{"id":339764,"date":"2022-03-01T16:06:21","date_gmt":"2022-03-01T15:06:21","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=339764"},"modified":"2022-03-01T17:15:46","modified_gmt":"2022-03-01T16:15:46","slug":"mvp-cg-se-pridruzila-sankcijama-eu-protiv-rusije","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2022\/03\/01\/mvp-cg-se-pridruzila-sankcijama-eu-protiv-rusije\/","title":{"rendered":"MVP: CG se pridru\u017eila sankcijama EU protiv Rusije"},"content":{"rendered":"<p>&#8220;To zna\u010di da \u0107e u Crnoj Gori iste mjere va\u017eiti u odnosu na Rusiju. Ovim targetiranim mjerama pogo\u0111eni su politi\u010dki, ekonomski i li\u010dni interesi aktivnih u\u010desnika u neprihvatljivom kr\u0161enju suvereniteta i teritorijalnog integriteta Ukrajine. Navedenim odlukama, Crna Gora nastavlja svoju politiku stoprocentne usagla\u0161enosti sa politikom EU. Jo\u0161 va\u017enije, njima na djelu pokazujemo svoju solidarnost sa Ukrajinom, kao i rije\u0161enost da, sa ostalim partnerima i \u0161irokim spektrom dr\u017eava me\u0111unarodne zajednice, damo svoj doprinos ponovnom uspostavljanju mira u Evropi. Pored EU, bilateralne sankcije Rusiji su uvele i brojne druge zemlje poput SAD, UK, Australije, Japana, Novog Zelanda, ali i tradicionalno neutralne \u0160vajcarske&#8221;, saoptilo je Ministarstvo.<\/p>\n<p>Individualne mjere EU se, izme\u0111u ostalog, odnose i na predsjednika Ruske Federacije Vladimira Putina, ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova, kao i na \u010dlanove Nacionalnog savjeta za bezbjednost RF i preostale \u010dlanove ruske Dume, dok ekonomske sankcije obuhvataju finansijski, energetski, saobra\u0107ajni, tehnolo\u0161ki i vizni sektor.<\/p>\n<p>Finansijske sankcije EU usmjerene su na klju\u010dne dr\u017eavne kompanije, posebno u oblasti odbrane, kao i na oko 70% ruskog bankarskog tr\u017ei\u0161ta, sa ciljem da u potpunosti ograni\u010de ruski pristup najva\u017enijim tr\u017ei\u0161tima kapitala, kao i da zna\u010dajno limitiraju finansijske prilive iz Rusije u EU.<\/p>\n<p>Energetske sankcije odnose se na zabranu prodaje, kupovine, prenosa ili izvoza u Rusiju specifi\u010dne robe i tehnologija namjenjenih pre\u010di\u0161\u0107avanju (rafinisanju) nafte, kao i na pru\u017eanje povezanih usluga, \u010dime se onemogu\u0107uje sposobnost Rusije da unaprijedi svoje rafinerije nafte po novim standardima.<\/p>\n<p>Kada je u pitanju saobra\u0107ajni sektor, EU je uvela sankcije koje se odnose na robu i tehnologije u vazduhoplovnoj i svemirskoj industriji. Tako\u0111e, zabranjeno je pru\u017eanje usluga osiguranja i reosiguranja, relevantnih usluga odr\u017eavanja, kao i povezane tehni\u010dke i finansijske pomo\u0107i. Zabranom prodaje aviona, rezervnih djelova i opreme ruskim aviokompanijama (3\/4 aviona u komercijalnoj floti RF konstruisano je u EU, SAD ili Kanadi), namjerava se zna\u010dajno oslabiti jedan od klju\u010dnih sektora ruske ekonomije i ograni\u010diti povezanost Rusije. U skladu sa mjerama Savjeta EU, Crna Gora je pokrenula proceduru za dono\u0161enje odluke o zatvaranju vazdu\u0161nog prostora za ruske avione.<\/p>\n<p>EU je uvela i dodatna ograni\u010denja na izvoz robe i tehnologija za dvostruku namjenu, kao i odre\u0111ene robe u sektorima odbrane i bezbjednosti. Kada je u pitanju vizna politika, diplomate, drugi ruski zvani\u010dnici i biznismeni vi\u0161e ne\u0107e biti u mogu\u0107nosti da koriste odredbe koje se odnose na vizne olak\u0161ice, a koje omogu\u0107avaju privilegovani pristup u EU (odluka ne\u0107e poga\u0111ati &#8220;obi\u010dne&#8221; ruske gra\u0111ane).<\/p>\n<p>Istovremeno, na listu lica prema kojima se sprovode restriktivne mjere zabrane ulaska na teritoriju, ali i tranzita preko zemalja EU dodato je 336 \u010dlana Dume. Tako\u0111e, pomenute mjere podrazumijevaju zamrzavanje sredstava i ekonomskih resursa. Uspostavljene su i dodatne mjere za spre\u010davanje ulaska na teritoriju EU ili tranzit za lica koja podrivaju ili ugro\u017eavaju teritorijalni integritet, suverenitet i nezavisnost Ukrajine, njenu stabilnost i bezbjednost, te ometaju rad me\u0111unarodnih organizacija, imaju bilo kakvu ulogu u aneksiji Krima, obavljaju transakcije sa Donbasom ili jednostavno podr\u017eavaju RF materijalno i finansijski ili imaju koristi od RF. Odlu\u010deno je da se licima povezanim sa gore navedenim akcijama zamrzavaju sva sredstva.<\/p>\n<p>Pomenutim mjerama je obuhva\u0107eno jo\u0161 98 novih lica, me\u0111u kojima su predsjednik Putin, \u0161ef diplomatije Lavrov, zamjenik predsjednika Savjeta za nacionalnu bezbjednost Dmitrij Medvedev, predsjednik ruske Vlade Mihail Mi\u0161ustin, ministar unutra\u0161njih poslova Vladimir Kolokoltsev, te vi\u0161e savjetnika predsjednika RF, kao i bjeloruskih vojnih lica.<\/p>\n<p>Tako\u0111e, donijete su restriktivne mjere koje podrazumijevaju zabranu uvoza robe porijeklom iz oblasti Donjecka i Luganska u EU, kao i direktno i indirektno finansiranje, osiguranje i reosiguranje robe iz ovih podru\u010dja, ali i trgovinu akcijama ili hartijama od vrijednosti.<\/p>\n<p>Istovremeno, na postoje\u0107u odluku, dodaje se odredba zabrane kupovine, prodaje, direktnog ili indirektnog pru\u017eanja investicioniih usluga hartijama od vrijednosti sa Rusijom i njenom Vladom, ruskom Centralnom bankom, te pravnim subjektima, licima ili entitetima koji rade po nalozima Vlade ili Centralne banke Rusije. Tako\u0111e, mjera podrazumijeva zabranu u\u010de\u0161\u0107e u bilo kojoj vrsti kreditnih\/zajmovnih transakcija.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Crna Gora se, nakon napada na Ukrajinu, pridru\u017eila svim restriktivnim mjerama, me\u0111u kojima je osam paketa individualnih i ekonomskih sankcija koje je Evropska unija usvojila protiv Rusije, saop\u0161tilo je Ministarstvo vanjskih poslova.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":281850,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14,12],"tags":[],"class_list":["post-339764","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-vijesti","category-prica-dana"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/339764","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=339764"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/339764\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":339765,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/339764\/revisions\/339765"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/281850"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=339764"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=339764"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=339764"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}