Mo\u017eda \u0107ete se iznenaditi, ali osobeni znak srpske \u0107irilice \u045b \u2013 slovo na\u0161e azbuke koje ni u jednom drugom pismu na svetu nema istu ulogu \u2013 globalno je poznat i kao ne\u0161to sasvim drugo \u2013 kao simbol u kvantnoj fizici koji predstavlja jednu od fundamentalnih konstanti prirode.<\/p>\n
Fizi\u010dari ga ve\u0107 vi\u0161e od 90 godina nazivaju \u201eh sa crtom\u201c (h bar) i njime rutinski ozna\u010davaju redukovanu Plankovu konstantu h. Kao i Plankova, redukovana ili Dirakova konstanta se koristi za opisivanje jednog kvanta, odnosno najmanje mogu\u0107e vrednosti energije. Njena vrednost je Plankova konstanta koja je podeljena sa 2\u03c0 (dva Pi), zbog \u010dega je zna\u010dajno pogodnija za kori\u0161\u0107enje u kvantnomehani\u010dkim izrazima od same Plankove konstante.<\/p>\n
Znak \u045b, sa druge strane, predstavlja dvadeset i tre\u0107e slovo srpske \u0107irilice koje ozna\u010dava takozvanu bezvu\u010dnu palatalnu afrikatu, glas koji se javlja samo u retkim jezicima, mandarinskom, lu\u017ei\u010dkosrpskom, tajskom, ali i u poljskom i na\u0161im jezicima \u0161tokavskog nare\u010dja (jezicima koje danas nazivamo imenima srpski, hrvatski, bo\u0161nja\u010dki).<\/p>\n
Glas \u0107e dobiti svoj znak u sprskoj \u0107irilici zahvaljuju\u0107i reformatoru na\u0161eg jezika i pisma, Vuku Stefanovi\u0107u Karad\u017ei\u0107u koji ga uvodi u modernu srpsku azbuku. Beskompromisno slede\u0107i pravilo da svaki glas bude predstvaljen jednim slovom, Vuk je iz dotada\u0161njeg srpskog pisma izbacio \u010dak 18 nepotrebnih slova, dodao je slovo j iz latinice i pet novih znakova (\u0459, \u045a, \u0452, \u045f i \u045b). Tom prilikom, slova \u0459 i \u045a preuzeo je od Save Mrkalja, a neke znake mu je nacrtao i Lukijan Mu\u0161icki.<\/p>\n
U literaturi se ustaljeno navodi da je slovo \u045b \u201evideo u starim \u0107irili\u010dnim rukopisima\u201c. Smatra se da je znak potekao o slova koje je nazivano \u0111erv. Ovo slovo se javlja u takozvanoj ustavnoj \u0107irilici (ustaljeni kanon pisanja slova bez prela\u017eenja gornje i donje linije, kojima su pisani stariji srpski dokumenti). Isprva je ovo slovo pisano sa lukom, kupolom, na \u010dijoj sredini se nalazi krst. Znak se vremenom transformisao po ugledu na (danas izba\u010deni) znak \u201ejer\u201c, tako \u0161to se uspravna linija pomerila na levo, luk se podigao, a horizontalna crta po\u010dela da natkriva slovo.<\/p>\n
Sli\u010dan znak se javlja u malte\u0161kom alfabetu, ali nigde ne ozna\u010dava glas \u0107 kao u srpskoj \u0107irilici, gde predstavlja njegovu autenti\u010dnu osobenost. U na\u0161em drugom pismu, latinici, koristi se analogni znak \u0107 koji je iz poljskog jezika preuzeo hrvatski lingvista Ljudevit Gaj. Ovaj dijakritik je ostao u na\u0161oj latinici i nakon \u0161to je Vukov saradnik \u0110uro Dani\u010di\u0107 unapredio Gajevu latinicu (na primer, digraf dj je zamenio sa \u0111).<\/p>\n
Prema anegdoti, slovo \u045b je u fiziku tridesetih godina 20. veka uveo jedan od o\u010deva kvantne mehanike Pol Dirak upravo nakon \u0161to ga je video u za njega nerazumljivom srpskom tekstu. Anegdota je sasvim nepouzdana, ali nema sumnje da je Dirak \u2013 ina\u010de zaslu\u017ean za otrki\u0107e antimaterije, povezivanje teorije relativnosti i kvantne mehanike, stvaranje kvatne teorije polja, ali i samih osnova kvantne fizike \u2013 bio i prvi fizi\u010dar koji je koristio znak \u201ch sa crtom\u201d, kako bi olak\u0161ao ra\u010dunanje.<\/p>\n
Obi\u010dno se navodi da je redukovanu Plankovu konstantu Dirak uveo 1925. godine, ali se lako mo\u017ee ustanoviti da u radovima iz ove i naredne godine, slavni britanski fizi\u010dar \u0161vajcarskog porekla i dalje koristi samo h. Pojedini istori\u010dari nauke pi\u0161u kako izdava\u010di nisu bili voljni da uvode crtu umesto razlomka sa 2Pi i kvare dobru staru Plankovu konstantu. No, nema nikakve sumnje da se od 1930. slovo \u045b definitivno koristi u fizici.<\/p>\n
Slovo se pojavljuje na strani 87. Dirakove prelomne knjige \u201cPrincipi kvantne mehanike\u201d koju je 1930. objavio Klarendon press. Na mestu gde defini\u0161e kvantizaciju Puasonovih zagrada (\u0161to je od klju\u010dnog zna\u010daja za formalizam kvantne fizike), Dirak ka\u017ee da je \u045b jednako h\/2\u03c0, gde je h univerzalna konstanta koju je uveo Plank. Konstanta \u045b ima izuzetno malu vrednost: 1.054571800(13)\u00d710\u221234 Js. (Tekst: Slobodan Bubnjevi\u0107, Izvor: naukakrozprice.rs)<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Fizi\u010dari ga ve\u0107 vi\u0161e od 90 godina nazivaju \u201eh sa crtom\u201c (h bar) i njime rutinski ozna\u010davaju redukovanu Plankovu konstantu h<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":339864,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-339863","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/339863","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=339863"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/339863\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":339865,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/339863\/revisions\/339865"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/339864"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=339863"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=339863"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=339863"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}