{"id":339715,"date":"2022-03-01T06:35:54","date_gmt":"2022-03-01T05:35:54","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=339715"},"modified":"2022-03-01T06:35:54","modified_gmt":"2022-03-01T05:35:54","slug":"brutalni-napad-na-ukrajinu-kristalizira-odnose-na-balkanu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2022\/03\/01\/brutalni-napad-na-ukrajinu-kristalizira-odnose-na-balkanu\/","title":{"rendered":"\u2018Brutalni napad na Ukrajinu kristalizira odnose na Balkanu\u2019"},"content":{"rendered":"

Autor: Tihomir Pono\u0161<\/strong><\/p>\n

Kakve su mogu\u0107e posljedice ruske invazije Ukrajine na regiju, ho\u0107e li ruski utjecaj slabiti ili ja\u010dati, \u0161to mo\u017eemo o\u010dekivati u Bosni i Hercegovini, u kakvoj je poziciji Srbija. O tim smo temama razgovarali sa Senadom \u0160elo \u0160abi\u0107<\/strong>, vi\u0161om znanstvenom suradnicom na Institutu za razvoj i me\u0111unarodne odnose<\/p>\n

Kakve bi mogle biti posljedice ruske invazije na Ukrajinu po regiju? Mo\u017ee li se o\u010dekivati slabljenje ruskog utjecaja?<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Sve slo\u017enija reakcija Zapada u odnosu na rusku invaziju na Ukrajinu posredno mo\u017ee smanjiti ruski utjecaj na Balkanu. Dva su razloga za to \u2013 ja\u010danje svijesti da bi se sigurnosna situacija na Balkanu mogla naru\u0161iti uslijed doga\u0111aja u Ukrajini te slabljenje Rusije kao posljedica konfrontacije sa Zapadom. No, to sve ovisi od situacije na terenu i kako \u0107e se ovaj rat dalje razvijati. Balkan je zadnjih godina postao \u017eari\u0161te nekoliko kriza. Situacija u regiji je ve\u0107 bila polarizirana odnosom prema Rusiji, a sa sukobom u Ukrajini ona se zao\u0161trava. Za o\u010dekivati je da \u0107e proruska propaganda kombinacijom dezinformacija i poluinformacija nastojati dodatno produbiti taj jaz. Putin je odlu\u010dio napustiti mogu\u0107nost diplomatskog rje\u0161avanja pitanja sigurnosti Rusije na na\u010din kako Moskva vidi probleme. Brutalni napad na Ukrajinu kristalizira odnose na Balkanu, puno \u0107e te\u017ee biti dr\u017eati ekvidistancu. One snage na Balkanu koje se boje Rusije dodatno \u0107e se prikloniti Zapadu, a oni koji su naklonjeni Rusiji, ako jesu, morat \u0107e se jasno odrediti. Putin je indirektno ponovno dao smisao NATO-u, koji je, osobito nakon Afganistana, gotovo izgubio svoj raison d\u2019etre. \u0160vedska i Finska ubrzano razmatraju odricanje od statusa neutralnosti i mogu\u0107nost podno\u0161enja zahtjeva za \u010dlanstvo u NATO-u. SAD je ponovno za\u0161titnik demokratske Europe.<\/p>\n

\u0160to novo stanje zna\u010di za Bosnu i Hercegovinu, posebno Republiku Srpsku? Je li pozicija Milorada Dodika, bliskog Putinu i zagovornika secesije RS od BiH oslabljena?<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Milorad Dodik \u0161uti i \u010deka. Ovisno o razvoju doga\u0111aja u Ukrajini, kako \u0107e Zapad reagirati, on \u0107e prilago\u0111avati svoju politiku ru\u0161enja BiH koju je zapo\u010deo. I Rusiji i Kini odgovara naru\u0161avanje postoje\u0107eg globalnog poretka, uspostavljanje odnosa koji nisu utemeljeni na ameri\u010dkoj superiornosti. Dana\u0161nja, Daytonska BiH je proizvod ameri\u010dke diplomacije i njezina dr\u017eavnost i suverenost su velikim dijelom o\u010duvane upravo stoga jer SAD podr\u017eava BiH. Bez te podr\u0161ke, mir i opstojnost BiH dolaze u pitanje. Politike koje utjelovljuje Milorad Dodik to dobro znaju i s tim ra\u010dunaju \u2013 \u010dekaju\u0107i razvoj doga\u0111aja i eventualni prostor za svoju akciju. Iako se ne \u010dini izvjesno da bi Rusija otvarala novi front na Balkanu, njoj strate\u0161ki odgovara razvla\u010denje pa\u017enje Zapada na vi\u0161e strana. U tom smislu Dodik mo\u017ee smatrati kako poma\u017ee Rusiji, a zauzvrat, Rusija njemu mo\u017ee pomo\u0107i, a potencijalno i Kina, kao \u0161to ve\u0107 i jesu 2021. po pitanju imenovanja novog visokog predstavnika za BiH u Vije\u0107u sigurnosti. Ulazimo u vrijeme strate\u0161kog sigurnosnog preslagivanja i rat u Ukrajini samo je prvi korak u tom smjeru. Rusija je otvoreno zaprijetila BiH ako poka\u017ee namjeru ulaska u NATO, a prije neki dan to je ponovila zastupnica SNSD-a Du\u0161anka Majki\u0107.<\/p>\n

EUFOR snage u BiH su od danas oja\u010dane s dodatnih 500 vojnika, ali pitanje je ho\u0107e li to biti dovoljno da se sa\u010duva mir u BiH. Sada je potrebno vrlo jasno preventivno djelovanje. Mir u BiH garantiraju EU i NATO i stoga bi poku\u0161aj naru\u0161avanja mira u BiH predstavljao direktan izazov njihovoj vjerodostojnosti. Sve doma\u0107e politi\u010dke snage koje imaju viziju i kapacitet za razgovore kako urediti BiH koja \u0107e biti stabilna i funkcionalna sada imaju jo\u0161 ve\u0107u odgovornost djelovati konstruktivno u interesu mira i sigurnosti svojih gra\u0111ana.<\/p>\n

Srbija je podr\u017eala teritorijalni integritet Ukrajine i odbila uvesti sankcije Rusiji. Kakav je njen polo\u017eaj? Rusija joj je va\u017ena saveznica i opskrbljiva\u010d energentima, raspolo\u017eenje stanovni\u0161tva prorusko, a sve se zbiva ne\u0161to vi\u0161e od mjesec dana prije izbora.<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Srbija predstavlja svoju vanjsku politiku koja se bazira na \u010detiri stupa \u2013 EU, SAD, Rusija i Kina. No, balansiranje izme\u0111u vi\u0161e sila ne\u0107e i\u0107i tako glatko kako je i\u0161lo dok je bio mir u Europi. Srbija \u0107e se morati odlu\u010diti i preuzeti odgovornost za odluke koje donese. Naravno da je politi\u010dki te\u0161ko za Srbiju odlu\u010diti biti jedno ili drugo ako ste godinama tvrdili da ste i jedno i drugo. No, vremena se mijenjaju. Ponovno se vra\u0107amo realpolitici, politici suparni\u0161tva i sukoba, a samo se mogu nadati da \u0107emo iz sukoba koji su pred nama iza\u0107i sa znanjima i vje\u0161tinama da budu\u0107u politiku suradnje u\u010dinimo boljom za narode svijeta i za na\u0161 planet. Ali tu nismo, danas smo dalje nego \u0161to smo bili ju\u010der. Spekulacije o posjeti Nikolaja Patru\u0161eva, tajnika Vije\u0107a nacionalne sigurnosti Ruske Federacije, unijele su daljnje sumnje u mogu\u0107nost ruskog utjecaja na destabilizaciju Balkana, osobito u ovim te\u0161kim danima.<\/p>\n

Ho\u0107e li doga\u0111aji imati ikakvog utjecaja na odnose Srbije i Kosova?<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Rusija i Kina ne priznaju Kosovo i tu su uvijek imali veliku zahvalnost slu\u017ebenog Beograda. Nezavisnost Kosovo duguje primarno SAD-u, a Kosovo je na Balkanu neupitan ameri\u010dki saveznik. U tom smislu, i odnos izme\u0111u Srbije i Kosova bit \u0107e obojen ratom koji je pokrenula Rusija i reakcijom Zapada na ovaj rat. Kao EUFOR, i KFOR snage bi trebale biti oja\u010dane kako bi se poslala poruka da dodatna destabilizacija Balkana ne\u0107e biti dopu\u0161tena i kako bi se gra\u0111anima ovih dr\u017eava pokazalo da euro-atlanski okvir garantira sigurnost.<\/p>\n

Turski predsjednik Erdogan osudio je napad, podr\u017eao integritet Ukrajine, iako turska pod okupacijom dr\u017ei dijelove Sirije i Iraka, smatra da je NATO trebao energi\u010dnije odgovoriti. Posljednjih godina Turska se sna\u017eno pribli\u017eila Rusiji i politi\u010dki i ekonomski. Sklopljeni su poslovi vrijedni milijarde dolara u rasponu od turske nabavke ruskog oru\u017eja do izgradnje nuklearne elektrane. Je li obostrano bri\u017eljivo gra\u0111eno partnerstvo na nizbrdici?<\/p>\n

Pozicija Turske nije ugodna u ovoj situaciji. Pribli\u017eili su se Rusiji zadnjih godina, iako su \u010dlanica NATO-a. Imaju razvijenu suradnju po pitanju ekonomije i energetike, a Rusija im je klju\u010dna za stabilizaciju situacije u Idlibu. Kupuju rusko naoru\u017eanje, ali istovremeno izvoze oru\u017eje Ukrajini usprkos ruskom negodovanju. Nisu se pridru\u017eili sankcijama protiv Rusije, ali su osudili napad na Ukrajinu. Kako se konflikt bude produ\u017eavao, Turska mo\u017ee odlu\u010diti ovu situaciju iskoristiti za pribli\u017eavanje Zapadu od kojeg se bila udaljila posljednjih godina.<\/p>\n

Portal Novosti<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

One snage na Balkanu koje se boje Rusije dodatno \u0107e se prikloniti Zapadu, a oni koji su naklonjeni Rusiji, ako jesu, morat \u0107e se jasno odrediti.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":339716,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-339715","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/339715","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=339715"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/339715\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":339717,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/339715\/revisions\/339717"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/339716"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=339715"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=339715"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=339715"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}