{"id":340236,"date":"2022-03-09T00:02:00","date_gmt":"2022-03-08T23:02:00","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=340236"},"modified":"2022-12-15T10:04:34","modified_gmt":"2022-12-15T09:04:34","slug":"berlinski-proces-zasto-mora-biti-nastavljen","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2022\/03\/09\/berlinski-proces-zasto-mora-biti-nastavljen\/","title":{"rendered":"Berlinski proces! Za\u0161to mora biti nastavljen?"},"content":{"rendered":"

Autori: Zoran Nechev\/Anamarija Velinovska<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Berlinski proces je najbolja \u0161ansa za regionalnu saradnju na Zapadnom Balkanu i budu\u0107e \u010dlanstvo njegovih zemalja u EU.<\/p>\n

Da bi se objasnilo za\u0161to se Berlinski proces mora nastaviti, mora se razumjeti za\u0161to je on uop\u0161te pokrenut.<\/p>\n

Berlinski proces pokrenut je 2014. godine nakon \u0161to je predsjednik Evropske komisije Jean Claude Juncker izjavio da ne\u0107e biti pro\u0161irenja pod njegovim nadzorom. Bio je to period kada je proces pristupanja zemalja Zapadnog Balkana EU bio u “slijepoj ulici”.<\/p>\n

Politi\u010dki instinkt biv\u0161e njema\u010dke kancelarke Merkel i razumijevanje politike koja prati pro\u0161irenje EU bili su klju\u010dni za izradu Berlinskog procesa. Potpuno svjesni odgovornosti Njema\u010dke za miran, povezan i demokratski Balkan, pokrenut je Berlinski proces kako bi se region vratio na put pristupanja EU. To je zna\u010dilo ja\u010danje regionalne saradnje, rad na odr\u017eivom ekonomskom rastu i rje\u0161avanje bilateralnih pitanja. Za posljednji cilj, dva su nagla\u0161ena: Makedonija (tada se zvala BJR Makedonija) i Gr\u010dka, kao i dijalog Beograda i Pri\u0161tine (1)<\/a>. Dok je jedno od ovih bilateralnih pitanja rije\u0161eno ukidanjem veta Gr\u010dke i dono\u0161enjem odluke Vije\u0107a o zapo\u010dinjanju pristupnih pregovora sa Sjevernom Makedonijom, drugo ostaje u pat poziciji. Glavni razlog za nastavak Berlinskog procesa je da se Zapadni Balkan kona\u010dno vrati na predvidljiv kolosijek EU tako \u0161to \u0107e najmanje \u010detiri od \u0161est zemalja zapo\u010deti pregovara\u010dki proces.<\/p>\n

Iako su ve\u0107 rije\u0161eni bilateralni problemi izme\u0111u Gr\u010dke i Sjeverne Makedonije vratili na po\u010detak pregovara\u010dke procese pristupa Makedonije, jo\u0161 jedna zemlja se pojavila iza Gr\u010dke i blokirala makedonske napore ka pristupu, koji su ve\u0107 preure\u0111eni zahvaljuju\u0107i novoj francuskoj pregovara\u010dkoj metodologiji. Bugarska je iskoristila svoje pravo veta i kompletno razru\u0161ila\u00a0 uspjehe Prespanskog dogovora i sve me\u0111unarodne napore koji su u njega ulo\u017eeni. U\u010diniv\u0161i to, sprije\u010dila je Sjevernu Makedoniju da preuzme svoju pravedno zara\u0111enu nagradu. Podloga za ove pregovore je bila nagla\u0161eno nacionalisti\u010dka i nije imala ni\u0161ta zajedni\u010dko sa Paktom prijateljstva izme\u0111u ove dvije zemlje, koje su ga potpisale sa toliko pohvala. Do danas nema eksplicitne izjave nijednog bugarskog zvani\u010dnika o tome koji element sporazuma o prijateljstvu nije ispo\u0161tovan. Izuzetno subjektivno obja\u0161njenje iz Sofije bilo je da makedonska strana nije po\u0161tovala duh sporazuma.<\/p>\n

Sada kada postoje novi politi\u010dki establi\u0161menti i u Sofiji kao i u Skoplju, vra\u0107anje povjerenja izme\u0111u dvije strane ne izgleda nemogu\u0107e. Me\u0111utim, svako rje\u0161enje na \u0161tetu jedne strane ne bi dovelo do zdravih bilateralnih odnosa i istinski transformativnog EU procesa.<\/p>\n

\u0160to se ti\u010de bilateralnih odnosa, vratili smo se na po\u010detak. Od kako je Berlinski proces zapo\u010deo\u00a0 2014. godine, jedina razlika je u tome \u0161to su se neki od aktera promijenili. Drugi va\u017ean razlog za nastavak Berlinskog procesa je prevazila\u017eenje spora izme\u0111u Bugarske i Sjeverne Makedonije i potreba za iskorakom u dijalogu Beograda i Pri\u0161tine.<\/p>\n

Berlinski proces sa Njema\u010dkom na \u010delu stvorio je efekat socijalizacije me\u0111u politi\u010dkim liderima Zapadnog Balkana i sa liderima odre\u0111enih dr\u017eava \u010dlanica EU. Njegovanje i izgradnja ovog elementa veoma je va\u017ena za regionalnu saradnju na Balkanu i evropsku buduc\u0301nost ovih zemalja, \u0161to predstavlja jo\u0161 jedan veoma va\u017ean razlog za nastavak Berlinskog procesa. Ovo je posebno ta\u010dno s obzirom na to da je kredibilitet EU gotovo nestao u ovom dijelu Evrope nakon debakla koji je nastao zbog neotvaranje pristupnih pregovora sa Albanijom i Sjevernom Makedonijom.<\/p>\n

Njema\u010dka je percipirana kao pouzdan partner zemljama Zapadnog Balkana. Nova vlada u Berlinu treba da poka\u017ee da je posvec\u0301enost i dalje prisutna, bez obzira na promjenu rukovodstva. Najlak\u0161i na\u010din da se to uradi je da se ove zemlje anga\u017euju kroz Berlinski proces.<\/p>\n

Ovaj proces je ozna\u010den kao \u201epoliti\u010dka inicijativa najvi\u0161eg ranga\u201c (2)<\/a> na Zapadnom Balkanu, uglavnom zbog privla\u010dnosti koju je izazvala me\u0111u politi\u010dkim rukovodstvima, u poslovnoj zajednici i organizacijama civilnog dru\u0161tva. Njema\u010dka je bila klju\u010dna u izgradnji povjerenja izme\u0111u Sjeverne Makedonije i Gr\u010dke, \u0161to je rezultiralo potpisivanjem Prespanskog sporazuma. Upravo je Berlinski proces stvorio uslove koji su doveli do prve posjete albanskog premijera Srbiji poslije 68 godina. Do sada smo se vec\u0301 navikli da vidimo Ramu i Vu\u010dic\u0301a kako razgovaraju o regionalnim pitanjima, ali to ne bi bilo moguc\u0301e bez Berlinskog procesa.<\/p>\n

\u0160tavi\u0161e, dao je ogroman doprinos procesu pridru\u017eivanja EU. Od \u0161est vode\u0107ih inicijativa u vjerodostojnoj perspektivi pro\u0161irenja EU 2018., \u010detiri su promovisane direktno kroz Berlinski proces \u2013 povezanost, dru\u0161tveno-ekonomski razvoj, dobrosusjedski odnosi i digitalna agenda. Zajedni\u010dko regionalno tr\u017ei\u0161te (CRM), koje promovi\u0161e Savjet za regionalnu saradnju, zasnovano je na \u010detiri slobode EU i vodi\u0107e regiju ka jedinstvenom tr\u017ei\u0161tu EU, tako\u0111e je progurano kroz Berlinski proces.<\/p>\n

Zapadnom Balkanu je potreban Berlinski proces 2.0, modernizovani me\u0111uvladin proces koji \u0107e se fokusirati uglavnom na politi\u010dka i ekonomska pitanja od strate\u0161kog zna\u010daja, dodatno unaprijediti regionalnu saradnju i utrijti put za evropsku budu\u0107nost regiona.<\/p>\n

Prevod PCNEN<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

\"\"NAPOMENA: Ovaj tekst je objavljen u partnerstvu sa European fund for the Balkans \u2013 predstavni\u0161tvo Network of European Foundations<\/a><\/em><\/p>\n

Stavovi izne\u0161eni u ovom tekstu ne predstavljaju stavove redakcije portala PCNEN, \u0161to ne zna\u010di, nu\u017eno, da ne postoji podudarnost ili bliskost. Uredni\u0161tvo PCNEN-a zadr\u017eava pravo da edituje komentare na tekst koji se postuju na portalu ili na PCNEN stranicama na dru\u0161tvenim mre\u017eama Facebook i Twitter.<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Zapadnom Balkanu je potreban Berlinski proces 2.0, modernizovani me\u0111uvladin proces koji \u0107e se fokusirati uglavnom na politi\u010dka i ekonomska pitanja od strate\u0161kog zna\u010daja, dodatno unaprijediti regionalnu saradnju i utrijti put za evropsku budu\u0107nost regiona.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":340238,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[546],"tags":[922],"class_list":["post-340236","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-feature","tag-biepag"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/340236","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=340236"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/340236\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":360669,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/340236\/revisions\/360669"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/340238"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=340236"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=340236"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=340236"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}