{"id":339468,"date":"2022-02-26T07:07:40","date_gmt":"2022-02-26T06:07:40","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=339468"},"modified":"2022-02-26T07:07:40","modified_gmt":"2022-02-26T06:07:40","slug":"sta-je-to-rekao-putin-10-februara-2007-u-minhenu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2022\/02\/26\/sta-je-to-rekao-putin-10-februara-2007-u-minhenu\/","title":{"rendered":"\u0160ta je to rekao Putin 10. februara 2007. u Minhenu?"},"content":{"rendered":"<p>Hvala vam puno po\u0161tovana savezna kancelarko, g. Teltschik, dame i gospodo!<\/p>\n<p>Uistinu sam Vam zahvalan \u0161to sam pozvan na ovako reprezentativnu konferenciju koja okuplja politi\u010dare, vojne du\u017enosnike, poduzetnike i stru\u010dnjake iz vi\u0161e od 40 zemalja.<\/p>\n<p>Struktura ove konferencije mi omogu\u0107ava da izbjegnem prekomjernu pristojnost i potrebu da govorim u zatvorenim, ugodnim, ali praznim diplomatskim uvjetima. Format ove konferencije \u0107e mi omogu\u0107iti da ka\u017eem ono \u0161to stvarno mislim o me\u0111unarodnim sigurnosnim problemima. A ako se moji komentari u\u010dine pretjerano polemi\u010dnima, molio bih Vas da se ne ljutite na mene. Uostalom, ovo je samo konferencija i ja se nadam da nakon prve dvije ili tri minute mog govora g. Teltschik tamo ne\u0107e upaliti crveno svjetlo.<\/p>\n<p><iframe loading=\"lazy\" title=\"&#039;Wars not diminishing&#039;: Putin&#039;s iconic 2007 Munich speech (FULL VIDEO)\" width=\"1080\" height=\"608\" src=\"https:\/\/www.youtube.com\/embed\/U4MAsIh3zMA?feature=oembed\" frameborder=\"0\" allow=\"accelerometer; autoplay; clipboard-write; encrypted-media; gyroscope; picture-in-picture; web-share\" allowfullscreen><\/iframe><\/p>\n<p>Dakle. Poznato je da me\u0111unarodna sigurnost obuhva\u0107a puno vi\u0161e pitanja od onih koja se odnose na vojnu i politi\u010dku stabilnost. Ona uklju\u010duje stabilnost svjetskog gospodarstva, prevladavanje siroma\u0161tva, ekonomsku sigurnost i razvijanje dijaloga izme\u0111u civilizacija.<\/p>\n<p>Nedjeljiv karakter sigurnosti se mo\u017ee izraziti kroz temeljno na\u010delo da je \u201csigurnost jednog ujedno i sigurnost za sve\u201d. Kao \u0161to je Franklin D. Roosevelt rekao tijekom prvih nekoliko dana Drugog svjetskog rata: \u201cKada se prekr\u0161i mir negdje u svijetu, onda su sve zemlje u opasnosti.\u201d<\/p>\n<p>Ove rije\u010di su aktualne i danas. Usput, tema na\u0161e konferencije je globalna kriza, \u0161to tra\u017ei i globalnu odgovornost.<\/p>\n<p>Prije samo dva desetlje\u0107a je svijet bio podijeljen, ideolo\u0161ki i ekonomski, a veliki strate\u0161ki potencijal dviju supersila je osiguravao globalnu sigurnost.<\/p>\n<p>Ovaj globalni sukob je najo\u0161trije gospodarske i socijalne probleme gurnuo na margine me\u0111unarodne zajednice i svjetskog dnevnog reda. I, ba\u0161 kao i svaki rat, Hladni rat nas je ostavio s bojevom municijom, figurativno govore\u0107i. Mislim na ideolo\u0161ke stereotipe, dvostruke standarde i druge tipi\u010dne aspekte hladnoratovskog razmi\u0161ljanja.<\/p>\n<p>Unipolarni svijet, koji je predlo\u017een nakon Hladnog rata, nije se odr\u017eao.<\/p>\n<p>Povijest \u010dovje\u010danstva je sigurno pro\u0161la kroz unipolarna razdoblja i vidjela te\u017enje za prevlast u svijetu.<\/p>\n<p>Me\u0111utim, \u0161to je unipolarni svijet? Moglo bi se uljep\u0161ati ovaj pojam, pa na kraju re\u0107i da se to odnosi na jednu vrstu situacije, odnosno jedan centar vlasti, jedan centar mo\u0107i i jedan centar odlu\u010divanja.<\/p>\n<p>To je svijet u kojem postoji jedan gospodar, jedan vladar, \u0161to je na kraju pogubno ne samo za one koji \u017eive unutar tog sustava, nego i za samog suverena, jer ga uni\u0161tava iznutra.<\/p>\n<p>To sigurno nema ni\u0161ta zajedni\u010dko s demokracijom. Jer, kao \u0161to znate, demokracija je vlast ve\u0107ine koja \u0161titi interese i mi\u0161ljenja manjine.<\/p>\n<p>Usput, Rusiju stalno u\u010de o demokraciji. No, iz nekog razloga oni koji u\u010de nas ne \u017eele i sami ne\u0161to nau\u010diti.<\/p>\n<p>Smatram da je unipolarni model ne samo neprihvatljiv, nego i nemogu\u0107 u dana\u0161njem svijetu. I to ne samo zato \u0161to s pojedina\u010dnim vodstvom u dana\u0161njem svijetu vojni, politi\u010dki i ekonomski resursi ne bi bili dovoljni, nego, \u0161to je jo\u0161 va\u017enije, sam taj model je manjkav, jer ne mo\u017ee biti moralni temelj moderne civilizacije.<\/p>\n<p>Osim toga, uz ono \u0161to se doga\u0111a u dana\u0161njem svijetu je neprimjereno predstaviti upravo ovaj koncept u me\u0111unarodnim poslovima &#8211; koncept unipolarnog svijeta.<\/p>\n<p>Koji su njegovi rezultati? Jednostrani i \u010desto nezakoniti potezi nisu rije\u0161ili sve probleme. \u0160tovi\u0161e, oni su uzrokovali nove ljudske tragedije i stvorili nove centre napetosti. Ratovi, kao i lokalni i regionalni sukobi nisu smanjeni. G. Teltschik je to spomenuo vrlo pristojno, ali zato u tim sukobima ne gine ni\u0161ta manje ljudi. \u010cak i vi\u0161e umiru nego prije. Znatno, znatno vi\u0161e!<\/p>\n<p>Danas smo svjedoci gotovo nezadr\u017eive prekomjerne uporabe sile &#8211; vojne sile &#8211; u me\u0111unarodnim odnosima, silu koja je svijet gurnula u ponor stalnih sukoba. Rezultat svega je da nemamo dovoljno snage da prona\u0111emo sveobuhvatno rje\u0161enje za bilo koji od tih sukoba. Pronala\u017eenje politi\u010dkog rje\u0161enja tako\u0111er postaje nemogu\u0107e.<\/p>\n<p>Svjedoci smo sve ve\u0107eg prezira prema temeljnim na\u010delima me\u0111unarodnog prava. Nezavisne pravne norme se sve vi\u0161e pribli\u017eavaju pravnom sustavu jedne dr\u017eave. Jedna dr\u017eava, naravno, prije svega SAD, prekora\u010dila je svoje nacionalne granice u svakom pogledu. To je vidljivo u ekonomskim, politi\u010dkim, kulturnim i obrazovnim politikama koje se name\u0107u drugim narodima. Pa, tko to voli? Tko je sretan zbog toga?<\/p>\n<p>U me\u0111unarodnim odnosima smo vidjeli \u017eelju za rje\u0161avanjem odre\u0111enog broja pitanja u skladu s takozvanim pitanjima politi\u010dke svrsishodnosti i na temelju trenutne politi\u010dke klime.<\/p>\n<p>Naravno, to je vrlo opasno i rezultira time da se nitko ne osje\u0107a sigurno. \u017delim naglasiti ovo &#8211; nitko se ne osje\u0107a sigurno! Jer nitko vi\u0161e ne mo\u017ee osjetiti da je me\u0111unarodno pravo poput kamenog zida koji \u0107e ih \u0161tititi. Naravno, takva politika poti\u010de utrku u naoru\u017eanju.<\/p>\n<p>Dominacija sile neizbje\u017eno poti\u010de niz zemalja da steknu oru\u017eje za masovno uni\u0161tenje. \u0160tovi\u0161e, nove prijetnje &#8211; tako\u0111er poznate od prije &#8211; pojavile su se i danas, kao prijetnje poput terorizma i one imaju globalni karakter.<\/p>\n<p>Uvjeren sam da smo do\u0161li do odlu\u010duju\u0107eg trenutka kada treba ozbiljno razmi\u0161ljati o arhitekturi globalne sigurnosti.<\/p>\n<p>Moramo nastaviti potragu za razumnom ravnote\u017eom izme\u0111u interesa svih sudionika u me\u0111unarodnom dijalogu. Pogotovo jer je me\u0111unarodni krajolik toliko raznolik i mijenja se tako brzo u cijelom nizu zemalja i regija.<\/p>\n<p>Gospo\u0111a savezna kancelarka je ve\u0107 to spomenula. Kombinirani BDP u omjeru pariteta kupovne mo\u0107i u zemljama kao \u0161to su Indija i Kina je ve\u0107 sad ve\u0107i od SAD-a. A sli\u010dan obra\u010dun je i u zemljama skupine BRIC &#8211; Brazil, Rusija, Indija i Kina &#8211; te nadilazi kumulativni BDP Europske unije. Prema stru\u010dnjacima, taj jaz \u0107e se u budu\u0107nosti samo pove\u0107ati.<\/p>\n<p>Nema razloga sumnjati da \u0107e se gospodarski potencijal novih centara globalnog gospodarskog rasta neminovno pretvoriti u politi\u010dki utjecaj i da \u0107e oja\u010dati multipolarnost.<\/p>\n<p>U vezi s tim se uloga multilateralne diplomacije zna\u010dajno pove\u0107ava. Potreba za na\u010delima poput otvorenosti, transparentnosti i predvidljivosti u politici je neosporna, a uporaba sile mora biti stvarno izuzetna mjera, koja se mo\u017ee usporediti s kori\u0161tenjem smrtne kazne u pravosudnim sustavima pojedinih dr\u017eava.<\/p>\n<p>Me\u0111utim, danas smo svjedoci suprotnih trendova. Naime, imamo situaciju u kojoj zemlje koje zabranjuju smrtnu kaznu, \u010dak za ubojice i druge opasne kriminalce, le\u017eerno sudjeluju u vojnim operacijama koje je te\u0161ko nazvati legitimnima. I kao \u0161to obi\u010dno biva, u tim sukobima ginu ljudi &#8211; stotine i tisu\u0107e civila!<\/p>\n<p>No, u isto vrijeme se postavlja pitanje da li smo trebali ostati ravnodu\u0161ni na razne unutarnje sukobe drugih zemalja, postojanje autoritarnih re\u017eima, tirana i proliferaciju oru\u017eja za masovno uni\u0161tenje? Zapravo, to je sredi\u0161nji dio pitanja kojeg je na\u0161 dragi kolega gospodin Lieberman uputio saveznoj kancelarki. Ako sam dobro razumio Va\u0161e pitanje gospodine Lieberman, onda je ono ozbiljno! Mo\u017eemo li biti ravnodu\u0161ni promatra\u010di onoga \u0161to se doga\u0111a? Poku\u0161at \u0107u odgovoriti na va\u0161e pitanje.<\/p>\n<p>Moramo li imati sredstva da suzbijemo te prijetnje? Svakako. Dovoljno je da pogledate noviju povijest. Nije li na\u0161a zemlja imala miran prijelaz na demokraciju? Doista, svjedo\u010dili smo mirnoj transformaciji sovjetskog re\u017eima &#8211; mirnoj preobrazbi! A \u0161to je re\u017eim, i trebamo li po\u010deti bombardirati i pucati svaki put kad nam se uka\u017ee prilika? Zar bez opasnosti od me\u0111usobnog uni\u0161tenja ne mo\u017ee biti dovoljno politi\u010dke kulture, po\u0161tivanja demokratskih vrijednosti i zakona?<\/p>\n<p>Uvjeren sam da je jedini mehanizam koji mo\u017ee donijeti odluke o kori\u0161tenju vojne sile, i to kao posljednji, Povelja Ujedinjenih naroda. I u vezi s tim, ako sam razumio na\u0161eg kolegu, talijanskog ministra obrane, on je rekao ne\u0161to \u0161to nije to\u010dno. U svakom slu\u010daju, shvatio sam da upotreba sile mo\u017ee biti legitimna samo kad tu odluku donesu NATO, EU ili UN. Ako doista tako mislite, onda imamo razli\u010dite stavove. Ili nisam dobro \u010duo. Uporaba sile mo\u017ee se smatrati legitimnim samo ako je to odluka koju je usvojio UN. I ne trebamo UN zamijeniti NATO savezom ili Europskom unijom<\/p>\n<p>Kad UN doista ujedini snage kao me\u0111unarodna zajednica, onda mo\u017ee reagirati na doga\u0111aje u raznim zemljama, i samo ako napustimo ovaj prezir kojeg imamo prema me\u0111unarodnom pravu, onda \u0107e se situacija mo\u0107i promijeniti. Ina\u010de \u0107e nas situacija jednostavno dovesti u slijepu ulicu i broj ozbiljnih pogre\u0161aka \u0107e se multiplicirati. Uz to, potrebno je osigurati da me\u0111unarodno pravo ima univerzalni karakter, kako u konceptu, tako i u primjeni njegovih normi.<\/p>\n<p>Ne treba zaboraviti da demokratske politi\u010dke akcije nu\u017eno moraju i\u0107i zajedno s raspravom i mukotrpnim procesom odlu\u010divanja.<\/p>\n<p>Po\u0161tovani dame i gospodo!<\/p>\n<p>Potencijalna opasnost od destabilizacije me\u0111unarodnih odnosa je povezana s o\u010ditom stagnacijom po pitanju razoru\u017eanja. Rusija podr\u017eava obnovu dijaloga o ovom va\u017enom pitanju.<\/p>\n<p>Va\u017eno je sa\u010duvati me\u0111unarodni pravni okvir koji se odnosi na uni\u0161tavanje oru\u017eja i tako osigurati kontinuitet procesa smanjenja nuklearnog oru\u017eja.<\/p>\n<p>Zajedno sa Sjedinjenim Ameri\u010dkim Dr\u017eavama smo se dogovorili da \u0107emo smanjiti na\u0161e nuklearne raketne strate\u0161ke sposobnosti na 1700 &#8211; 2000 nuklearnih bojevih glava od 31. prosinca 2012. Rusija namjerava strogo ispuniti obveze koje je preuzela. Nadamo se da \u0107e na\u0161i partneri tako\u0111er djelovati na transparentan na\u010din i da se ne\u0107e suzdr\u017eati od odlaganja uklanjanja nekoliko stotina suvi\u0161nih nuklearnih bojevih glava zbog ki\u0161nih dana. Ako danas novi ameri\u010dki ministar obrane izjavi da Sjedinjene Dr\u017eave ne\u0107e sakriti suvi\u0161no oru\u017eje u skladi\u0161ta ili, kako bi se reklo, pod jastuk ili ispod pokriva\u010da, onda predla\u017eem da svi mi ustanemo i pozdravimo njegovu izjavu. To \u0107e biti vrlo va\u017ena izjava.<\/p>\n<p>Rusija se strogo pridr\u017eava i dalje se namjerava pridr\u017eavati Ugovora o ne\u0161irenju nuklearnog oru\u017eja, kao i re\u017eima multilateralnog nadzora raketnih tehnologija. Na\u010dela u ovim dokumentima su univerzalna za sve.<\/p>\n<p>U vezi s tim \u017eelio bih podsjetiti da su 1980. SSSR i SAD potpisali sporazum o uni\u0161tavanju \u010ditavog niza raketa malog i srednjeg dometa, ali ovi dokumenti nemaju univerzalni karakter.<\/p>\n<p>Danas mnoge druge zemlje imaju takve rakete, uklju\u010duju\u0107i i Demokratsku Narodnu Republiku Koreju, Republiku Koreju, Indiju, Iran, Pakistan i Izrael. Mnoge zemlje rade na tim sustavima i planiraju ih ugraditi u dio svojih arsenala. Samo Sjedinjene Dr\u017eave i Rusija snose odgovornost da se ne stvori sustav takvog oru\u017eja.<\/p>\n<p>O\u010dito je da je u tim uvjetima moramo razmi\u0161ljati o osiguravanju vlastite sigurnosti.<\/p>\n<p>U isto vrijeme, nemogu\u0107e je sankcionirati pojavu novog, destabiliziraju\u0107eg visokotehnolo\u0161kog oru\u017eja. Nepotrebno je re\u0107i da se to odnosi na mjere za spre\u010davanje novih podru\u010dja sukoba, posebno u svemiru. \u201cStar Wars\u201d vi\u0161e nije fantazija &#8211; to je stvarnost. Sredinom \u201980-ih su na\u0161i ameri\u010dki partneri ve\u0107 mogli presresti na\u0161 satelit.<\/p>\n<p>Po ruskom mi\u0161ljenju, militarizacija svemira mo\u017ee imati nepredvidive posljedice za me\u0111unarodnu zajednicu i izazvati ni\u0161ta manje problema od po\u010detka nuklearne ere. Mi smo vi\u0161e puta predlo\u017eili inicijative kojima je cilj sprije\u010diti kori\u0161tenje oru\u017eja u svemiru.<\/p>\n<p>Danas bih vam rekao da smo pripremili projekt za postizanje sporazuma o prevenciji razmje\u0161tanje oru\u017eja u svemiru. I u skoroj budu\u0107nosti \u0107e biti poslan na\u0161im partnerima kao slu\u017ebeni prijedlog. Idemo raditi na tome zajedno.<\/p>\n<p>Planiraju se pro\u0161iriti odre\u0111eni elementi proturaketnog obrambenog sustava u Europi, \u0161to nas ometa. Kome treba sljede\u0107i korak \u0161to je, u ovom slu\u010daju, neizbje\u017ena utrka u naoru\u017eanju? Duboko sumnjam da su Europljani sami to u\u010dinili.<\/p>\n<p>Projektili raspona od pet do osam tisu\u0107a kilometara, koji predstavljaju prijetnju Europi, zapravo ne postoje u bilo kojoj od takozvanih \u201cproblemati\u010dnih zemalja\u201d. U bliskoj budu\u0107nosti se to tako\u0111er ne\u0107e dogoditi. Hipotetsko lansiranje, na primjer, sjevernokorejske rakete na ameri\u010dki teritorij preko zapadne Europe o\u010dito proturje\u010di zakonima balistike.<\/p>\n<p>Ovdje u Njema\u010dkoj ne mogu ne spomenuti jadno stanje Ugovora o konvencionalnim oru\u017eanim snagama u Europi.<\/p>\n<p>Ugovor o konvencionalnim oru\u017eanim snagama u Europi je potpisan 1999. i uzeo je u obzir novu geopoliti\u010dku realnost, odnosno ukidanje Var\u0161avskog bloka. Sedam godina je pro\u0161lo, a samo \u010detiri dr\u017eave su ratificirale taj dokument, uklju\u010duju\u0107i Rusku Federaciju.<\/p>\n<p>NATO zemlje otvoreno izjavljuju da ne\u0107e ratificirati ovaj ugovor, uklju\u010duju\u0107i odredbe o ograni\u010denjima uvo\u0111enja odre\u0111enog broja oru\u017eanih snaga u pograni\u010dne zemlje, dok je Rusija uklonila svoje vojne baze iz Gruzije i Moldavije. Na\u0161a vojska napu\u0161ta Gruziju, \u010dak i prema ubrzanom rasporedu. Rije\u0161ili smo probleme koje smo imali s na\u0161im gruzijskih kolegama, kao \u0161to svi znaju. Ima jo\u0161 1 500 vojnika u Moldaviji koji obavljaju mirovne operacije i \u0161tite skladi\u0161ta streljiva preostalog iz sovjetskih vremena. Mi stalno o tom problemu razgovaramo s gospodinom Solanom i on zna na\u0161 stav. Mi smo spremni i dalje raditi u tom smjeru.<\/p>\n<p>No, \u0161to se doga\u0111a u isto vrijeme? Istovremeno se podi\u017eu tzv. fleksibilne pograni\u010dne ameri\u010dke baze s do pet tisu\u0107a ljudi u svakoj. Ispada da je NATO postavio svoje vojnike na na\u0161im granicama, a mi i dalje strogo ispunjavamo ugovorne obaveze i ne reagiramo na sve ove akcije.<\/p>\n<p>Mislim da je o\u010dito da \u0161irenje NATO saveza nema veze s modernizacijom samog saveza ili s osiguravanjem sigurnosti u Europi. Naprotiv, to predstavlja ozbiljnu provokaciju koja smanjuje razinu me\u0111usobnog povjerenja. I mi imamo pravo pitati: protiv koga je namijenjena ova ekspanzija? A \u0161to se dogodilo s uvjeravanjima na\u0161ih zapadnih partnera koja su nam dali nakon raspada Var\u0161avskog pakta? Gdje su te izjave danas? Nitko ih ne pamti. Ali ja \u0107u dopustiti sebi da podsjetim ovu publiku \u0161to je re\u010deno.<\/p>\n<p>\u017delio bih citirati govor glavnog tajnika NATO saveza, gospodina Manfreda W\u00f6rnera, iz Bruxellesa 17. svibnja 1990. On je tada rekao \u201ckako je \u010dinjenica da smo spremni ne raspore\u0111ivati vojsku NATO saveza izvan njema\u010dkog teritorija i dao je Sovjetskom Savezu sigurnosna jamstva\u201d. Gdje su ta jamstva?<\/p>\n<p>Kamenje i betonski blokovi Berlinskog zida su odavno postali suveniri. No, ne treba zaboraviti da je pad Berlinskog zida bio mogu\u0107 zahvaljuju\u0107i povijesnom izboru koji je tako\u0111er napravljen od strane na\u0161ih ljudi, naroda Rusije, izbor u korist demokracije, slobode, otvorenosti i iskrenoj suradnji sa svim \u010dlanovima velike europske obitelji.<\/p>\n<p>I sada oni poku\u0161avaju iscrtati nove granice podjele i podi\u0107i zidove izme\u0111u nas. Ovi zidovi mogu biti virtualni, ali ipak nas dijele i sijeku na\u0161 kontinent. I je li mogu\u0107e da \u0107emo opet trebati mnogo godina i desetlje\u0107a, kao i nekoliko generacija politi\u010dara, da maknemo i sru\u0161imo te nove zidove?<\/p>\n<p>Po\u0161tovani dame i gospodo!<\/p>\n<p>Mi smo nedvosmisleno u korist ja\u010danja re\u017eima ne\u0161irenja nuklearnog oru\u017eja. Me\u0111unarodni pravni principi nam omogu\u0107uju da razvijamo tehnologiju za proizvodnju nuklearnog goriva u miroljubive svrhe. I mnoge druge zemlje, sa svim dobrim razlozima, \u017eelite stvoriti vlastitu nuklearnu energiju kao osnovu za njihovu energetsku neovisnost. Ali, mi tako\u0111er shva\u0107amo da se te tehnologije vrlo brzo mogu pretvoriti u nuklearno oru\u017eje.<\/p>\n<p>To stvara ozbiljne me\u0111unarodne napetosti. Situacija oko iranskog nuklearnog programa slu\u017ei kao jasan primjer. Ako me\u0111unarodna zajednica ne na\u0111e razumno rje\u0161enje za rje\u0161avanje ovog sukoba interesa, svijet \u0107e i dalje trpjeti sli\u010dne, destabiliziraju\u0107e krize, jer postoji vi\u0161e zemalja koje \u017eele prije\u0107i taj prag od Irana. Svi to znamo. Mi \u0107emo se stalno boriti protiv prijetnje \u0161irenja oru\u017eja za masovno uni\u0161tenje.<\/p>\n<p>Pro\u0161le godine je Rusija iznijela inicijativu za uspostavu Me\u0111unarodnog centra za oboga\u0107ivanje urana. Mi smo otvoreni za mogu\u0107nost da takvi centri ne budu samo u Rusiji, nego i u drugim zemljama gdje postoji opravdana osnova za kori\u0161tenje nuklearne energije u civilne svrhe. Zemljama koje \u017eele razvijati svoju nuklearnu energiju mo\u017eemo jam\u010diti da \u0107e dobiti gorivo izravnim sudjelovanjem u tim centrima. A centri bi, naravno, djelovali pod strogim nadzorom IAEA-e.<\/p>\n<p>Najnoviju inicijativu je iznio ameri\u010dki predsjednik George W. Bush u skladu s ruskim prijedlozima. Smatram da su Rusija i SAD jednako zainteresirani za ja\u010danje re\u017eima ne\u0161irenja oru\u017eja za masovno uni\u0161tenje i njegovu implementacije. Upravo na\u0161e zemlje, koje su vode\u0107e u nuklearnoj i raketnoj sposobnosti, moraju djelovati kao lideri u razvoju novih, stro\u017eih mjera ne\u0161irenja. Rusija je spremna za takav rad. Mi smo sudjelovali u konzultacijama s na\u0161im ameri\u010dkim prijateljima.<\/p>\n<p>Op\u0107enito, trebali bismo govoriti o uspostavi cijelog sustava politi\u010dkih i ekonomskih poticaja, pri \u010demu u interesu zemalja \u010dlanica ne bi bilo da uspostave vlastite sposobnosti u ciklusu proizvodnje nuklearnog goriva, jer bi i dalje imale priliku da razvijaju nuklearnu energiju i oja\u010daju svoje energetske sposobnosti.<\/p>\n<p>U vezi s tim \u0107u govoriti o me\u0111unarodnoj energetskoj suradnji u vi\u0161e detalja. Gospo\u0111a savezna kancelarka je tako\u0111er o ovome kratko govorila. Ona je spomenula i dotakla se ove teme. U energetskom sektoru Rusija namjerava stvoriti jedinstvene tr\u017ei\u0161ne principe i transparentne uvjete za sve. O\u010dito je da cijene energije mora odrediti tr\u017ei\u0161te, umjesto da budu predmet politi\u010dke spekulacije, ekonomskog pritiska ili ucjena.<\/p>\n<p>Mi smo otvoreni za suradnju. Strane tvrtke sudjeluju u svim na\u0161im ve\u0107im energetskim projektima. Prema razli\u010ditim procjenama, do 26 posto izva\u0111ene nafte u Rusiji &#8211; i molim, promislite o ovoj slici &#8211; do 26 posto va\u0111enja nafte u Rusiji je u\u010dinjeno stranim kapitalom. Poku\u0161ajte mi prona\u0107i sli\u010dan primjer u kojem Rusija u klju\u010dnim gospodarskim sektorima u zapadnim zemljama sudjeluju u tom omjeru. Takvi primjeri ne postoje! Nema takvih primjera.<\/p>\n<p>Ja bi tako\u0111er podsjetio na paritet stranih ulaganja u Rusiji i onih koje Rusija \u010dini u inozemstvu. Paritet je oko petnaest prema jedan. A ovdje imate o\u010diti primjer otvorenosti i stabilnosti ruske ekonomije.<\/p>\n<p>Ekonomska sigurnost je sektor u kojem se svi moraju pridr\u017eavati jedinstvenih na\u010dela. Mi smo se spremni natjecati po\u0161teno.<\/p>\n<p>Zbog toga se sve vi\u0161e i vi\u0161e mogu\u0107nosti pojavljuje u ruskom gospodarstvu. Stru\u010dnjaci i na\u0161i zapadni partneri objektivno ocjenjuju te promjene. OECD je pobolj\u0161ao ruski suvereni kreditni rejting i Rusija je pre\u0161la iz \u010detvrte u tre\u0107u skupinu. I danas u M\u00fcnchenu bih \u017eelio iskoristiti ovu prigodu da se zahvalim na\u0161im njema\u010dkim kolegama na pomo\u0107i oko spomenute odluke.<\/p>\n<p>Nadalje, kao \u0161to znate, proces pridru\u017eivanja Rusije u WTO je dosegao zavr\u0161nu fazu. Ja bih istaknuo da smo tijekom dugih i te\u0161kih razgovora vi\u0161e od jednom \u010duli rije\u010di o slobodi govora, slobodnoj trgovini i jednakim mogu\u0107nostima, ali se, iz nekog razloga, to isklju\u010divo odnosi na rusko tr\u017ei\u0161te.<\/p>\n<p>A tu je i dalje jedna va\u017enija tema koja izravno utje\u010de na globalnu sigurnost. Danas mnogi govore o borbi protiv siroma\u0161tva. \u0160to se zapravo doga\u0111a u tom podru\u010dju? S jedne strane, financijska sredstva su namijenjena za programe pomo\u0107i najsiroma\u0161nijim zemljama svijeta i rije\u010d je o zna\u010dajnim financijskim sredstvima. Ali, da budem iskren &#8211; a mnogi to ovdje to znaju &#8211; povezana su s razvojem dru\u0161tva zemalja donatora. S druge strane, razvijene zemlje istovremeno zadr\u017eavaju svoje poljoprivredne subvencije i ograni\u010davaju pristup nekim zemljama visoko-tehnolo\u0161kim proizvodima.<\/p>\n<p>Spomenimo i stvari kao \u0161to su distribucija dobrotvorne pomo\u0107i, koja s druge strane ne samo odr\u017eava gospodarsku zaostalost, nego i \u017eanje dobit od iste. Pove\u0107anje socijalnih napetosti u depresivnih regijama neminovno rezultira rastom radikalizma, ekstremizma i terorizma, te hrani lokalne sukobe. I ako se sve to se doga\u0111a u, recimo, regiji kao \u0161to je Bliski istok, gdje je sve vi\u0161e prisutan osje\u0107aj da je svijet u cjelini nepravedan, onda postoji opasnost od globalne destabilizacije.<\/p>\n<p>O\u010dito je da je vode\u0107e svjetske zemlje trebaju vidjeti ovu prijetnju. I da stoga treba graditi demokratski, pravedniji sustav globalnih ekonomskih odnosa, sustav koji \u0107e svima dati priliku i mogu\u0107nost da se razvijaju.<\/p>\n<p>Po\u0161tovani dame i gospodo, govore\u0107i na konferenciji o sigurnosnoj politici nemogu\u0107e je ne spomenuti aktivnosti Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS). Kao \u0161to je poznato, ova organizacija je stvorena da ispita sve &#8211; ja \u0107u naglasiti ovo &#8211; sve aspekte sigurnosti: vojne, politi\u010dke, gospodarske, humanitarne i, posebno, odnose izme\u0111u tih sfera.<\/p>\n<p>Vidimo li \u0161to se danas doga\u0111a? Vidimo li mi da je ova organizacija uni\u0161tena? Ljudi poku\u0161avaju transformirati OESS u vulgarni instrument za promicanje interesa vanjske politike jedne ili skupine zemalja. Tako\u0111er se postiglo da se OESS pretvorio u birokratski aparat koji apsolutno nije povezan s dr\u017eavama osniva\u010dima ni na koji na\u010din. Postupkom dono\u0161enja odluka i uklju\u010denost takozvanih nevladinih organizacija su doveli da se ostvarila ta zada\u0107a. Ove organizacije su formalno nezavisne, ali one se namjerno financiraju i stoga su pod kontrolom.<\/p>\n<p>Prema osniva\u010dkim dokumentima, u humanitarnoj sferi OESS je osmi\u0161ljen kako bi se pomoglo zemljama \u010dlanicama u promatranju me\u0111unarodnih normi o ljudskim pravima na njihov zahtjev. Ovo je va\u017ena zada\u0107a. Podr\u017eavamo to. No, to ne zna\u010di mije\u0161anje u unutarnje poslove drugih zemalja, a pogotovo ne nametati re\u017eim koji odre\u0111uje kako te dr\u017eave trebaju \u017eivjeti i razvijati se.<\/p>\n<p>O\u010dito je da se takvim smetnjama uop\u0107e ne promi\u010de razvoj demokratskih dr\u017eava. Naprotiv, to ih \u010dini ovisnima i, kao posljedica toga, politi\u010dki i ekonomski nestabilnima.<\/p>\n<p>O\u010dekujemo da \u0107e OESS biti vo\u0111en svojim osnovnim zada\u0107ama i graditi odnose sa suverenim dr\u017eavama na temelju po\u0161tovanja, povjerenja i transparentnosti.<\/p>\n<p>Po\u0161tovani dame i gospodo!<\/p>\n<p>U zaklju\u010dku bih \u017eelio napomenuti sljede\u0107e. Mi \u010desto &#8211; kao i ja osobno &#8211; \u010dujemo \u017ealbe od strane na\u0161ih partnera, uklju\u010duju\u0107i i na\u0161e europske partnere, u smislu da bi Rusija trebala igrati aktivniju ulogu u svjetskim poslovima.<\/p>\n<p>U vezi s tim, ja bih sebi dopustio jednu malu primjedbu. Jedva da je potrebno da nas potaknete da to u\u010dinimo. Rusija je zemlja s povije\u0161\u0107u koja obuhva\u0107a vi\u0161e od tisu\u0107u godina, a gotovo je uvijek imala privilegiju da vodi samostalnu vanjsku politiku.<\/p>\n<p>Tu tradiciju ne\u0107emo mijenjati ni danas. U isto vrijeme, mi smo itekako svjesni kako se svijet promijenio i imamo realan osje\u0107aj vlastitih mogu\u0107nosti i potencijala. I naravno, \u017eelimo komunicirati s odgovornim i nezavisnih partnerima s kojima bismo mogli raditi zajedno u izgradnji fer i demokratskog poretka u svijetu, koji bi osigurao sigurnost i prosperitet ne samo za nekolicinu odabranih, nego za sve.<\/p>\n<p>Hvala vam na pozornosti.<\/p>\n<blockquote><p><strong>Izvor: sott.net<\/strong><\/p><\/blockquote>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Mnogi ovih dana, nakon dramati\u010dne eskalacije rusko-ukrajinskog sukoba, podsje\u0107aju na govor koji je po\u010detkom 2007. godine odr\u017eao Vladimir Putin u Minhenu na konferenciji o pitanjima bezbjednosti. Putin je tada dao dijagnozu svjetskog poretka i ozna\u010dio povratak Rusije kao sile u me\u0111unarodnu arenu. <\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":339469,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-339468","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/339468","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=339468"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/339468\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":339470,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/339468\/revisions\/339470"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/339469"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=339468"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=339468"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=339468"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}