{"id":339829,"date":"2022-03-02T16:27:16","date_gmt":"2022-03-02T15:27:16","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=339829"},"modified":"2022-03-04T11:30:57","modified_gmt":"2022-03-04T10:30:57","slug":"zenama-potrebna-veca-podrska-i-sigurnost","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2022\/03\/02\/zenama-potrebna-veca-podrska-i-sigurnost\/","title":{"rendered":"\u017denama potrebna ve\u0107a podr\u0161ka i sigurnost"},"content":{"rendered":"

Pi\u0161u: Ognen Janeski i Teodora \u0110urni\u0107<\/strong><\/p>\n

Ubistvo dvadestetsedmogodi\u0161nje Zumrite Nerde od strane njenog nevjen\u010danog supruga, tre\u0107e je ubistvo \u017eene u Crnoj Gori u posljednja \u010detiri mjeseca i predstavlja crveni alarm za dru\u0161tvo.<\/p>\n

Femicid \u010desto proizilazi kao posljedica porodi\u010dnog nasilja, a prema OEBS-ovoj studije o nasilju nad \u017eenama objavljenoj 2019. godine, 80% ispitanih \u017eene u Crnoj Gori koje su pretrpjele neke od najte\u017eih slu\u010dajeva fizi\u010dkog i\/ili seksualnog nasilja (od sada\u0161njeg partnera, biv\u0161eg ili nepartnera), nisu kontaktirale policiju ili neku drugu slu\u017ebu.<\/p>\n

Kako ka\u017ee psiholo\u0161kinja, Adriana Pejakovi\u0107, razlog za neprijavljivanje nasilja le\u017ei u kulturolo\u0161kom kontekst u kojem i dalje \u017eivimo, tj. u patrijarhalnoj kulturi u kojoj je mu\u0161karac i dalje dominantan.<\/p>\n

\u201eVe\u0107 vjekovima postoji neravnopravna raspodjela dru\u0161tvene mo\u0107i izme\u0111u mu\u0161karaca i \u017eena u kojima je \u017eena gotovo svedena na svojinu-oca, brata, mu\u017ea… Ona nema ista prava kao i mu\u0161karac, potla\u010dena je i mnoge \u017eene i \u017eenski pokreti su se, kroz istoriju, borili da se status \u017eena u dru\u0161tvu i porodici pobolj\u0161a. Ipak i dalje \u017eivimo u dru\u0161tvu gdje mu\u0161karac ima ve\u0107a prava, gdje se nasilje u porodici nekada opravdava, gdje \u017eena mora \u201e da \u0107uti i trpi\u201c, kazala je Pejakovi\u0107eva.<\/p>\n

Ona ka\u017ee da je jedan od razloga za\u0161to \u017eene neprijavljuju nasilje i taj \u0161to nemaju podr\u0161ku porodice i ostalih ljudi iz svog okru\u017eenjam, ili od njih dobijaju komentare poput \u201e\u0107uti, mo\u017ee i gore\u201c ili \u201esama si izbarala\u201c.<\/p>\n

\u201e\u017divimo u dru\u0161tvu gdje se nasilje i agresija normalizuju, a \u017ertve se okrivljuju za nasilje uz stra\u0161ne predrasude \u201eda su neke \u017eene to zaslu\u017eile\u201c, \u201eako je tu\u010de za\u0161to mu se vratila\u201c, \u201ejedan \u0161amar nije nasilje\u201c, \u201ene postoji silovanje u braku\u201c\u201c, rekla je Pejakovi\u0107eva.<\/p>\n

\n

Situacija u Crnoj Gori alarmantna<\/strong><\/h2>\n<\/blockquote>\n

Prema podacima Uprave policije, u Crnoj Gori su u toku 2020. godine od 1772 \u017ertava nasilja u porodici, 1066 \u017ertava bile su \u017eene. Tako\u0111e, tokom 2020. u krivi\u010dnom djelu nasilje u porodici bilo je ukpuno 245 povratnika.<\/p>\n

Kako Pejakovi\u0107eva ka\u017ee, \u017eene \u010dak do osam puta vrate nasilniku prije nego \u0161to zaista odlu\u010de da ga zauvjek napuste, navode\u0107i i to da traumatske i nasilne odnose uop\u0161te nije lako okon\u010dati.<\/p>\n

\u201e\u017dena koja se pobuni u braku \u0107e vjerovatno nai\u0107i na osudu, \u010desto ona nema ni podr\u0161ku u svojoj okolini, sistem za\u0161tite i podr\u0161ke institucija i pravosudni organi nerijetko reaguju sporo i kasno; same \u017ertve i njihova okolina ne poznaju psihologiju traume da bi znale da mnogi simptomi psiholo\u0161ke prirode koje do\u017eivljavaju u vidu: depresije, anksioznosti, niskog samopouzdanja itd. proisti\u010du iz patnje i godina zlostavljanja kojima su izlo\u017eene – \u0161to im sve dodatno ote\u017eava odluku da napuste nasilnika i oslone se na svoje kapacitete\u201c, kazala je ona.<\/p>\n

Nasilje u porodici se \u010desto zavr\u0161i \u201epogubno\u201c za \u017eenu, \u0161to potvr\u0111uje \u010dinjenica da su tri ubijene \u017eene u Crnoj Gori prije toga prijavile nasilje u porodici.<\/p>\n

Direktorica Centra za \u017eenska prava, Maja Rai\u010devi\u0107, navodi da je femicid krajnja i najte\u017ea posljedica rodno zasnovanog nasilja nad \u017eenama i da njegovi uzroci, kao i uzoci svih oblika rodno zasnovanog nasilja, le\u017ee u nejednakosti i diskriminaciji.<\/p>\n

\u201eKako femicidu obi\u010dno prethodi nasilje ili prijetnje nasiljem, potrebno je da institucije svaku prijavu prime sa du\u017enom pa\u017enjom i urade procjenu rizika po \u017ertvu, pa da u skladu sa tim preduzimaju mjere da se obezbijedi za\u0161tita \u017ertava. To u velikoj mjeri mo\u017ee umanjiti rizik od femicida. Isto tako pasivnost i nepravovremena reakcija institucija mogu da pove\u0107aju rizik da se dogodi femicid\u201c, navela je Rai\u010devi\u0107eva.<\/p>\n

Ona je trnutnu situaciju u Crnoj Gori kada je fimicid u pitanju opisala kao \u201ealarmantnu\u201c, te navela da institucije ne reaguju blagovremeno da za\u0161tite \u017ertve, ne bave se dovoljno procjenom rizika i\u00a0 prepu\u0161taju \u017ertvama vo\u0111enje postupaka , iako je to kako ka\u017ee,\u00a0 obaveza institucija po slu\u017ebenoj du\u017enosti.<\/p>\n

\u201eIako su sva tri slu\u010daja bila prijavljena nadle\u017enim institucijama, izostao je njihov efikasan odgovor, desili su se ozbiljni propusti, \u017ertve i njihove\u00a0 porodice i maloljetna djeca\u00a0 su ostavljeni\u00a0 bez ikakve za\u0161tite . Ovi slu\u010dajevi su samo ogolili slab sistem za\u0161tite \u017ertava na koji ukazujem ve\u0107 du\u017ee vrijeme\u201c, kazala je ona.<\/p>\n

\n

U Sjevernoj Makedoniji od 2017. do 2020. ubijene 22 \u017eene<\/strong><\/h2>\n<\/blockquote>\n

Sa druge strane, u Sjevernoj Makedoniji su prema podacima Dr\u017eavnog zavoda za statistiku i drugih institucija, u periodu od 2017. do 2020. ubijene 22 \u017eene. Polovina ovih ubistava dogodilo u porodi\u010dnoj kuc\u0301i, dok se 25 odsto dogodilo u kuc\u0301i u kojoj je \u017ertva \u017eivjela sama, sa roditeljima ili drugim \u010dlanovima porodice.<\/p>\n

Ana Avramoska Nu\u0161kova, projekt koordinatorka u makedonskoj nevladinoj organizaciji Nacionalna mre\u017ea protiv nasilja nad \u017eenama i nasilja u porodici \u201eGlas protiv nasilja\u201c<\/span>,\u00a0 je istakla da je dom najnebezbjednije mjesto za \u017eene \u017ertve porodi\u010dnog nasilja.<\/p>\n

\u201eTo je posebno bilo evidentno tokom pandemije, kada su bile restrikcije i policijski \u010das, a \u017eene koje su pretrpjele nasilje u porodici stalno su bile zatvorene sa nasilnicima. Pored toga, zabrinjavaju\u0107a je i \u010dinjenica da nijedna od 14 ubijenih \u017eena u \u010dije smo slu\u010dajeve imali uvid, nije prijavila nasilje koje su do\u017eivjele nadle\u017enim institucijama\u201c, kazala je Avramoska Nu\u0161kova.<\/p>\n

I dok se u crnogorskom Krivi\u010dnom zakoniku (KZ) ne pominju posebno \u017eene \u017ertve nasilja niti se prepoznaje pojam femicida, u Sjevernoj Makedoniji su trenutno u proceduri izmjene KZ, za koji je Skup\u0161tina Republike Sjeverne Makedonije vec\u0301 pokrenula proceduru za usvajanje Nacrta zakona o izmjenama i dopunama KZ.<\/p>\n

Ovu proceduru podr\u017eala je i predsjednica makedonske stranke DOM Maja Mora\u010danin, koja je kazala da se zbog impelentacije Istanbulsku konvencije ratifikovane 2017. godine, sa njom moralo uskladiti 30 zakona u ovoj zemlji.<\/p>\n

\u201eOve izmjene predvi\u0111aju upotrebu rodno osjetljivog jezika, uklju\u010divanje rodne perspektive u KZ, izmjene djela \u201eseksualnog napada\u201d i \u201esilovanja\u201d, definisanje psihi\u010dkog nasilja i inkriminisanje uho\u0111enja i seksualnog uznemiravanja kao krivi\u010dnih djela. U vezi sa \u010dlanom 123 (Ubistvo) dodaje se izraz \u201erodno zasnovano nasilje nad \u017eenama\u201c. Na javnoj raspravi o Krivi\u010dnom zakoniku, koja je odr\u017eana na sjednici skup\u0161tinskog Odbora za jednake moguc\u0301nosti \u017eena i mu\u0161karaca, organizacije civilnog dru\u0161tva su primijetile da nije dovoljno pravilno kvalifikovano i prepoznato krivi\u010dno djelo \u201efemicid\u201c, odnosno ubistvo \u017eene i predlo\u017eio amandmansko unapre\u0111enje Nacrta zakona\u201c, precizirala je ona.<\/p>\n

\n

\u00a0<\/strong>U obje dr\u017eave prisutno nepovjerenje u institucije<\/strong><\/h2>\n<\/blockquote>\n

OEBS-ova studija pokazala je i to da \u017eene u Crnoj Gori nemaju povjerenje u institucije poput policije po pitanju nasilja nad \u017eenama, te da c\u0301e pomoc\u0301 tra\u017eiti samo u slu\u010daju ozbiljnog fizi\u010dkog ili seksualnog nasilja. Sa druge strane i u Sjevernoj Mekodniji \u017eene \u017ertve nasilja rijetko se odlu\u010de da to nasilje prijave.<\/p>\n

Centar za \u017eenska prava pru\u017ea podr\u0161ku \u017ertvama rodno zasnovanog nasilja,\u00a0 koje uklju\u010duju psiholo\u0161ku podr\u0161ku, besplatnu pravnu pomo\u0107 i zastupanje pred sudom, kao i pratnju povjerljivog lica.<\/p>\n

\u201eU toku 2021. godine smo imali\u00a0 252 korisnice, kojima\u00a0 smo pru\u017eile 4460\u00a0 usluga , \u0161to ukazuje na veliku\u00a0 potrebu za ovom vrstom servisa , posebno u manjim mjestima. To\u00a0 zahtijeva zna\u010dajna sredstva koja smo mi do sada same pribavljale, bez ijednog centa pomo\u0107i od dr\u017eave. Potrebno je da dr\u017eava osigura finansiranje specijalizovanih servisa, u skladu sa pravno obavezuju\u0107om Istanbulskom konvencijom\u201c, rekla je Rai\u010devi\u0107eva.<\/p>\n

\n

Potrebna transformacija dru\u0161tva i institucija<\/strong><\/h2>\n<\/blockquote>\n

Pomenuta OEBS-ova studija, pokazalo je da svaka \u010detvrta \u017eena u Crnoj Gori ka\u017ee da se ne osjec\u0301a dobro informisanom o tome \u0161to u\u010diniti ako do\u017eivi nasilje, pri \u010demu se ta brojka povec\u0301ava na 52% me\u0111u \u017eenama koje te\u0161ko izlaze na kraj sa svojim prihodima.<\/p>\n

Pejakovi\u0107eva ist\u010de da \u0107e \u017eene tek kada se budu osje\u0107ale sigurno i podr\u017eano od strane sistema mo\u0107i \u0107e da govore o nasilju i podstaknu i druge \u017eene da se zauzmu za sebe.<\/p>\n

\u201eUkoliko i dalje budemo \u017eivjeli u dru\u0161tvu gdje \u0107e i same institucije uop\u0161teno i povr\u0161no da se bave ovim problemom, gdje ne\u0107emo nikog pozivati na odgovornost kada se nasilje i tragedija desi bilo da je nasilnik ili odgovorna osoba sistema u pitanju kada nastane propust, gdje mo\u017eemo samoj \u017eeni re\u0107i \u201e \u0161ta joj ovo sve treba da napu\u0161ta mu\u017ea\u201c ali kada se femicid desi onda ka\u017eemo \u201edivna je bila \u017eena i majka\u201c, do tada je te\u0161ko o\u010dekivati neke zna\u010dajne promjene\u201c, navela je ona.<\/p>\n

I makedonska advokatica Nata\u0161a Bo\u0161kova kazala je da usvajanje Nacrta zakona o izmjenama i dopunama KZ u Sjevernoj Makedoniji nec\u0301e mnogo pobolj\u0161ati stanje ako ne do\u0111e do su\u0161tinskih promjena.<\/p>\n

\u201eOno \u0161to nam je potrebno je da se postojec\u0301i pravni okvir unaprijedi, usvoji i da se institucije senzibili\u0161u. Potrebna nam je transformacija. Ne samo dru\u0161tvu, vec\u0301 i institucijama. Trebalo bi da shvate uzroke i posljedice rodno zasnovanog nasilja, odnosno da nesrazmjerno i \u010de\u0161c\u0301e poga\u0111aju \u017eene\u201c, rekla je Bo\u0161kova.<\/p>\n

Pejakovi\u0107eva je apelovala i da \u201ekao pojedinci-odgovorni \u010dlanovi porodice, kom\u0161ije ili \u010dlanovi dru\u0161tva gdje se nasilje de\u0161ava, potrebno je da nasilje prijavimo, da napustimo govor mr\u017enje i agresije, da se zala\u017eemo za ravnopravnost i bolje dru\u0161tvo jer ipak, iako se \u010dini da mu\u0161ka dominacija ima prednosti\u00a0 za same mu\u0161karce ona \u0161teti i mu\u0161karcima i \u017eenama, jer jedino ako smo ravnopravni mo\u0107i \u0107emo zaista da se razumijemo i volimo na pravi na\u010din\u201c.<\/p>\n

I u Crnoj Gori i u Sjevernoj Makedoniji institucije do sada nijesu na pravi na\u010din reagovale kada je rije\u010d o \u017ertvama nasilja. Odavno se govori o tome da im je potrebna zna\u010dajno ve\u0107a podr\u0161ka. Pristup takvim slu\u010dajevima mora biti specifi\u010dan, individualan, te da \u017eenama pru\u017eiti adekvatnu pomo\u0107 kako ne bi zavr\u0161ile u najfatalnijim statistikama femicida.<\/p>\n

Ovaj tekst ura\u0111en je u okviru regionalnog programa \u201cSNA\u017dNI – Mediji bez mr\u017enje i dezinformacija\u201d, koji je finansijski podr\u017eala Evropska unija. Sadr\u017eaj je isklju\u010divo odgovornost autora i medija u kojem je objavljen i ne odra\u017eava nu\u017eno stavove EU.<\/strong><\/em><\/p><\/blockquote>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Femicid u Sjevernoj Makedoniji i Crnoj Gori<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":334375,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[546,12],"tags":[1256],"class_list":["post-339829","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-feature","category-prica-dana","tag-femicid"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/339829","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=339829"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/339829\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":339953,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/339829\/revisions\/339953"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/334375"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=339829"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=339829"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=339829"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}