{"id":339826,"date":"2022-03-02T16:17:47","date_gmt":"2022-03-02T15:17:47","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=339826"},"modified":"2022-03-02T16:43:27","modified_gmt":"2022-03-02T15:43:27","slug":"put-kojim-se-ne-smije-ici","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2022\/03\/02\/put-kojim-se-ne-smije-ici\/","title":{"rendered":"Put kojim se ne smije i\u0107i"},"content":{"rendered":"

Pi\u0161e: Crnogorsko dru\u0161tvo ekologa<\/strong><\/p>\n

U toku je borba za o\u010duvanje prirodnih vrijednosti kanjona Komarnice, kojeg Elektroprivreda Crne Gore (EPCG) planira da pretvori u vje\u0161ta\u010dku akumulaciju nalik Pivi, a ishod je neizvjestan. EPCG promovi\u0161e ovaj projekat kao veliku kapitalnu inveticiju koja \u0107e, tvrde, Crnoj Gori donijeti novac kada brana bude izgra\u0111ena, a op\u0161tina \u0160avnik \u0107e, ka\u017eu, postati vode\u0107a turisti\u010dka destinaciju. Sa duge strane, stru\u010dnjaci i borci za prirodu upozoravaju da bi gra\u0111ani i gra\u0111anke \u0160avnika i Crne Gore ostvarenjem ovog projekta izgubili mnogo vi\u0161e nego \u0161to bi dobili.<\/p>\n

\n

Problem projekta HE Komarnica<\/h2>\n<\/blockquote>\n

Ne promovi\u0161e se u Crnoj Gori prvi put energetski projekat koji nije u interesu javnosti. Dobro je poznato kako su mini hidroelektrane (MHE), promovisane kao savr\u0161en model za pravljenje struje, te kako su EPCG i Vlada Crne Gore zarobile u cijevi neke na\u0161e rijeke, a i kako se na kraju odustalo od daljih izgradnji MHE nakon pritiska javnosti i velike \u0161tete koja je ve\u0107 nanijeta. Tako i sada EPCG i Ministarstvo kapitalnih investicija, promovi\u0161u projekat HE Komarnica \u2013 kao da \u0107e to spasiti Crnu Goru i u\u010diniti je energetski samostalnom dr\u017eavom koja \u0107e \u017eivjeti od izvoza struje.<\/p>\n

Ovaj vrtoglavo skupi eksperiment, koji bi Crnoj Gori donio svega tri do \u010detiri posto od ukupne proizvodnje energije, u stvari je ve\u0107 zastarjeo. U mnogim razvijenim zemljama ne rade se vi\u0161e sli\u010dni projekti. Za mnogo manje novca EPCG bi mogla dobiti potrebnu energiju, investiranjem u pouzdane sisteme koji se oslanjaju na sunce ili vjetar. Takvi, pa\u017eljivo osmi\u0161ljeni projekti prilago\u0111eni prirodi mogli bi donijeti mnogo vi\u0161e struje Crnoj Gori, a pritisak na \u017eivotnu sredinu bi bio znatno manji.<\/p>\n

\u010cini se da je klju\u010dni razlog zbog kog EPCG gura ovaj energetski i ekonomski neisplativ projekat to \u0161to je jedini put koji znaju zastarjela hidroenergetska strategija, te \u0161to rukovodstvo EPCG ne umije da se prilagodi potrebama ovih vremena, ili nema kapaciteta da u\u010di i da razvija moderne, energetski mnogo efikasnije projekte koji su prilago\u0111eni zdravlju \u2013 i ljudi i planete. Brojne zemlje sjeverne i zapadne Evrope koje imaju mnogo manje sun\u010danih sati godi\u0161nje proizvodnju energije polako preusmjeravaju na solarnu. Zemljama u razvoju, kakva je i na\u0161a Crna Gora, nude se zastarjele tehnologije proizvodnje energije, koje se \u010desto baziraju na argumentima uobra\u017eenih in\u017einjera, da solarna tehnologija iz nekih \u010dudnih razloga kod nas ne mo\u017ee da za\u017eivi, te da je Komarnica kapitalan projekat. Tehnologija iz dana u dan napreduje. Do\u0161lo je vrijeme da se ne mora\u00a0 birati izme\u0111u netaknute prirode i energije. Mo\u017ee se i ima se pravo na oboje!<\/p>\n

Ako EPCG ve\u0107 \u017eeli da stvori energetski nezavisnu Crnu Goru i da je pretvori u izvoznika elektri\u010dne energije, za\u0161to onda EPCG nije izgradila vjetroelektrane Krnovo i Mo\u017eura koje su ko\u0161tale manje a daju vi\u0161e elektri\u010dne energije od planirane HE Komarnica, a pri tome su ovo bili jednostavniji i isplativiji projekti? Umjesto da sama gradi ova postrojenja, dala ih je privatnim investitorima.<\/p>\n

<\/p>\n

EPCG na projekat HE Komarnica zapravo gleda kao na eksperiment. To potvr\u0111uje \u010dinjenica da je uzvodno od mjesta predvi\u0111ene brane potvr\u0111ena i opisana seizmolo\u0161ka pukotina \u2013 ponor du\u017eine oko 1.5 km \u2013 za koju se jo\u0161 uvijek ne zna kako \u0107e biti regulisan, i gdje \u0107e ogromna koli\u010dina vode koja bude oticala kroz ponor izbijati.<\/p>\n

U Elaboratu o procjeni uticaja HE Komarnica na \u017eivotnu sredinu forsira se i pri\u010da o ogromnom turisti\u010dkom potencijalu akumulacije u kanjonu Komarnice, poziva se na broj turista koji posjete Plu\u017eine. Me\u0111utim, turisti koji prespavaju u Plu\u017einama ne dolaze zbog akumulacije, ve\u0107 zbog netaknutog kanjona Tare, prostranih Pivskih planina i Durmitora. Akumulacija koja li\u010di na sve ostale u Evropi neinteresantna je turistima, a divlji kanjoni izazivaju divljenje.<\/p>\n

Crna Gora je planetarno poznata po kanjonu Nevidio. Samo zbog ovog dijela Komarnice, Crnu Goru svake godine posjeti najmanje 3000 ljudi. Komarnica pripada zoni sa osnovnim seizmi\u010dkim intenzitetom od 7 stepeni Merkalijeve skale (MSC), a planirana HE Komarnica sa sobom nosi i skoro svakodnevne zemljotrese, \u0161to bi uticalo i na Nevidio. Te\u0161ko \u0107e ljubitelji kanjona i divlje prirode dolaziti u kanjon kakav je Nevidio, ako tamo bude podrhtavala zemlja zbog akumulacije, i padalo kamenje sa velike visine, gdje padanje kamena veli\u010dine oraha mo\u017ee da bude od izuzetne opasnosti po \u017eivot posjetilaca kanjona..<\/p>\n

Izgradnjom HE Komarnica ne bi bio uni\u0161ten samo ovaj kanjon, niti bi izumro samo jedan od predjela najbogatijih endemi\u010dnim i drugim biljnim i \u017eivotinjskim vrstama, ve\u0107 i jedan koncept odr\u017eivog, zdravog turizma koji se zasniva na kanjoningu.<\/p>\n

\n

Stvarne vrijednosti kanjona Komarnice<\/h2>\n<\/blockquote>\n

Za\u0161to je va\u017eno sa stanovi\u0161ta biodiverziteta sa\u010duvati Komarnicu? Neki ka\u017eu da je danas\u00a0 Komarnica potpuno neiskoristiva od strane \u010doveka, da kao divlja rijeka i kanjon ni\u010demu ne slu\u017ei, da ni\u0161ta ne pru\u017ea. Me\u0111utim, na kanjone se ne smije gledati kao na vertikalne pusto\u0161i na \u010dijim visokim stjenovitim zidovima, koje je rijeka oblikovala milionima godina, ni\u0161ta ne \u017eivi. Istina je suprotna!<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

,,Rije\u010dni kanjoni su izuzetno slo\u017eeni mozaici mikro ekosistema na velikim nagibima, sa velikom raznoliko\u0161\u0107u ekolo\u0161kih faktora, ali i visokim stepenom izolacije individua, populacija, vrsta i \u017eivotnih zajednica, \u0161to za posljedicu ima stvaranje usko rasprostranjenih (endemi\u010dnih) biolo\u0161kih sistema. Kanjoni, \u0161to je najbitnije, pru\u017eaju mogu\u0107nost da se na tom veoma malom prostoru, koji predstavlja veliki ekolo\u0161ki mozaik, individue i populacije brzo premje\u0161taju iz jednog ekosistema u drugi, shodno promjeni klimatskih faktora, \u0161to im omogu\u0107ava pre\u017eivljavanje ekstremno nepovoljnih uslova.<\/p>\n

U ekolo\u0161kom mozaiku kanjonskih ekosistema, i u dana\u0161njim makroklimatskim uslovima, nalaze mogu\u0107nost egzistencije kako toploljubive (vrste iz perioda izme\u0111u ledenih doba), tako i hladnoljubive vrste, \u010dine\u0107i tako kanjone poput Komarnice neuporedivo najbogatijim centrima endemi\u010dnih i reliktnih populacija, vrsta i \u017eivotnih zajednica.<\/p>\n

Kanjon Komarnice priroda je stvarala kroz dugu istoriju tokom proteklih oko 30 miliona godina. Zajedno sa svjetlo\u0161\u0107u, toplotom i vjetrom, Komarnica je oblikovala i \u017eive sisteme kanjona, utiskuju\u0107i im sopstveni jedinstveni pe\u010dat. Procenat endemi\u010dnih vrsta odnosno populacija u pukotinama stijena kanjona sliva Drine (Komarnica, Piva, Tara), penje se do 50%, \u0161to je najzna\u010dajnija potvrda reliktnog (pradavno brojno a danas rijetko) i refugijalnog (uto\u010di\u0161te) karaktera njihovih \u017eivotnih zajednica i ekolo\u0161kih sistema u cjelini.\u2019\u2019 \u2013 nagla\u0161avaju profesori Radomir Laku\u0161i\u0107 i Sulejman Red\u017ei\u0107, u radu iz 1989. godine, koji je nastao na osnovu njihovih ali i ranijih istra\u017eivanja vrsnog pivskog i balkanskog botani\u010dara Vilotija Ble\u010di\u0107a, \u010dija ku\u0107a je bila nadomak Komarnice.<\/p>\n

Stani\u0161ta poput Komarnice, Mora\u010de, Tare, nekada\u0161nje Pive imaju posebnu, veoma va\u017enu vrijednost me\u0111u ekosistemima zato \u0161to upravo ova mjesta predstavljaju uto\u010di\u0161ta biljnim i \u017eivotinjskim vrstama za vrijeme klimatskih kriza. Upravo kanjoni su bile ta\u010dke iz kojih je \u017eivot opet po\u010deo da se \u0161iri po Evropi nakon posljednjeg ledenog doba! Ova stani\u0161ta danas zovemo vru\u0107im ta\u010dkama biodiverziteta, koja obiluju endemskim, rijetkim, ugro\u017eenim i reliktnim vrstama. U kanjonu Komarnice i danas \u017eive razne rijetke, posebne vrste koje su tu jo\u0161 od prije ledenog doba, a od njih su u kanjonima nastale i nove vrste, od kojih nekih nema vi\u0161e nigdje u svijetu. Takav je Pivski zvon\u010di\u0107, koji jo\u0161 opstaje u Komarnici, po\u0161to je svoje stani\u0161te u kanjonu Pive izgubio kada je potopljen. Ble\u010di\u0107 je ovoj bijci i dao ime pivae. I druge vrste nose imena pivae, ali i durmitorae ili \u010dak komarnicae! Ble\u010di\u0107evi, a kasnije i Laku\u0161i\u0107evi i Red\u017ei\u0107evi radovi kojima opisuju Komarnicu puni su rije\u010di kao \u0161to je ,,veli\u010danstven\u2019\u2019 i ,,dragulji prirode\u2019\u2019 kojima opisuju postotak endemizma u kanjonu, nagla\u0161avaju\u0107i iznova vrijednost i bogatstvo vrsta i biljnih zajednica koje su zahvaljuju\u0107i kanjonima opstale do danas.<\/p>\n

Sami pogled na kanjon Komarnice daje sliku jedinstvenog divljeg podru\u010dja, gdje se u isto vrijeme vide visoki borovi koji \u0161tr\u010de iz kamena i guste bogate \u0161ume lipe i javora koje prekrivaju terase kanjona, modroplava boja rijeke, strmoglave litice prekrivene rijetkim vrstama koje rastu na stijenama\u2026<\/p>\n

Kanjon Komarnice prema stru\u010dnjacima ima ogroman speleolo\u0161ki potencijal, tj veliku brojnost, morfolo\u0161ku raznovrsnost i biolo\u0161ko bogatstvo pe\u0107ina i jama. Ove pe\u0107ine vrve od malih endemskih \u017eivotinja, ali i slijepih mi\u0161eva. Svi slijepi mi\u0161evi za\u0161ti\u0107eni su u Crnoj Gori. Vidra, divokoza, suri orao kao i desetine drugih vrsta sisara, ptica, vodozemaca, gmizavaca, i stotine manje atraktivnih insekata i drugih beski\u010dmenjaka u kanjonu Komarnice nalaze svoje uto\u010di\u0161te. Tu, u tom nedirnutom podru\u010dju, mogu da predahnu dok se \u010dovjek bezobzirno odnosi prema pristupa\u010dnim \u0161umama, rijekama i livadama na\u0161ih planina.<\/p>\n

Jedinstvene zajednice biljaka koje \u017eive i opstaju samo na stijenama i siparima, koje dodatno daju osobit izgled ovom kanjonu, a veoma su zna\u010dajni prirodni sistemi puni endemi\u010dnih, rijetkih i ugro\u017eenih vrsta, bili bi najugro\u017eeniji izgradnjom brane, jer bi uglavnom bile potopljene.<\/p>\n

Vodenim i polu-vodenim vrstama prijetio bi potpuni nestanak, \u0161to je posebno kobno za one ostatke nekada\u0161njih velikih populacija koje su \u017eivjele u slivu rijeke Pive, a pre\u017eivjele su po\u0161to su nastavile \u017eivot u Komarnici. Da ne pominjemo druge vrste kojima \u010dovjek \u010desto daje nikakvu vrijednost samo zato \u0161to nijesu harizmati\u010dne, a zapravo omogu\u0107avaju da priroda, samim tim i \u010dovjek, bude zdrava.<\/p>\n

Neko podru\u010dje je zdravo onoliko koliko su \u0161ume, rijeke i livade tog podru\u010dja u balansu, a njihovo zdravlje ogleda se u broju vrsta \u017eivotinja i biljaka koje su oblikovale te sisteme milionima godina, a koji i danas na njima po\u010divaju. Brojne vrste koje \u017eive u Komarnici ne\u0107e mo\u0107i da pobjegnu iz ovog kanjona i \u017eivot zapo\u010dnu negdje drugdje. Sve navedeno je samo fragmenat stvarne slike prirode Komarnice, o kojoj, \u010dinjenica je, ne znamo mnogo, jer je ovo prostranstvo i dan danas ve\u0107im dijelom neistra\u017eeno. Uprkos neistra\u017eenosti, to malo \u0161to znamo o Komarnici bilo je dovoljno da\u00a0 neki njeni djelovi budu progla\u0161eni za\u0161ti\u0107enim na lokalnom i evropskom nivou!<\/p>\n

Jedan dio Komarnice je 2017. godine progla\u0161en za\u0161ti\u0107enim podru\u010djem \u2013 parkom prirode, zajedno sa Dragi\u0161nicom. Nekada\u0161nji kanjon Pive i Komarnica 1969. godine progla\u0161eni su spomenikom prirode, a kanjon Komarnice nominovan je za Emerald podru\u010dje, \u0161to zna\u010di da ga odlikuje visoka biodiverzitetska raznovrsnost. Prema kriterijumima Evropske unije djelovi Komarnice trebalo bi da budu progla\u0161eni Natura 2000 stani\u0161tima.<\/p>\n

Kanjon Komarnice je dio klju\u010dnog biodiverzitetskog podru\u010dja Durmitor. \u010cak su i stru\u010dnjaci iz UNESCO prepoznali visoku vrijednost kanjona i od cijele okoline Durmitora predlagli da veliki dio Komarnice bude pripojen nacionalnom parku Durmitor i UNESCO ba\u0161tini! Op\u0161tina \u0160avnik je, me\u0111utim, to odbila.<\/p>\n

Ovo nije prvi put da u Crnoj Gori jedne godine neko podru\u010dje bude progla\u0161eno vrijednim i za\u0161ti\u0107enim, a da se u narednim godinama na tom podru\u010dju planiraju ostvarenja projekata koji potpuno bri\u0161u ove vrijednosti i obesmi\u0161ljavaju njihovu za\u0161titu.<\/p>\n

,,Kanjoni nijesu samo geomorfolo\u0161ki fenomeni ve\u0107 veoma specifi\u010dne geo biocenoze u kojima su na poseban na\u010din integrisani fizi\u010dki, hemijski i biolo\u0161ki sistemi kroz dugu revoluciju \u017eivota od uzdizanja Dinarida do danas. Biljne zajednice kanjona, izgra\u0111ene od endemi\u010dnih biolo\u0161kih sistema iz perioda prije, tokom i nakon ledenih doba, su najdragocjeniji \u017eivi dokumenti evolucije \u017eivog svijeta, te im treba posvetiti posebnu pa\u017enju u organizaciji za\u0161tite prirode.\u2019\u2019 \u2013 ovo je jo\u0161 1972. Napisao Radomir Laku\u0161i\u0107, koji je bio jedan od najve\u0107ih balkanskih botani\u010dara.<\/p>\n

Ve\u0107ina podataka o Komarnici prikupljena je prije vi\u0161e decenija, a istra\u017eivanja su jo\u0161 tada prepoznala visoku vrijednost ovog kanjona. Sa druge strane, u pro\u0161losti su brojni kanjoni Evrope potopljeni, zbog \u010dega kanjoni Komarnice, Tare i Mora\u010de danas imaju neprocjenjivu vrijednost za cijelu Evropu, pa i svijet!<\/p>\n

\n

HE Komarnica i klimatska kriza<\/h2>\n<\/blockquote>\n

Peti izvje\u0161taj Me\u0111uvladinog panela o promjeni klime (IPCC AR5, 2014) upozorava da je region zemalja Mediterana izuzetno ranjiv usljed promjena klime i da \u0107e u budu\u0107nosti biti podlo\u017ean vi\u0161estrukim izazovima i sistemskim lomovima usljed klimatskih promjena, uz napomenu da su neki od o\u010dekivanih poreme\u0107aja klimatskih parametara u regionu Zapadnog Balkana iznad globalnog prosjeka, kao \u0161to je slu\u010daj sa porastom prosje\u010dne temperature vazduha.<\/p>\n

Kako su u kod nas ve\u0107 osjetne klimatske promjene mo\u017ee se vidjeti i na primjeru iz 2017: HE Piva i Peru\u0107ica proizvele su duplo manje energije zbog znatno oskudnijih padavina od uobi\u010dajenih, ali i zbog lo\u0161eg upravljanja vodama u Crnoj Gori. Prema brojnim istra\u017eivanjima intezitet klimatskih promjena \u0107e zasigurno da raste, \u0161to je jo\u0161 jedan od razloga za\u0161to hidroenergija vi\u0161e nije pouzdan izvor energije, a hidroenergetski objekti ne\u0107e mo\u0107i da budu tzv. baterije kao nekada.<\/p>\n

U isto vrijeme, zbog specifi\u010dnosti i usluga koje pru\u017eaju \u2013 ekolo\u0161kih, dru\u0161tvenih i ekonomskih \u2013 biodiverzitetski bogata i o\u010duvana podru\u010dja doprinose prilago\u0111avanju ljudi i prirode novim klimatskim uslovima, doprinose ubla\u017eavanju klimatskih promjena i predstavljaju ,,prirodna rje\u0161enja\u201d u borbi protiv klimatske krize.<\/p>\n

\n

Potreba za strujom je realna, a dostupna zelena odr\u017eiva rje\u0161enja su potpuno zanemarena<\/h2>\n<\/blockquote>\n

Aposlutno smo saglasni da bi Crna Gora trebalo da proizvodi elektri\u010dnu energiju, i nemamo ni\u0161ta protiv namjere EPCG da pove\u0107a proizvodnju elektri\u010dne energije i ostvaruje velike profite na njenom izvozu. Me\u0111utim, za novac koji se planira za ovu ekocidnu investiciju, mogli bi da biramo nova moderna energetska rje\u0161enja, a ne da ostajemo u pro\u0161losti forsiraju\u0107i hidroenergetiku.<\/p>\n

U 21. vijeku, kada je tehnologija toliko napredovala i kada eksperti dr\u017eava predvodnica u proizvodnji energije na tacni nude rje\u0161enja, smatramo da je nepromi\u0161ljeno da \u017ertvujemo tako vrijedan kanjon radi svega tri, \u010detri odsto energije koju proizvodimo. Kanjon, voda i ono \u0161to oni zajedno grade nezamjenjivo je. Jednom izgubljen kanjon ne mo\u017ee se vratiti, a tih nekoliko procenata energije mo\u017ee da se dobije na drugi na\u010din. Problem je taj \u0161to ti drugi na\u010dini zahtijevaju malo vi\u0161e truda, malo vi\u0161e pa\u017enje i prora\u010duna, zapravo zahtijevaju izlazak iz sigurne zone komfora u kom EPCG dugo u\u017eiva. Problem je i to \u0161to smo mi kao dru\u0161tvo navikli da idemo utabanim stazama, putem naizgled lak\u0161im, a imamo otpor prema svemu \u0161to je novo i moderno, jer zahtijeva vi\u0161e rada, u\u010denja i razmi\u0161ljanja.<\/p>\n

EPCG, nakon zatvaranja KAP-a, proizvodi ne samo dovoljno elektri\u010dne energije za doma\u0107e tr\u017ei\u0161te ve\u0107 uspijeva i da izveze zna\u010dajan vi\u0161ak, \u010dime ostvaruje veliki profit. Prema tome, Crna Gora i njeni sada\u0161nji i budu\u0107i gra\u0111ani ne\u0107e ostati bez struje ako se ne izgradi Komarnica, ali ho\u0107e bez jednog od najljep\u0161ih kanjona Evrope.<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

Ukupni tro\u0161kovi gradnje HE Komarnica koji \u0107e po planu trajati najmanje 7 godina (po procjenama evropskih stru\u010dnjaka i vi\u0161e od 10 godina) znatno su potcijenjeni jer su zasnovani na nepotpunoj dokumentaciji, pri \u010demu su procjene cijene investicije ura\u0111ene 2020. godine, prije skoka cijena gra\u0111evinskih i ostalih materijala. Ali, \u010dak i da se prihvati kao realna procjena da \u0107e investicija iznositi 260 \u2013 290 miliona eura, za taj iznos se mogu za znatno kra\u0107e vrijeme izgraditi solarne elektrane ukupne snage od 400MW, jer gradnja jednog megavata ko\u0161ta oko 700.000 eura. Po druk\u010dijim prora\u010dunima, solarni paneli povr\u0161ine oko 1.5 km2 proizvodili bi istu koli\u010dinu energije kao HE Komarnica. S druge strane, ovim sredstvima mogu se izgraditi vjetroelektrane ukupne snage od 187MW, gdje bi ulaganje u gradnju jednog megavata vjetroelektrane iznosilo oko 1,5 miliona eura, duplo vi\u0161e nego za solarnu, ali po\u0161to ona tokom godine mo\u017ee da proizvede duplo vi\u0161e struje nego HE Komarnica, i ova investicija se mnogo vi\u0161e isplati. Investiranjem u zastarjelu opremu, kako bi se rije\u0161ili gubici na mre\u017ei koji su \u010dak dva puta ve\u0107i od prizvodnje HE Komarnica, a \u010diju rekonstrukciju CEDIS svakako planira da pokrene do 2024. godine, smanjili bi se deficiti u energiji.<\/p>\n

Sve ove zelenije i odr\u017eivije opcije su Crnoj Gori dostupne sada, zato je nepromi\u0161ljeno i razmi\u0161ljati\u00a0 o uni\u0161tenju jednog od pet najvrijednijih kanjona Evrope. Ulaganje u zelenije, moderne energetske strategije finansijski bi podr\u017eali razni veliki evropski i drugi fondovi, koji vi\u0161e ne ula\u017eu u problemati\u010dne, zastarjele hidroenergetske projekte. Na kraju, mi kao dru\u0161tvo treba da izaberemo svoje pravo na oboje \u2013\u00a0 rijeku i njihove kanjone i moderan, zeleni energetski sistem.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Jedan od pet najvrijednijih kanjona za tri, \u010detiri posto ukupne proizvodnje struje<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":295872,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[3,12],"tags":[],"class_list":["post-339826","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-analize-i-misljenja","category-prica-dana"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/339826","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=339826"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/339826\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":339832,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/339826\/revisions\/339832"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/295872"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=339826"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=339826"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=339826"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}