti 767 miliona eura za izgradnju Bloka 7, nije zakonita, te da predstavlja kr\u0161enje Ugovora o Energetskoj zajednici, zbog \u201cdr\u017eavne pomo\u0107i\u201d.<\/p>\n

Iako su Genral Electric i Siemens odustali od saradnje sa kineskim investitorima na ovom projektu, vlasti u BiH i dalje ustrajavaju da izgradnja bude nastavljena.<\/p>\n

S druge strane, ruska kompanija Comsar Energy, koja je dobila koncesiju za postrojenje \u201cUgljevik 3\u201d, susre\u0107e se sa blokadom od strane finansijskih institucija.<\/p>\n

Uprkos spremnosti da i dalje grade termoelektranu, vlasti Republike Srpske ka\u017eu da su opredijeljeni za proces dekarbonizacije. Prije 15-ak dana u NSRS usvojen je i Zakon o obnovljivim izvorima energije.<\/p>\n

Ministar industrije energetike i rudarstva Petar \u0110oki\u0107 ka\u017ee da su i realizovane odre\u0111ene aktivnosti.<\/p>\n

\u201eJedna od njih je bila vrlo velika investicija u RITE Ugljevik, gdje smo ugradili elektrofiltere, a poslije toga i ure\u0111aj za odsumporavanje dimnih gasova i to je dovelo do smanjenja emisije \u0161tetnih gasova i krupnih \u010destica na ovom objektu za vi\u0161e od 97 %. Ta investicija je ko\u0161tala negdje oko 85 miliona eura i to je izuzetno veliki tro\u0161ak za RS i njenu Elektroprivredu, ali smo bili svjesni te obeveze\u201c, izjavio je \u0110oki\u0107.<\/p>\n

On dodaje i da je nemogu\u0107e donijeti odluke kada je krajnji rok za ga\u0161enje termoelektrana, a kao jedan od razloga vidi i politi\u010dke odnose u dr\u017eavi.<\/p>\n

U think thank organizaciji \u201cReset\u201d ka\u017eu da je BiH gora od Ukrajine i Moldavije i nekih zemalja koje su kasnije u\u0161le u Energetsku zajednicu, kao i da nisu ispunjeni paketi uslova koje je postavila Energetska zajednica.<\/p>\n

\u201eDva faktora igraju ulogu – jedan je \u0161to vlast uop\u0161te ne shvata ovo o \u010demu pri\u010damo, a to je tre\u0107a industrijska revolucija i drugi problem je \u0161to oni ne vide tranziciju kao \u0161ansu. Oni vide tranziciju kao prijetnju. Oni postavljaju pitanje \u0161ta \u0107emo sa 8.000 rudara, a to ne bi trebalo da bude pitanje, pitanje je kako \u0107emo napraviti 20.000 novih radnih mjesta, pa \u0107e se na\u0107i mjesta za 8.000 rudara\u201c, ka\u017ee Damir Miljevi\u0107, \u010dlan Upravnog odbora Reset-a.<\/p>\n

Miljevi\u0107 dodaje da je vi\u0161estruka korist u energetskoj tranziciji, a da je u BiH ekonomsko isplativ potencijal kada je rije\u010d o energiji Sunca i vjetra dva puta ve\u0107i od svih potreba stanovni\u0161tva, te da bi se na taj na\u010din u potpunosti mogle eliminisati i termo i hidroelektrane.<\/p>\n

Ipak, glavni problem je u tome \u0161to nosioci tranzicije ne mogu biti dr\u017eavne elektroprivrede, dodaje Miljevi\u0107, jer je rije\u010d o preduze\u0107ima koja su pod direktnom kontrolom politi\u010dkih \u010dinioca.<\/p>\n

\u201eVrijeme ide. Svi drugi rade, zatvaraju, prave vjetroelektrane, solarne elektrane, mijenjaju sistem kompletan, a na\u0161i politi\u010dari samo odga\u0111aju, vode\u0107i se mantrom\u00a0 da se to ne radi za vrijeme njihovog mandata. Od svih zemalja Balkana samo je Zapadna Makedonija bila vrlo precizna kad zatvara termoelektrane\u201c, zaklju\u010dio je Miljevi\u0107.<\/p>\n

Iz Centra za \u017eivotnu sredinu (CZZS) apelovali su vi\u0161e puta da se smanji emisija \u0161tetnih gasova. U istra\u017eivanju koje su sproveli navode da su termoeletrane na zapadnom Balkanu samo tokom 2020.godine emisija sumpor-dioksida bila 2,5 puta ve\u0107a od ukupne emisije svih termoelektrana u EU.<\/p>\n

\u201eBiH je godinama me\u0111u prvim zemljama na Zapadnom Balkanu kada je rije\u010d o kr\u0161enju grani\u010dnih vrijednosti emisija \u0161tetnih polutanata, posebno energetksih postrojenja.\u00a0 Na \u017ealost, jo\u0161 uvijek smo me\u0111u zadnjim zemljama koje \u0107e se deklarisati i opredijeliti za dekarbonizaciju\u201c, smatra Majda Ibrakovi\u0107, iz CZZS-a.<\/p>\n

Ona smatra i da je ohrabruje dono\u0161enje Zakon oa obnovljivim izvorima, te da mogu dati podsticaj investotirima i privrednicima, posebno u doba energetske krize, kroz podsticaje.<\/p>\n

\u201eSvjedoci smo da su te subvencije do sada bile skrivene i dodijeljivane uglavnom energetskom lobiju, posebno fosilnom lobiju. Nadamo se, svakako, da \u0107e do\u0107i dekarbonizacija i u na\u0161em podneblju. Pitanje je vremena kada \u0107e prestati da bude isplativa proizvodnja energije iz fosilnih goriva i to je sad pitanje ekonomije\u201c, zaklju\u010dila je Ibrakovi\u0107eva.<\/p>\n

\u00a0Odjeci Samita u Glazgovu <\/strong><\/h2>\n

Po\u010detkom novembra 2021. godine u Glazgovu (Ujedinjeno Kraljevstvo) je odr\u017eana Konferencija Ujedinjenih nacija o klimatskim promjenama, gdje su predstavnici svih 197 zemalja sklopile klimatski pakt. Me\u0111u potpisnicima su i predstavnici zemalja Zapadnog Balakana.<\/p>\n

U sporazumu se isti\u010de “zabrinutost” zbog globalnog zagrijavanja koje planeta ve\u0107 do\u017eivljava, dok nau\u010dnici i eko-aktivisti \u0161irom svijeta upozoravaju da su razlog tome emisije usljed sagorijevanja fosilnih goriva poput uglja, nafte i gasa. Pariskim sporazumom iz 2015. godine, koji je prvi prepoznao opasnost od klimatskih promjena, zahtijeva se da dr\u017eave unesu izmjene u svoje zakone i poslovanje kako bi se globalno zagrijavanje odr\u017ealo \u201edaleko ispod\u201c dva stepena celzijusa \u2013 i da poku\u0161aju da ostanu na 1,5 stepen \u2013 kako bi sprije\u010dili klimatsku katastrofu. Cilj je da se nastavi sa smanjenjem emisija dok se njihova neto vrijednost ne obori na nulu do 2050. godine.<\/p><\/blockquote>\n

Obaveze po Sofijskoj dekleraciji<\/strong><\/h2>\n

S druge strane, zemlje Zapadnog Balkana su potpisale i Sofijsku deklaraciju, to jeste \u201cZelenu agendu\u201d, koji predstavlja obavezu da pratimo evropske politike u ambicijama u vezi sa klimatskim promenama.<\/p>\n

Zemlje regiona preuzele su obavezu sprovo\u0111enja mera u oblasti spre\u010davanja klimatskih promena i\u00a0 zaga\u0111enja, izme\u0111u ostalog, podsticanje uvo\u0111enja ili pla\u0107anja takse na emisije ugljen-dioksida, kao i postepeno ukidanje subvencija za ugalj.<\/p>\n

Ivan \u010ca\u0111enovi\u0107<\/strong>
\nStefan Markovi\u0107 <\/strong>
\n\u0110or\u0111e Vujatovi\u0107<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

\u00a0<\/em>\"\"<\/em><\/a>Finansira Evropska unija\u00a0<\/em><\/p>\n

Regionalni program\u00a0<\/em>\u2018SNA\u017dNI: Aktivnost civilnog dru\u0161tva u osna\u017eivanju slobode medija i borbi protiv dezinformacija i mrzila\u010dke propagande na Zapadnom <\/em>Balkanu i Turskoj\u2019 implementira se uz finansijsku podr\u0161ku EU i partnerskih organizacija:\u00a0<\/em>SEENPM<\/em><\/a>,\u00a0<\/em>Albanski medijski institut<\/em><\/a>,\u00a0<\/em>Mediacentar Sarajevo<\/em><\/a>,<\/em>\u00a0Kosovo 2.0<\/em><\/a>,\u00a0<\/em>Institut <\/em><\/a>za medije Crne Gore<\/em><\/a>,\u00a0<\/em>Makedonski institut za medije<\/em><\/a>,\u00a0<\/em>Novosadska novinarska \u0161kola<\/em><\/a>,\u00a0<\/em>Mirovni in\u0161titut Lj<\/em>ubljana\u00a0<\/em><\/a>i\u00a0agencija\u00a0<\/em>Bianet<\/em><\/a>\u00a0iz Turske.<\/em><\/p>\n

Ovaj \u010dlanak je produciran uz finansijsku podr\u0161ku Evropske unije. Sadr\u017eaj je odgovornost PCNEN-a i ne odra\u017eava nu\u017eno stavove EU.<\/em><\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Iako su se zemlje Zapadnog Balkana obavezale da do 2050. godine izbace ugalj iz upotrebe, u sve tri dr\u017eave se elektri\u010dna energija uglavnom proizvodi upravo zahvaljuju\u0107i ovoj rudi. Vazduh je zaga\u0111en, dolazi do kvarova zbog zastarjelih elektrana, a stru\u010dnjaci ocjenjuju da bi, ukoliko se Zapadni Balkan ne odrekne uglja, mogao da snosi velike finansijske posljedice.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[546],"tags":[],"class_list":["post-340366","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-feature"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/340366","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=340366"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/340366\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":340368,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/340366\/revisions\/340368"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=340366"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=340366"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=340366"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}