{"id":339213,"date":"2022-02-23T07:08:17","date_gmt":"2022-02-23T06:08:17","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=339213"},"modified":"2022-02-23T07:08:17","modified_gmt":"2022-02-23T06:08:17","slug":"proljece-hladnoga-rata","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2022\/02\/23\/proljece-hladnoga-rata\/","title":{"rendered":"Prolje\u0107e hladnoga rata?"},"content":{"rendered":"<p><strong>Autor: Tomislav Jaki\u0107<\/strong><\/p>\n<p>Govor ruskog Predsjednika Vladimira Putina u utorak, 18. o\u017eujka godine 2014., nedvojbeno je ozna\u010dio prekretnicu u odnosima na svjetskoj sceni kakve smo do sada poznavali. Promatra\u010di skloni patetici re\u0107i \u0107e da je njime najavljeno prolje\u0107e novoga hladnoga rata. Iznena\u0111enje? Jedva. Pogledajmo \u010dinjenice, pri \u010demu niti mo\u017eemo, niti smijemo ostati samo na onome \u0161to se zbiva danas.<\/p>\n<p>Pad Berlinskog zida, kolaps sustava poznatog pod imenom socijalisti\u010dki, raspad Sovjetskog Saveza nakon kojega je na sceni ostala samo jedna supersila, sve je to shva\u0107eno na &#8220;drugoj strani&#8221; ne kao posljedica neuspjeha jednoga dru\u0161tveno-ekonomskog sustava (ma koliko da je Zapad tome neuspjehu pridonio), nego kao pobjeda \u2013 apsolutna, neporeciva i nepovratna pobjeda. Pogre\u0161ka broj jedan. Prijelaz iz bipolarnog sustava u kojemu je mir po\u010divao na ravnote\u017ei straha, odnosno na jamstvu uzajamnog uni\u0161tenja u slu\u010daju globalnoga rata, u unipolarni sustav do\u017eivljen je kao bjanko-mjenica jedinoj preostaloj supersili da radi \u0161to ho\u0107e, gdje ho\u0107e i kako ho\u0107e. Pogre\u0161ka broj dva. Obe\u0107anje dano Sovjetskom Savezu (Mihailu Gorba\u010dovu) da se, u slu\u010daju da pristane na ujedinjenje Njema\u010dke, NATO ne\u0107e \u0161iriti prema istoku, olako je zaboravljeno i zapo\u010delo je sustavno okru\u017eivanje Ruske Federacije lancem novih \u010dlanica Atlantskoga pakta, sve do poku\u0161aja da se u taj lanac jo\u0161 2008. uklju\u010di i Ukrajina (\u0161to je tada blokirala Njema\u010dka). Pogre\u0161ka broj tri.<\/p>\n<p>Ponovni uspon Rusije prema statusu svjetske sile, i vojne, ali i gospodarske (usprkos o\u010ditim gospodarskim problemima) bio je iznena\u0111enje za Zapad, odnosno Zapad ga je odbio prihvatiti kao \u010dinjenicu. Pogre\u0161ka broj \u010detiri. U tim uvjetima po\u010dinje politika &#8220;izvoza demokracije&#8221; bombama i granatama (zapravo borba za ovladavanje energetskim resursima), od Iraka, preko zemalja zahva\u0107enih tzv. Arapskim prolje\u0107em, pa sada do Ukrajine. Pogre\u0161ka broj pet. U tome kontekstu, kada se pripremala intervencija u Libiji, Rusiji je izri\u010dito obe\u0107ano da \u0107e mandat Ujedinjenih naroda biti kori\u0161ten samo da bi se osigurala zona zabrane leta nad Libijom. Umjesto toga do\u0161la je kampanja bombardiranja i zavr\u0161no likvidiranje pukovnika Gadafija. Pogre\u0161ka broj \u0161est. I sedma, zaklju\u010dna: Zapad nije shvatio da Putin ne uzmi\u010de, ne blefira i ne zaboravlja prijevare.<\/p>\n<p>Na zbroju svih tih pogre\u0161aka do\u0161la je &#8220;borba za demokraciju&#8221; u Ukrajini, odnosno za &#8220;evropsku Ukrajinu&#8221;. Od svih uspaljenih komentatora i analiti\u010dara (a hrvatski su uz rijetke izuzetke u prvim redovima) nitko se &#8220;ne sje\u0107a&#8221; kako je Ukrajini kao izri\u010diti uvjet za potpisivanje sporazuma koji bi bio uvod u njezino uklju\u010divanje u Evropsku uniju, postavljeno prebacivanje biv\u0161e premijerke Julije Timo\u0161enko iz zatvora kamo je dospjela pod optu\u017ebom za gospodarski kriminal, u bolnicu u Njema\u010dkoj (drugim rije\u010dima: u slobodu). I nitko se &#8220;ne sje\u0107a&#8221; kako je predlo\u017eeni sporazum ozbiljno dovodio u pitanje gospodarske odnose Ukrajine s Rusijom koji su va\u017eni za obje zemlje. U procjepu izme\u0111u Evrope koja je postavljala ultimatum i objektivnih interesa svoje zemlje, legalno izabrani, dakle legitimni predsjednik Viktor Janukovi\u0107 odgodio je potpisivanje sporazuma s EU. Odgovor su bile masovne demonstracije na glavnome trgu u Kijevu u kojima se tjednima su\u010deljavala nenaoru\u017eana(!) policija sa sve bolje opremljenim demonstrantima (palice, kacige, Molotovljevi kokteli, a onda i pi\u0161tolji i pu\u0161ke, prema svemu sude\u0107i u zavr\u0161nici i snajperi). Sve to uz militantne nastupe politi\u010dara iz Amerike i zapadne Evrope koji su demonstrante ne samo podr\u017eavali, nego i poticali. Izjava dosada\u0161njeg miljenika Zapada, posljednjeg sovjetskog predsjednika Mihaila Gorba\u010dova, kako bi sve savjetnike iz Amerike i EU &#8220;buldo\u017eerom trebalo izbaciti iz Ukrajine&#8221; nai\u0161la je u Evropi na gluhe u\u0161i.<\/p>\n<p>I tu po\u010dinje nova serija pogre\u0161aka. Amerika raspore\u0111uje uloge u igri (Kli\u010d i Jac u poznatome &#8220;fuck the EU&#8221; telefonskom razgovoru pomo\u0107nice ministra vanjskih poslova Victorie Nuland), dozvoljava Evropskoj uniji da se kompromitira time \u0161to posreduje pri sklapanju dogovora izme\u0111u Janukovi\u0107a i oporbe, a kojega oporba ve\u0107 idu\u0107ega dana minira. Pri tome, indicije to sve vi\u0161e potvr\u0111uju, upravo oporba organizira snajpere koji na Majdanu ubijaju desetke ljudi, a \u0161to se koristi za optu\u017eivanje Janukovi\u0107a i za njegovu protuustavnu smjenu u parlamentu. Iz zatvora oslobo\u0111enu Juliju Timo\u0161enko naglo se zaboravlja, uz ocjenu da nije nimalo bolja od Janukovi\u0107a. Zapad cijelo vrijeme zatvara oba oka na sve prisutniju radikalnu, nacionalisti\u010dku, proturusku, antisemitsku i otvoreno pronacisti\u010dku desnicu koja dobiva i mjesta u novoj \u2013 i gle \u010duda! \u2013 legitimnoj vladi, formiranoj pod presijom demonstracija i prijete\u0107eg nasilja. Tada, tek tada, Rusija ulazi u igru, \u0161alju\u0107i vojsku u odorama bez oznaka na Krim (zapravo svoju vojsku iz upori\u0161ta na samome Krimu). Taj poluotok prete\u017eno naseljen Rusima \u017eivotno je va\u017ean za Moskvu zbog Sevastopolja, mati\u010dne luke ruske crnomorske flote. I tek tada daje se otvorena podr\u0161ka snagama na Krimu koje tra\u017ee pripojenje Rusiji. Zapad i dalje ne \u017eeli shvatiti, a pogotovo ne \u017eeli priznati svoje pogre\u0161ke iz pro\u0161losti, pa poja\u010dava podr\u0161ku Jac(enjuku), novome premijeru (koji prijeti kako \u0107e progoniti separatiste na kraj svijeta i kako \u0107e im &#8220;tlo gorjeti pod stopama, a ni Rusija ih ne\u0107e mo\u0107i za\u0161tititi&#8221;) i Kli\u010d(ku), preferiranom kandidatu za predsjednika Ukrajine, koji pak zaziva humanitarnu katastrofu na Krimu i ide gotovo do poziva na rat s Rusijom. Krim provodi referendum, uz prisutnost stranih promatra\u010da (koje Zapad ne priznaje!), izlaznost govori da nisu glasali samo Rusi, prisilu na izlazak na birali\u0161ta nitko ne mo\u017ee ni pokazati, ni dokazati, golema ve\u0107ina izja\u0161njava se za odvajanje od Ukrajine. Krim progla\u0161ava samostalnost, Rusija je priznaje i otvara se proces uklju\u010divanja Krima u Rusku Federaciju. SAD i EU uvode prvi set sankcija Rusiji i suspendira se \u010dlanstvo Rusije u skupini najrazvijenijih G-8.<\/p>\n<p>U takvoj situaciji Putin govori u parlamentu u Moskvi, ka\u017ee da je druga strana (Zapad) &#8220;pre\u0161la crvenu crtu&#8221;, misle\u0107i da je Bogom dana da odlu\u010duje o sudbini svijeta, podsje\u0107a na stoljetni ruski strah od okru\u017eenja, zahvaljuje Kini na razumijevanju i nakon govora potpisuje s predstavnicima Krima i Sevastopolja sporazum o uklju\u010divanju dviju novih jedinica u Rusku Federaciju. Sankcije spominje samo usputno. A ruska himna koja odjekuje Kremljom nakon ceremonije podsje\u0107a da se Rusija, svi\u0111alo se to nekome ili ne, vratila na svjetsku scenu kao sila s kojom treba ra\u010dunati. Ho\u0107e li to zaista zna\u010diti i novi hladni rat, ovisi najmanje \u2013 ma kako to paradoksalno moglo zvu\u010dati \u2013 o Rusiji.<\/p>\n<p>Na potezu je sada Zapad. Nastavljanje sa sankcijama najlo\u0161iji je mogu\u0107i potez. Na \u017ealost, i o\u010dekivani.<\/p>\n<blockquote><p><em>Napomena: Ovaj tekst je objavljen na portalu Novosti <span id=\"page7R_mcid446\" class=\"markedContent\"><span dir=\"ltr\" role=\"presentation\">23. 3. 2014.<\/span><\/span> godine i uvr\u0161ten je u zbirku kolumni hrvatskog novinara Tomislava Jaki\u0107a pod naslovom <strong><a href=\"https:\/\/snv.hr\/wp-content\/uploads\/2020\/12\/nisu-svi-bili-slijepi.pdf\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">&#8220;Nisu svi bili slijepi&#8221;.<\/a><\/strong> Doga\u0111aji na istoku Ukrajine su ga ponovo u\u010dinili aktuelnim.<\/em><\/p><\/blockquote>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Ponovni uspon Rusije prema statusu svjetske sile, i vojne, ali i gospodarske, bio je iznena\u0111enje za Zapad, odnosno Zapad ga je odbio prihvatiti kao \u010dinjenicu. Pogre\u0161ka. <\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-339213","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/339213","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=339213"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/339213\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":339216,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/339213\/revisions\/339216"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=339213"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=339213"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=339213"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}