{"id":339160,"date":"2022-02-22T07:08:20","date_gmt":"2022-02-22T06:08:20","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=339160"},"modified":"2022-02-22T07:08:20","modified_gmt":"2022-02-22T06:08:20","slug":"izbeci-rat-po-svaku-cenu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2022\/02\/22\/izbeci-rat-po-svaku-cenu\/","title":{"rendered":"Izbe\u0107i rat po svaku cenu"},"content":{"rendered":"<p><strong>Pi\u0161e: Bernie Sanders<\/strong><\/p>\n<p>Ratovi proizvode ne\u017eeljene posledice i retko se zavr\u0161avaju onako kako nas eksperti uveravaju da \u0107e se zavr\u0161iti. Pitajte politi\u010dare iz pro\u0161lih vremena koji su nudili ru\u017ei\u010daste scenarije ratova u Vijetnamu, Avganistanu i Iraku, da bi se na kraju pokazalo da su bili potpuno u krivu. Pitajte majke vojnika koji su ubijeni ili ranjeni u tim ratovima. Pitajte milione civila koji su njihova \u201ekolateralna \u0161teta\u201c.<\/p>\n<p>Zato moramo u\u010diniti sve \u0161to je u na\u0161oj mo\u0107i da prona\u0111emo diplomatsko re\u0161enje za krizu koja bi se mogla pretvoriti u zastra\u0161uju\u0107e razoran rat u Ukrajini.<\/p>\n<p>Niko ne mo\u017ee ta\u010dno predvideti broj ljudskih \u017ertava u takvom sukobu. Ali procenjuje se da bi oko 50.000 ukrajinskih civila izgubilo \u017eivot i da bi milioni izbeglica preplavili susedne zemlje be\u017ee\u0107i od najve\u0107eg oru\u017eanog sukoba u Evropi posle Drugog svetskog rata. Naravno, bilo bi na hiljade mrtvih i u ukrajinskoj i ruskoj vojsci. Tu je i mogu\u0107nost da \u201eregionalni\u201c rat eskalira u \u0161iri sukob i zahvati druge delove Evrope. U\u017easava i sama pomisao na sve \u0161to bi se u tom slu\u010daju moglo dogoditi.<\/p>\n<p>Ali to nije sve. Sankcije protiv Rusije i odgovor kojim Rusija preti mogu dovesti do duboke ekonomske krize koja \u0107e ugroziti bankarski sistem i energetske, prehrambene i ostale svakodnevne potrebe miliona ljudi \u0161irom sveta. Bio bi to i veliki udarac me\u0111unarodnoj saradnji u re\u0161avanju egzistencijalnih problema globalne klimatske krize i budu\u0107ih pandemija.<\/p>\n<p>Moramo jasno re\u0107i ko je najodgovorniji za ovu krizu: to je Vladimir Putin. Po\u0161to je ve\u0107 zauzeo delove Ukrajine 2014, ruski predsednik sada preti da okupira \u010ditavu zemlju i uni\u0161ti ukrajinsku demokratiju. Verujem da jednoglasno moramo podr\u017eati suverenitet Ukrajine i jasno staviti do znanja da \u0107e me\u0111unarodna zajednica \u017eestoko kazniti Putina i njegove saradnike ako ne promene kurs.<\/p>\n<p>Rekav\u0161i to, moram priznati da sam u isto vreme duboko zabrinut zbog poznate retorike koja sti\u017ee iz Va\u0161ingtona, ratoborne retorike koja se poja\u010dava pred svaki rat, zahteva da \u201epoka\u017eemo snagu\u201c, da \u201ebudemo \u010dvrsti\u201c, da se ne zavaravamo poku\u0161ajima \u201esmirivanja tenzija\u201c. Odbijanje da se uzmu u obzir dublji koreni tenzija u regionu direktno potkopava izglede pregovara\u010da da postignu mirno re\u0161enje.<\/p>\n<p>Jedan od faktora koji su doveli do krize, bar iz perspektive Rusije, jesu najave produbljivanja veza izme\u0111u Ukrajine, Sjedinjenih Dr\u017eava i zapadne Evrope u domenu bezbednosti, \u0161to uklju\u010duje i mogu\u0107nost da se Ukrajina pridru\u017ei NATO savezu, vojnoj alijansi stvorenoj 1949. da bi se odgovorilo na pretnju postojanja Sovjetskog Saveza.<\/p>\n<p>Nije lo\u0161e znati malo istorije. Kada je Ukrajina postala nezavisna dr\u017eava posle kolapsa Sovjetskog Saveza 1991, ruski lideri su izrazili zabrinutost zbog mogu\u0107eg ulaska biv\u0161ih republika Sovjetskog Saveza u NATO savez i instaliranja neprijateljskih oru\u017eanih snaga u blizini ruskih granica. Ameri\u010dki lideri iz onog vremena ocenjivali su ovu zabrinutost kao legitimnu i razumnu. Ona je i danas legitimna. Ruska invazija nije re\u0161enje, ali to nije ni tvrdoglavi nastup NATO saveza. Ne treba zaboraviti da je Finska, zemlja koja se grani\u010di sa Rusijom, jedna od najrazvijenijih i najdemokratskijih dr\u017eava na svetu, odabrala da ne u\u0111e u NATO savez.<\/p>\n<p>Putin je la\u017eov i demagog, ali Sjedinjene Dr\u017eave su licemerne kada tvrde da ne uva\u017eavaju na\u010delo podele \u201esfera uticaja\u201c. Poslednjih 200 godina na\u0161a zemlja praktikuje Monroovu doktrinu, prihvataju\u0107i premisu da kao dominantna sila zapadne hemisfere ima pravo da interveni\u0161e protiv bilo koje zemlje koja ugro\u017eava na\u0161e navodne interese. Koriste\u0107i to pravo sru\u0161ili smo vladaju\u0107e re\u017eime u bar desetak zemalja sveta. Tako smo se na\u0161li na ivici nuklearnog rata sa Sovjetskim Savezom 1962, zbog sovjetskih projektila instaliranih na Kubi, 90 milja od ameri\u010dke obale, \u0161to je Kennedyeva administracija ocenila kao neprihvatljivu pretnju nacionalnoj bezbednosti.<\/p>\n<p>Monroova doktrina jo\u0161 uvek va\u017ei. Trumpov dr\u017eavni sekretar Rex Tillerson izjavio je 2018. da je ona \u201edanas relevantna isto kao onog dana kada je napisana\u201c. Trumpov savetnik za nacionalnu bezbednost John Bolton rekao je 2019. da je \u201eMonroova doktrina \u017eiva i zdrava\u201c.<\/p>\n<p>Ukratko, \u010dak i da Rusijom ne vlada korumpirani autoritarni lider kao \u0161to je Vladimir Putin, Rusija bi pokazivala legitiman interes za bezbednosne politike svojih suseda, ba\u0161 kao i Sjedinjene Dr\u017eave. Da li zaista verujete da bi Sjedinjene Dr\u017eave mirno primile vest da \u0107e na primer Meksiko sklopiti vojni savez sa protivnicima SAD-a?<\/p>\n<p>Trebalo bi da svaka zemlja slobodno formira sopstvene spoljnopoliti\u010dke izbore. Ali svaki takav izbor nala\u017ee ozbiljnu i temeljnu analizu tro\u0161kova i koristi. \u010cinjenica je da bi dalje produbljivanje bezbednosnog saveza izme\u0111u Sjedinjenih Dr\u017eava i Ukrajine imalo veoma visoku cenu \u2013 za obe zemlje.<\/p>\n<p>Moramo energi\u010dno podr\u017eati diplomatske napore da se kriza razre\u0161i i da se reafirmi\u0161u ukrajinska nezavisnost i suverenitet. I moramo jasno staviti do znanja da \u0107e se Putin i njegova banda oligarha suo\u010diti sa ozbiljnim posledicama ako nastave ovim putem. U isto vreme, ne smemo zaboraviti u\u017ease koje bi rat u regionu doneo i moramo neumorno raditi na iznala\u017eenju realisti\u010dnog re\u0161enja koje \u0107e biti prihvatljivo Ukrajini, Rusiji, Sjedinjenim Dr\u017eavama i evropskim saveznicima \u2013 i tako spre\u010diti mogu\u0107nost izbijanja najgoreg rata u Evropi u vi\u0161e od 75 godina.<\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/pescanik.net\/izbeci-rat-po-svaku-cenu\/\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">Pe\u0161\u010danik.net<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>\u010cak i da Rusijom ne vlada korumpirani autoritarni lider kao \u0161to je Vladimir Putin, Rusija bi pokazivala legitiman interes za bezbednosne politike svojih suseda, ba\u0161 kao i Sjedinjene Dr\u017eave. Da li zaista verujete da bi Sjedinjene Dr\u017eave mirno primile vest da \u0107e na primer Meksiko sklopiti vojni savez sa protivnicima SAD-a?<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":325386,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5,12],"tags":[],"class_list":["post-339160","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu","category-prica-dana"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/339160","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=339160"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/339160\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":339161,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/339160\/revisions\/339161"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/325386"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=339160"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=339160"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=339160"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}