Kako je naveo, nije se vodilo ra\u010duna o dr\u017eavnim resursima, ve\u0107 je o\u010dito, prioritet bilo samo odobravanje kredita po dvostrukim ar\u0161inima, privilegovanim licima i to zarad politi\u0107kih poena.<\/p>\n
“Bra\u010dni par Jeli\u0107 je ucjenjivao pravna i fizi\u010dka lica:'glasaj DPS dobi\u0107e\u0161 kredit’. \u0160to se ti\u010de biv\u0161eg direktora Sulja Mustafi\u0107a kompletnu situaciju dr\u017eao je na ‘stend by’. Sve probleme gurao je pod tepih i nije smio da se uhvati u ko\u0161tac sa ovom problematikom. Biv\u0161i direktori Zavoda od ove institucije su pravili partijsku \u0107eliju prepunu nepotizma, kombinatorike ‘jedan zaposleni – \u010detiri glasa’ i na taj na\u010din stvarali animonizitet me\u0111u zaposlenima”, saop\u0161tio je Foli\u0107.<\/p>\n
Krediti su, kako je rekao, plasirani posredstvom pet crnogorskih banaka i to Prve banke, Atlas, Montenegro, Banke za razvoj i Podgori\u010dke \/CKB banke.<\/p>\n
“Slu\u017eba za finansijske poslove i javne nabavke u Zavodu za zapo\u0161ljavanje izvr\u0161ila je uvid u stanje uzetih kredita za period od 1999. do 2021. godine. Za 22 godine ukupno je plasirano 8.723 kredita od \u010dega je neplati\u0161a – gotovo 570! Ukupan iznos dugovanja Zavodu, na ime glavnice sa redovnom i zakonskom zateznom kamatom, je 5.910.267,29 eura”, ukazao je Foli\u0107, prenosi RTCG.<\/p>\n
Kako je pojasnio, u slu\u010daju Prve banke, po Inoviranom programu (od 2008.god.) za kredite od 5.000 eura nije predvi\u0111en fiducijarni prenos prava svojine kao sredstvo obezbje\u0111enja, ve\u0107 samo dva \u017eiranta.<\/p>\n
“Po ovom programu zaklju\u010deno je ukupno 175 ugovora o kreditu, od \u010dega je 31 ugovor sa pravnim licima i 144 ugovora sa fizi\u010dkim licima. Od 175 korisnika kredita, koji nisu obezbije\u0111eni fiducijom ZZZ nije primio uplatu na ime glavnice, redovne obra\u010dunate kamate kao ni zakonske zatezne kamate. Pored navedenih neplati\u0161a iz Inoviranog programa, Prva Banka nije uspjela da naplati dodatno 85 kredita \u0161to iznosi 2.492.836,40 na ime glavnice, 127.467,47 eura na ime redovne kamate i 135.871,05 eura na ime zakonske zatezne kamate, a \u0161to ukupno iznosi 2.756.174,93 eura od \u010dega su bili osam ugovora sa pravnim licima i 77 sa fizi\u010dkim”, precizirao je on.<\/p>\n
Foli\u0107 je dodao da nije napla\u0107eno ni 10 kredita koji su plasirani posredstvom Atlas banke \u0161to iznosi ukupno 129.267,32 eura, od \u010dega je na ime glavnice 105.246,75, na ime redovne kamate 3.698,73, na ime zakonske zatezne kamate 20.321,84 eura. Zatim 44 kredita koji su plasirani posredstvom Montenegro banke \u0161to iznosi ukupno 265.064,11 eura, od \u010dega je na ime glavnice 249.561,80, na ime redovne kamate 12.225,38, na ime zakonske zatezne kamate 3.276,93 eura, 76 kredita koji su plasirani posredstvom Banke za razvoj \u0161to iznosi ukupno 548.979,81 eura, od \u010dega je na ime glavnice 495.796,23 \u20ac, na ime redovne kamate 24.423,58 \u20ac, na ime zakonske zatezne kamate 28.760,00\u20ac, kao ni 179 kredita Podgori\u010dke banke tj. sada\u0161nje OTP banke \u0161to iznosi ukupno 2.210.781,12,od \u010dega je na ime glavnice 1.331.461,69 \u20ac, na ime redovne kamate 48.746.86 \u20ac, na ime zakonske zatezne kamate 830.572,57\u20ac, saop\u0161tio je on.<\/p>\n
“Za svaki podatak o nenapla\u0107enim kreditima za samozapo\u0161ljavanje postoje materijalni dokazi. Zbog toga i smatram da bi ovo trebalo da bude predmet pa\u017enje dr\u017eavnog tu\u017eioca, jer ovakva flagrantna i eksplicitna zloupotreba dr\u017eavnih resursa u partijske svrhe, siguran sam, podlije\u017ee i zakonskim sankcijama. Zbog nesavjesnog i neodgovornog rukovo\u0111enja Zavodom za zapo\u0161ljavanje podne\u0161ene su dvije krivi\u010dne prijave, a bi\u0107e ih jo\u0161”, najavio je Foli\u0107.<\/p>\n
Kako je dodao, cilj novog menad\u017ementa Zavoda je javan i transparentan rad gdje \u0107e upoznati crnogorsku javnost sa svim de\u0161avanjima u ovoj instituciji.<\/p>\n
“\u017delimo da joj vratimo ugled, povjerenje poslodavaca i strogo vodimo ra\u010duna o nezaposlenim licima koja se nalaze na evidenciji nezaposlenih”, poru\u010dio je Foli\u0107.<\/p>\n
On je, radi javnosti, na kraju podsjetio da je Program za kontinuirano stimulisanje zapo\u0161ljavanja i preduzetni\u0161tva donijela Vlada Crne Gore 1999. kako bi, kroz razvoj preduzetni\u0161tva i finansijsku podr\u0161ku, licima sa evidencije Zavoda, bilo omogu\u0107eno da otpo\u010dnu sopstveni biznis i zaposle sebe i druge.<\/p>\n
“Inovirani program za kontinuirano stimulisanje zapo\u0161ljavanja i preduzetni\u0161tva u Crnoj Gori je po\u010deo da se realizuje od 2008. sa ciljem da se unaprijedi prethodni, kroz povoljnije uslove i uvo\u0111enje edukacije za sve potencijalne korisnike kredita. Sredstva za realizaciju ovog programa obezbije\u0111ivala je Vlada, posredstvom Zavoda za zapo\u0161ljavanje, i usmjeravala preko poslovnih banaka sa kojima je Zavod zaklju\u010dio Ugovor o komisionom plasmanu kreditnih sredstava kojim je definisano da je, u slu\u010daju neblagovremenog pla\u0107anja dospjelih obaveza po kreditu, korisnik kredita du\u017ean da plati banci na ra\u010dun davaoca kredita dospjele anuitete uve\u0107ane za zateznu kamatu i tro\u0161kove naplate potra\u017eivanja”, zaklju\u010dio je Foli\u0107.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Vr\u0161ilac du\u017enosti Zavoda za zapo\u0161ljavanje Crne Gore Goran Foli\u0107 optu\u017eio je nekada\u0161nje rukovodstvo te institucije, bra\u010dni par Vukicu i Zorana Jeli\u0107a, da su du\u017ei niz godina nezaposlenima sa evidencije omogu\u0107avali dobijanje kredita za samozapo\u0161ljavanje, koji nikada nijesu napla\u0107eni. Na taj na\u010din su o\u0161tetili Zavod za gotovo \u0161est miliona eura. (foto:Vijesti)<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":339908,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14],"tags":[],"class_list":["post-339907","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/339907","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=339907"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/339907\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":339909,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/339907\/revisions\/339909"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/339908"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=339907"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=339907"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=339907"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}