\u201cSiroma\u0161tvo djece predstavlja tzv. razvojnu zamku za svaku zemlju i duboku nepravdu za svako dijete. Smanjenje siroma\u0161tva djece treba da bude klju\u010dni prioritet Crne Gore. UNICEF \u0107e nastaviti da podr\u017eava sve napore u prevazila\u017eenju ovog bitnog nacionalnog izazova\u201c, kazao je \u0161ef predstavni\u0161tva UNICEF-a u Crnoj Gori Huan Santander.<\/p>\n
Uz podr\u0161ku UNICEF-a i u saradnji s Ministarstvom finansija i socijalnog staranja, Univerzitet u Mastrihtu je koristio podatke MONSTAT-a da bi izvr\u0161io simulaciju uticaja potencijalnih reformi javnih politika na siroma\u0161tvo djece u Crnoj Gori. Te analize pokazuju da bi uvo\u0111enje univerzalnog dje\u010djeg dodatka za djecu do 18 godina u ovom trenutku rezultiralo smanjenjem nacionalnog siroma\u0161tva 3,8 procentnih poena, a siroma\u0161tva djece 6,7 procentnih poena. To zna\u010di da bi siroma\u0161tvo djece palo ispod 30% prvi put od 2013. godine kada je po\u010delo da se mjeri u Crnoj Gori. Tako bi se prepolovio jaz izme\u0111u stope siroma\u0161tva djece u Crnoj Gori i prosje\u010dne stope siroma\u0161tva djece u EU od 20% (2020), navodi se u saop\u0161tenju UNICEF-a.<\/p>\n
Istra\u017eivanje UNICEF-a iz 2012. godine ukazuje na to da su djeca podlo\u017enija siroma\u0161tvu u odnosu na bilo koju drugu starosnu grupu u Crnoj Gori. Stopa siroma\u0161tva djece u Crnoj Gori je 10 procentnih poena vi\u0161a od nacionalne stope siroma\u0161tva. O\u010dekuje se da \u0107e se ta brojka dodatno pove\u0107ati zbog porasta broja roditelja i staratelja koji su izgubili posao ili \u010diji su prihodi smanjeni tokom pandemije Covida-19.<\/p>\n
Daleko je ve\u0107a vjerovatno\u0107a da \u0107e dijete iz sjeverne regije Crne Gore odrasti u siroma\u0161tvu, pi\u0161e u saop\u0161tenju UNICEF-a. U tom dijelu Crne Gore stopa siroma\u0161tva (45%) zna\u010dajno je vi\u0161a nego u centralnom (15%) i ju\u017enom (12%) (SILC 2021). Posljednji dostupni podaci za Podgoricu ukazuju na to da me\u0111u stanovnicima glavnoga grada stopa siroma\u0161tva iznosi 18% (2018, SILC).<\/p>\n
Istra\u017eivanja tako\u0111e pokazuju da siroma\u0161tvo u Crnoj Gori prati i visok stepen nejednakosti. Na primjer, prosje\u010dan prihod najbogatije petine gra\u0111ana Crne Gore 7,4 puta je ve\u0107i od prihoda najsiroma\u0161nije petine (Eurostat, 2020). Ovaj odnos znatno je iznad prosjeka EU (5,1). Na uporedivo visoke brojke nailazi se u svega nekoliko isto\u010dnoevropskih zemalja, poput Bugarske, Litvanije i Srbije, navodi UNICEF.<\/p>\n
Simulacije stru\u010dnjaka s Univerziteta u Mastrihtu o uticaju potencijalnih reformi javnih politika na siroma\u0161tvo djece u Crnoj Gori poma\u017eu da se razumije njihov uticaj na smanjenje nejednakosti. Nadle\u017eni organi, zahvaljuju\u0107i simulaciji efekata razli\u010ditih javnih politika, mogu raspolagati informacijama o vjerovatnom efektu reformi i prije nego \u0161to se one sprovedu, \u010dime se smanjuje rizik od neo\u010dekivanih posljedica. Nacionalne vlasti stoga mogu preduzeti one reforme koje \u0107e najvjerovatnije doprinijeti smanjenju nejednakosti, a samim tim i pravednijem dru\u0161tvu.<\/p>\n