Predsjednik Crne Gore Milo \u0110ukanovi\u0107 rekao je u intervjuu za albansku MCN TV, da je nakon pada Vlade Zdravka Krivokapi\u0107a njegov predlog kao predsjednika bio da se ide na prijevremene izbore.<\/p>\n
\u201cSmatrao sam da je to najpo\u0161teniji odnos prema bira\u010dima. Rekao bih da da u ovom trenutku ne postoji raspolo\u017eenje me\u0111u partijama za taj scenario\u201d, istakao je \u0110ukanovi\u0107.<\/p>\n
Izgleda mu najrealnije da \u0107e u Crnoj Gori tokom narednih godinu dana biti manjinska vlada.<\/p>\n
Poru\u010duje da nikome ne\u0107e dozvoliti da izazove nestablnost u Crnoj Gori.<\/p>\n
\u201cVrati\u0107e se kao bumerang onima koji poku\u0161avaju da indukuju nestabilnost u Crnoj Gori\u201d, precizirao je \u0110ukanovi\u0107.<\/p>\n
Kada napravi paralelu sa protestima zbog dono\u0161enja Zakona o slobodi vjeroispovijesti od prije dvije godine, ima jasnu poruku.<\/p>\n
\u201cNe mo\u017eete dva puta biti u istoj vodi\u201d, istakao je \u0110ukanovi\u0107.<\/p>\n
Crna Gora i region se, dodaje, i dalje bore protiv nacionalizma.<\/p>\n
“Moramo odlu\u010dno nastaviti putem evropskog razvoja na\u0161eg regiona, a to zna\u010di putem dinami\u010dnog ekonomskog i demokratskog razvoja svakog od na\u0161ih dru\u0161tava da bismo stvorili uslove za \u017eivot u kulturnom krugu savremene Evrope”,\u00a0poru\u010dio je on.<\/p>\n
Kako ka\u017ee, i dalje je aktuelno mi\u0161ljenje da je Zapadni Balkan toliko zaostao da na njemu multietni\u010dka demokratija nije mogu\u0107a. Onda se, tvrdi, ponude “spasitelji” koji \u017eele da mijenjaju granice na Balkanu, kako bi napravili tri uve\u0107ane dr\u017eave koje \u0107e biti nacionalno, vjerski i kulturno homogene. Isti\u010de da je ovo apsolutno pogre\u0161no rje\u0161enje za uspostavljanje bezbjednosne stabilnosti regiona.<\/p>\n
Upitan koja je najve\u0107a prijetnja danas za stabilnost regiona, \u0110ukanovi\u0107 odgovara da je to definitivno\u00a0 nepovoljno istorijsko naslje\u0111e, ali i nedovoljan nivo znanja. Kako tvrdi, ove prepreke mogu se prevazi\u0107i jedino dru\u0161tvenim i reformama u obrazovanju.<\/p>\n
“U visokoj politici sam od 1989. i evo i sada u 2022, uz tri pauze u bavljenju dr\u017eavnom politikom, koje su trajale manje-vi\u0161e dvije godine. Kada bih poku\u0161ao sa\u017eeto da Vam odgovorim \u0161ta je dovelo do tako dugog politi\u010dkog sta\u017ea mislim da bi najta\u010dniji odgovor bio sticaj objektivnih okolnosti”, odgovor je \u0110ukanovi\u0107a na pitanje da li je dugogodi\u0161nji opstanak u visokoj politici sre\u0107a ili uspjeh.<\/p>\n
Kako obja\u0161njava, kada je u\u0161ao u politiku eskalirala je i kriza vlasti u biv\u0161oj Jugoslaviji pa je tada smatrao da ne bi bilo moralno da slijedi sopstvene ciljeve i \u017eelje, ve\u0107 da se mora podrediti dr\u017eavnom i nacionalnom interesu.<\/p>\n
“Na predsjedni\u010dkim izborima 1997. ja sam bio personifikacija politike koja se zalagala za jedan moderniji pristup budu\u0107nosti Crne Gore. Naspram sebe imao sa Milo\u0161evi\u0107evog protivkandidata i tada je trebalo pobijediti. Pobijedili smo, ali to me je dalje vezalo za obavljanje predsjedni\u010dke funkcije u trajanju pet godina”, prisje\u0107a se \u0110ukanovi\u0107.<\/p>\n
Smatrao je va\u017enim i prioritetnim pripremu zemlje za referendum 2006. godine, zatim za parlamentarne izbore koji su uslijedili samo dva mjeseca nakon toga. Pobjeda na izborima je ostvarena, kako ka\u017ee, a onda je uslijedilo njegovo prvo povla\u010denje iz dr\u017eavne politike u 44. godini.<\/p>\n
“Pored sticaja objektivnih okolnosti, ovako dug sta\u017e smatram i uspjehom, jer uspjeh je pobje\u0111ivati u fer, demokratskoj utakmici na izborima koje su uvijek pratili OEBS i Savjet Evrope. Svakako jeste i borba za opstanak, jer sve to vrijeme smo se borili da sa\u010duvamo opstanak ideje slobodne i evropske Crne Gore”, naglasio je on.<\/p>\n