{"id":338970,"date":"2022-02-19T07:01:23","date_gmt":"2022-02-19T06:01:23","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=338970"},"modified":"2022-02-19T07:01:23","modified_gmt":"2022-02-19T06:01:23","slug":"digitalizacija-drustva","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2022\/02\/19\/digitalizacija-drustva\/","title":{"rendered":"Digitalizacija dru\u0161tva"},"content":{"rendered":"<p><strong>Autor: Julian Scott<\/strong><\/p>\n<p>Mo\u017eda su neki od vas tijekom lockdowna nai\u0161li na kratku pri\u010du E. M. Forstera pod nazivom The Machine Stops (Stroj se zaustavlja), koja je dospjela u novine zbog svog izvanrednog pretkazanja. Napisana 1909. godine, pet godina prije kataklizmi\u010dkog doga\u0111aja Prvog svjetskog rata, autor opisuje budu\u0107i \u00adsvijet u kojem se ljudi \u201csamo-izoliraju\u201d, me\u0111usobno komuniciraju putem zaslona i mogu kontrolirati okoli\u0161 svojih pojedina\u010dnih soba pritiskom na tipke kako bi si priu\u0161tili realisti\u010dne osje\u0107aje zvuka, mirisa i boje.<\/p>\n<p>Sve to ne podsje\u0107a samo na na\u0161a zajedni\u010dka iskustva tijekom lockdowna, ve\u0107 i na op\u0107enitiji fenomen digitalizacije (\u201cna\u010din na koji se mnoga podru\u010dja dru\u0161tvenog \u017eivota restrukturiraju oko digitalne komunikacijske i medijske infrastrukture\u201d) koji je pandemija Covid-19 samo ubrzala. Otkako se pojavio Covid-19, prakti\u010dki je sva\u010diji svijet postao digitaliziraniji: javni doga\u0111aji, obiteljska okupljanja, sveu\u010dili\u0161ni programi pa \u010dak i ve\u010dernje zabave rutinski se odr\u017eavaju putem Zooma ili sli\u010dnih mre\u017enih platformi. Kao i u Forsterovoj pri\u010di, u kontaktu smo s drugima, ali to nije sasvim isto: \u201cVidim ne\u0161to poput tebe na ovoj plo\u010di, ali te ne vidim. Preko ovog telefona \u010dujem ne\u0161to poput tebe, ali te ne \u010dujem.\u201d<\/p>\n<p>Ipak, ovaj fenomen bio je u tijeku i prije pandemije, posebno me\u0111u mla\u0111im ljudima, koji veliki dio svog \u017eivota \u017eive na dru\u0161tvenim mre\u017eama ili igraju\u0107i ra\u010dunalne igre, dok su sve manje vje\u0161ti u izravnoj komunikaciji \u201clicem u lice\u201d. \u010cak i prije interneta, televizija je po\u010dela nagrizati tradiciju obiteljskog objedovanja a, kako je tehnologija napredovala, postalo je normalno da svako dijete ima televizor (danas ra\u010dunalo s internetskom vezom) u svojoj sobi.<\/p>\n<p>Posljednjih godina digitalizacija je postala sve sofisticiranija i slo\u017eenija, posebno s pojavom umjetne inteligencije (AI). Aplikacije su posvuda i za sve: pronala\u017eenje srodnih du\u0161a, planiranje putovanja, bankarstvo, pra\u0107enje zdravlja i kondicije\u2026 Mnoge od njih olak\u0161avaju \u017eivot \u2013 sve je tu, odmah dostupno \u2013 i potencijalno u\u010dinkovitije i profitabilnije za poslovanje. Postoje aplikacije za osiguranje automobila koje analiziraju kvarove na vozilu i procjenjuju \u0161tete, u mnogim slu\u010dajevima bez potrebe za procjeniteljem; razvijene su bolni\u010dke aplikacije za provjeru stanja pacijenata, \u0161to smanjuje pritisak na lije\u010dnike i medicinske sestre oko obilaska pacijenata.<\/p>\n<p>Sve ovo ima smisla, ali postoje barem dvije opasnosti: dehumanizacija i gubitak privatnosti, kao i sigurnost podataka i \u201ckontroliranost\u201d. Ovo posljednje vrlo je uznemirilo neke aktiviste iz digitalne industrije, poput biv\u0161eg zaposlenika Googlea Tristana Harrisa koji se pojavljuje u dokumentarnom filmu The Social Dilemma (Dru\u0161tvena dilema) iz 2020. godine. Ovaj film pokazuje kako algoritmi, koji se koriste za maksimiziranje prodaje i \u0161irenje tr\u017ei\u0161ta, mogu zapravo promijeniti i kontrolirati na\u010din na koji ljudi razmi\u0161ljaju. Ljudi koji provode puno vremena na internetu mogu lako biti uvu\u010deni u \u201ceho-komore\u201d1 i \u201cmjehuri\u0107e\u201d gdje dobivaju samo informacije koje im se svi\u0111aju i s kojima se sla\u017eu, pa na kraju misle da je na\u010din na koji oni vide svijet jedini na\u010din. To posljedi\u010dno mo\u017ee dovesti do polarizacije i potencijalno nasilja nad onima koji se usude razmi\u0161ljati druk\u010dije.<\/p>\n<p>Druga je opasnost kada vlade imaju kontrolu nad ovom tehnologijom i koriste je za kontrolu svojih gra\u0111ana, \u0161to se ve\u0107 po\u010delo doga\u0111ati u Kini, gdje je fenomen \u201csocijalnog kredita\u201d testiran u vi\u0161e podru\u010dja. Ako se ne prilagodite, smanjit \u0107e vam se bodovi za dobivanje socijalnog kredita i postat \u0107e vam te\u0161ko dobiti posao, a mogli biste postati i dru\u0161tveno izop\u0107eni (uzgred, jo\u0161 ne\u0161to \u0161to se doga\u0111a u Forsterovoj pri\u010di). Kao i kod sve tehnologije, problem nije u samoj tehnologiji, ve\u0107 u na\u010dinu na koji je ljudi koriste. Kao i u na\u0161em dana\u0161njem vremenu, \u201cnovac vlada\u201d i tu nedostaje morala.<\/p>\n<p>Nastavimo u\u017eivati i \u0161tedjeti vrijeme s na\u0161im aplikacijama, ali ne zaboravimo i ljudski aspekt, jer ono \u0161to \u017eivot na Zemlji \u010dini rajem ili paklom upravo su ljudska bi\u0107a i odluke koje donosimo.<\/p>\n<blockquote><p>1 Eho-komora metafori\u010dan je opis grupiranja istomi\u0161ljenika u zatvorene krugove u kojima se ne \u010duje ni\u0161ta vi\u0161e ili ni\u0161ta druga\u010dije do vlastitog glasa ili mi\u0161ljenja.<\/p><\/blockquote>\n<p><a href=\"https:\/\/nova-akropola.com\/covjek-i-svijet\/aktualno\/digitalizacija-drustva\/\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">Nova Akropola<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Kao i u Forsterovoj pri\u010di, u kontaktu smo s drugima, ali to nije sasvim isto: \u201cVidim ne\u0161to poput tebe na ovoj plo\u010di, ali te ne vidim. Preko ovog telefona \u010dujem ne\u0161to poput tebe, ali te ne \u010dujem.\u201d<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":289373,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-338970","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/338970","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=338970"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/338970\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":338971,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/338970\/revisions\/338971"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/289373"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=338970"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=338970"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=338970"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}