{"id":339487,"date":"2022-02-26T09:28:42","date_gmt":"2022-02-26T08:28:42","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=339487"},"modified":"2022-02-26T09:28:42","modified_gmt":"2022-02-26T08:28:42","slug":"forin-polisi-putinov-rat-najveci-test-za-zapad-od-drugog-svjetskog-rata","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2022\/02\/26\/forin-polisi-putinov-rat-najveci-test-za-zapad-od-drugog-svjetskog-rata\/","title":{"rendered":"Forin polisi: Putinov rat najvec\u0301i test za Zapad od Drugog svjetskog rata"},"content":{"rendered":"<p>Na neki na\u010din, gambit ruskog predsjednika Vladimira Putina mogao bi biti \u010dak i vec\u0301i test nego gambit nacisti\u010dkog lidera Adolfa Hitlera, buduc\u0301i da Rusija posjeduje nuklearno oru\u017eje, a Putin je sugerisao da bi ga \u010dak mogao upotrijebiti ako Zapad uzvrati udarac.<\/p>\n<p>&#8220;Putin nam je upravo zaprijetio upotrebom nuklearnog oru\u017eja ako poku\u0161amo da pomognemo Ukrajini. To je definitivno kraj posthladnoratovskog aran\u017emana&#8221;, rekla je Konstanca \u0160telcenmiler, ekspertkinja za evropske odnose sa Instituta Brukings.<\/p>\n<p>&#8220;Moramo da shvatimo da je ovaj napad na Ukrajinu napad na sve nas koji se\u017ee daleko izvan Evrope i transatlantskih odnosa&#8221;, navela je.<\/p>\n<p>FP pi\u0161e da su poslije Drugog svjetskog rata, SAD i njihovi saveznici uspostavili sistem mirovnih i ekonomskih institucija smi\u0161ljenih da sprije\u010de novi veliki rat, koji je gotovo osam decenija funkcionisao prili\u010dno efikasno, \u010dak i u uslovima Hladnog rata, ali se sada, dodaje \u010dasopis, suo\u010dava sa svojim najvec\u0301im izazovom dijelom i zbog toga \u0161to vetom u Savjetu bezbednosti Putin mo\u017ee lako da pretvori UN u Ligu naroda, neefikasnu govornicu koju su Hitler i italijanski fa\u0161ista Benito Musolini ismijali 1930-ih.<\/p>\n<p>\u0160telcenmiler, kao i drugi analiti\u010dari, smatra da \u0107e svaka velika nacija morati da zauzme neku vrstu stava,\u00a0 uklju\u010dujuc\u0301i i\u00a0 Putinu prijateljske zemlje kao \u0161to su Kina i Indija, \u010diji lideri oklijevaju da kritikuju njegov upad u Ukrajinu i druge susjedne dr\u017eave, kao \u0161to je bila Gruzija u pro\u0161losti.<\/p>\n<p>Za evropske nacije, kao \u0161to je Njema\u010dka, tako\u0111e je vrijeme da ponovo razmisle o svojoj kriti\u010dnoj infrastrukturi, posebno o energetskoj zavisnosti od Rusije.<\/p>\n<p>FP ocjenjuje i da druge velike globalne krize od Drugog svjetskog rata izgledaju kao relativno minorne afere u pore\u0111enju sa onim \u0161to je Putin upravo pokrenuo.<\/p>\n<p>Kada je Sovjetski Savez napao Ma\u0111arsku 1956. godine, odgovor ameri\u010dkog predsjednika Dvajta Ajzenhauera izazvao je domac\u0301e kritike, ali je svijet tada bio o\u0161tro podijeljen izme\u0111u Istoka i Zapada. Bio je to vrhunac Hladnog rata, a po\u0161to su Sovjeti potpuno kontrolisali izolovani isto\u010dni blok, nije postojao pravi me\u0111unarodni sistem koji bi mogao da se poremeti.<\/p>\n<p>Isto je bilo i kada su Sovjeti slomili Pra\u0161ko proljec\u0301e 1968, pretvarajuc\u0301i se da je njihova invazija zajedni\u010dki manevar Var\u0161avskog pakta.<\/p>\n<p>Kada je ira\u010dki diktator Sadam Husein napao Kuvajt 1990. godine, bio je potpuno izolovan od me\u0111unarodne zajednice po\u0161to je predsjednik SAD D\u017eord\u017e Bu\u0161 uspje\u0161no isposlovao rezolucije Savjeta bezbednosti UN protiv njega i okupio multinacionalne snage.<\/p>\n<p>Jugoslovenski diktator Slobodan Milo\u0161evic\u0301 je tako\u0111e bio izolovan kada je zapo\u010deo svoj genocid nad bosanskim i kosovskim muslimanima &#8211; iako je u tom slu\u010daju Rusija sjedela uglavnom po strani i \u010dak je pomogla u diplomatskom rje\u0161enju u slu\u010daju Kosova, dodaje FP.<\/p>\n<p>Na kraju, ocjenjuje \u010dasopis, svaka od tih kriza, iako stra\u0161na, ostala je prili\u010dno izolovana. Sada\u0161nja se \u010dini mnogo dalekose\u017enijom.<\/p>\n<p>Jo\u0161 jedna analogija sa Hitlerom iz 1930-ih je, navodi \u010dasopis, to \u0161to je Putin svoje postupke zasnovao na obmanjujuc\u0301em mije\u0161anju mita i \u010dinjenica. Nacisti\u010dki diktator je svoje rane poteze pravdao idejom da ponovo ujedinjuje narode njema\u010dkog govornog podru\u010dja i rje\u0161ava nepravde Versajskog sporazuma.<\/p>\n<p>Sli\u010dno tome, Putin voli da govori o dugoj istoriji naroda koji govore ruski u Ukrajini i drugim zemljama biv\u0161eg sovjetskog bloka, poput Gruzije (na koju je tako\u0111e izvr\u0161io invaziju), kao i o \u0161irenju NATO na istok u biv\u0161i sovjetski blok.<\/p>\n<p>&#8220;Ukrajina za nas nije samo susjedna dr\u017eava. To je neotu\u0111ivi dio na\u0161e sopstvene istorije, kulture i duhovnog prostora&#8221;, rekao je Putin u ljutitom govoru uo\u010di napada.<\/p>\n<p>Izgleda da je i Putin napravio ra\u010dunicu da je trenutak sazreo da ostvari ambiciju svoje karijere da Rusiju vrati na veli\u010dinu iz njene imperijalne pro\u0161losti, na nivo Sovjetskog Saveza na njegovom vrhuncu. On je procijenio efekat sankcija na svoju zemlju od prvog upada 2014. godine, kada je anektirao Krim i djelimi\u010dno preuzeo ukrajinski region Donbasa, i odlu\u010dio da se one mogu izdr\u017eati, <a href=\"https:\/\/foreignpolicy.com\/2022\/02\/24\/russia-ukraine-war-west-world-war-2\/\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">pi\u0161e FP.<\/a><\/p>\n<p>I o\u010digledno je odlu\u010dio da ako ne reaguje sada, onda bi Ukrajina mogla da ostvari svoju ambiciju da se pridru\u017ei NATO.<\/p>\n<p>Ruski predsjednik je tako\u0111e vjerovatno bio svjestan da je njegova zemlja manje integrisana u globalnu ekonomiju od drugih velikih nacija kao \u0161to je Kina, sa izuzetkom izvoza energije.<\/p>\n<p>&#8220;Imamo mnogo manje uticaja&#8221; zbog relativne ekonomske izolacije Rusije, rekao je biv\u0161i zamjenik ameri\u010dkog dr\u017eavnog sekretara D\u017eejms Stajnberg, koji je sada dekan \u0160kole za napredne me\u0111unarodne studije Univerziteta D\u017eons Hopkins.<\/p>\n<p>Iznad svega, Putin zna da je, osim svog nuklearnog odvrac\u0301anja, izgradio moc\u0301nu sajber-sposobnost, pi\u0161e FP i dodaje, pozivaju\u0107i se na ameri\u010dke izvore, da\u00a0 &#8220;Rusija odr\u017eava niz ofanzivnih sajber alata koje bi mogla da upotrijebi protiv ameri\u010dkih mre\u017ea \u2014 od uskrac\u0301ivanja usluge na niskom nivou do destruktivnih napada koji ciljaju kriti\u010dnu infrastrukturu&#8221;.<\/p>\n<p>Me\u0111utim, mo\u017eda ima i ne\u010deg dobrog u tome. U vrijeme kada je nacionalisti\u010dko osjec\u0301anje zahvatilo mnoge zemlje, a me\u0111unarodna saradnja oslabila, Putinova agresija bi mogla da pru\u017ei priliku da se ponovo uva\u017ei potreba za demokratskim jedinstvom \u2013 za \u0161ta je predsjednik SAD D\u017eozef Bajden rekao da je jedan od njegovih glavnih ciljeva na toj funkciji.<\/p>\n<p>U izjavi u \u010detvrtak, Bajden je rekao da c\u0301e dugoro\u010dni odgovor SAD i NATO-a biti degradiranje vojnih i ekonomskih sposobnosti Rusije kroz te\u0161ke sankcije njenom rukovodstvu, korporacijama i bankama. On je Putinovu invaziju nazvao &#8220;napadom na same principe koji podr\u017eavaju globalni mir&#8221;.<\/p>\n<p>Mnogo toga zavisi od postupaka \u010dovjeka \u010diji je um u ovom trenutku nespoznatljiv, a ostaje otvoreno pitanje da li se on uop\u0161te pona\u0161a racionalno.<\/p>\n<p>Ali u najmanju ruku, Putin gura Zapad i posleratni me\u0111unarodni sistem do granica koje nikada ranije nisu testirane. &#8220;Ovo je poziv na bu\u0111enje ljudima da prepoznaju ograni\u010denja onoga \u0161to je izgra\u0111eno od Drugog svjetskog rata&#8221;, rekao je Stajnberg.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Ruska invazija na Ukrajinu najve\u0107i je test moc\u0301i i integriteta za demokratski Zapad od Drugog svjetskog rata, pi\u0161e \u010dasopis Forin polisi, prenosi euractiv.rs.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":275697,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14],"tags":[],"class_list":["post-339487","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/339487","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=339487"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/339487\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":339488,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/339487\/revisions\/339488"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/275697"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=339487"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=339487"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=339487"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}