{"id":338815,"date":"2022-02-17T06:18:33","date_gmt":"2022-02-17T05:18:33","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=338815"},"modified":"2022-02-17T06:18:33","modified_gmt":"2022-02-17T05:18:33","slug":"pravila-za-zivot","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2022\/02\/17\/pravila-za-zivot\/","title":{"rendered":"Pravila za \u017eivot"},"content":{"rendered":"

\u00a0\u00a0\u00a0 Stoj uspravno i zabaci ramena.<\/h2>\n

Kao posledica kompleksnosti na\u0161eg nervnog sistema, nekada je prosto lak\u0161e po\u010deti od nekog jednostavnijeg, ali sli\u010dnog, kao \u0161to je nervni sistem jastoga. Istra\u017eivanjem hijerarhije dominacije kod jastoga zaklju\u010deno je da je koli\u010dina izlu\u010denog serotonina usko i proporcionalno povezana sa visinom polo\u017eaja u dru\u0161tvu.<\/p>\n

U ogromnoj ve\u0107ini slu\u010dajeva, ovi podaci su isti kod ljudi.<\/p>\n

Kada stojimo uspravno i zaba\u010denih ramena \u2014 lu\u010dimo ve\u0107u koli\u010dinu serotonina, \u0161to direktno uti\u010de na na\u0161u odlu\u010dnost i doslednost pri postizanju na\u0161ih ciljeva.<\/p>\n

Naravno, poenta nije sasvim jednostavna koliko i pravilo i konkretan primjer. Pouka ovog poglavlja je svakako dublja. Ako ima\u0161 sliku osobe koja \u017eeli\u0161 da postane\u0161 \u2014 pona\u0161aj se kao ta osoba. Radi ono \u0161to te \u010dini ja\u010dim.<\/p>\n

\u00a0\u00a0\u00a0 Tretiraj sebe kao da si osoba do koje ti je stalo.<\/h2>\n

Ako neko zna na\u0161e mane, gre\u0161ke i gluposti, to smo mi sami. Posledica tog znanja je podsvjesno umanjena briga prema sebi. Jordan Peterson ka\u017ee u \u0161ali da poznaje ljude koji bi br\u017ee kupili lijek svom psu nego sebi.<\/p>\n

Dakle drugo pravilo je obrtanje onog vrlo poznatog \u010dini drugima \u0161to \u017eeli\u0161 sebi. Pobolj\u0161anje sebe nije samo pravo, ve\u0107 obaveza koja mo\u017ee imati ogroman uticaj, kako na pojedinca, tako i na dru\u0161tvo.<\/p>\n

Kroz \u017eivot svi imaju ogromne pote\u0161ko\u0107e, koliko god djelovale pojedina\u010dno i neponovljivo. Jordan Peterson uz ovo pravilo voli da doda pouku iz biblije \u2014 Voli gre\u0161nika, ali mrzi greh.<\/p>\n

\u00a0\u00a0\u00a0 Sprijatelji se sa ljudima koji ti \u017eele sve najbolje.<\/h2>\n

Jeste li nekad imali dobru vijest koju ste podijelili sa prijateljem, a kao odgovor niste dobili Bravo! ili Super! ve\u0107 pri\u010du o tome kako se tom prijatelju nekad desilo ne\u0161to dobro? Ili jos apsurdnije \u2014 Kako se nekad nekome koga poznaje desilo ne\u0161to dobro?<\/p>\n

Ako je razmi\u0161ljanje D\u017eordana Pitersona ispravno, takav prijatelj nije dobar.<\/p>\n

Dobar prijatelj podr\u017eava napredak koji vodi ka cilju koji poku\u0161avate da postignete. Podr\u017eavanjem poroka i ostalog samodestruktivnog pona\u0161anja se bave lo\u0161i prijatelji koji svojim nihilizmom ili prosto neuspjehom, \u017eele i ljude oko sebe da povuku ka dolje.<\/p>\n

Zaklju\u010dak, dobar prijatelj je onaj koji se iskreno raduje tvom uspjehu.<\/p>\n

\u00a0\u00a0\u00a0 Poredi se sa sobom od ju\u010de, a ne sa nekim drugim od danas.<\/h2>\n

U \u017eivotu sretnemo nevjerovatan broj ljudi i veoma su velike \u0161anse da je svaki pojedinac u ne\u010demu bolji od nas. Pore\u0111enje sa drugim ljudima nije produktivno i vodi ka ogor\u010denosti.<\/p>\n

Treba prona\u0107i ideal koji \u0107e imati ulogu sudije na\u0161ih djela u \u017eivotu. Svakog dana treba da se zapitamo: \u0160ta mogu danas da uradim, \u010dime \u0107u postati bolji nego \u0161to sam ju\u010de bio?<\/p>\n

Tvoj \u017eivot je na vi\u0161e hiljada na\u010dina druga\u010diji od bilo kojeg tu\u0111eg. Prosto, ako \u017eeli\u0161 da bude\u0161 veoma bogat, ne trudi se da bude\u0161 Bil Gejts, ve\u0107 zamisli sebe bogatog i te\u017ei svakog dana ka tome.<\/p>\n

Piterson tako\u0111e savjetuje da cilj treba podijeliti na vi\u0161e manjih ciljeva, tako da mogu biti dostignuti relativno lako, a da ipak budu dovoljno veliki da pru\u017eaju potrebno zadovoljstvo. Poput djeteta koje po\u010dinje sa bauljanjem, pa korak ili dva, sve dok ne po\u010dne da hoda normalno.<\/p>\n

\u00a0\u00a0\u00a0 Ne dozvoli djeci da rade ne\u0161to \u0161to \u0107e te natjerati da ti se ne svi\u0111aju.<\/h2>\n

Ovaj savjet za roditelje zvu\u010di daleko \u010dudnije nego \u0161to zapravo jeste. Iz li\u010dnog iskustva, kao iz iskustva ste\u010denog psihoterapijom, Piterson smatra da je vrlo naivno re\u0107i Ne mo\u017ee da se desi da mi se ne svi\u0111a moje dijete!<\/p>\n

Neke od najstra\u0161nijih mrguda slatko dijete mo\u017ee da raznje\u017ei, ali naravno ne ako uvijek bez prestanka vri\u0161ti. Ono \u0161to je pametno uraditi, jeste da u\u010dite dijete da se pona\u0161a pristojno i da privla\u010di pa\u017enju dru\u0161tva na dobar na\u010din. Takav na\u010din socijalizacije \u0107e mu otvoriti mnoga vrata u \u017eivotu i svakako \u0107e uticati pozitivno na razvoj njegove li\u010dnosti.<\/p>\n

\u00a0\u00a0\u00a0 Sredi svoju ku\u0107u prije nego \u0161to po\u010dne\u0161 da kritikuje\u0161 svijet<\/h2>\n

Piterson smatra da prebacivanje sopstvene krivice na kolektivnu krivicu dru\u0161tva stvara ozloje\u0111enost prema svijetu i zaustavlja pravi, li\u010dni napredak.<\/p>\n

Postavi sebi temelj, sopstvenu podlogu na kojoj \u0107e\u0161 da stoji\u0161 \u2014 U suprotnom, neko dugi \u0107e to uraditi umjesto tebe. Napredak do sopstvenih ciljeva nije magija, to je unapre\u0111ivanje sebe.<\/p>\n

\u00a0\u00a0\u00a0 Te\u017ei ka ne\u010demu zna\u010dajnom (A ne isklju\u010divo korisnom)<\/h2>\n

Kada neko ka\u017ee da je svrha \u017eivota biti sre\u0107an, blago re\u010deno, autor ove knjige ima izuzetno neslaganje s tim. On smatra da je takvo razmi\u0161ljanje fundamentalno pogre\u0161no i najradije to obja\u0161njava muzikom \u2014 Vesela melodija koju \u010dujete \u010dekaju\u0107i na telefonu ili u liftu nikako ne mo\u017ee biti bolja od tragi\u010dne sonate Betovena. Shodno tome, tra\u017eite dubinu i zna\u010daj, a ne puku povr\u0161nu sre\u0107u.<\/p>\n

\u00a0\u00a0\u00a0 Govori istinu \u2014 Ili bar ne la\u017ei<\/h2>\n

\u017deli\u0161 da bude\u0161 bolji \u010dovjek? Po\u010dni od pretpostavke da ve\u0107inu stvari koje govori\u0161 nisi ti izmislio, niti si siguran da vjeruje\u0161 u njih. Govori istinu i posmatraj kako po\u010dinje\u0161 da se osje\u0107a\u0161 ja\u010de i stabilnije. Ve\u0107ina ljudi svjesno govori la\u017ei radi prostog konformizma.<\/p>\n

Makar bio prost, neobrazovan ili pristrasan, formuli\u0161i ispravno rije\u010di i govori istinu. Piterson vjeruje da samo na ovaj na\u010din \u010dovjek mo\u017ee da se razvija ispravno kao jaka li\u010dnost. Ako ti to djeluje te\u0161ko, bar prekini da govori\u0161 stvari za koje zna\u0161 da su la\u017ei. La\u017ei su o\u010digledne i \u010dine te slabim.<\/p>\n

\u00a0\u00a0\u00a0 Pretpostavi da osoba sa kojom razgovara\u0161 zna ne\u0161to \u0161to ti ne zna\u0161<\/h2>\n

Ovo je jasno \u2014 Najbolja odlika jednog intelektualca svakako nije sveobuhvatno obrazovanje, ve\u0107 stalna \u017eelja da u\u010di jo\u0161. Piterson postavlja pitanje: \u017deli\u0161 li da bude\u0161 u pravu ili da nau\u010di\u0161 ne\u0161to novo?<\/p>\n

Zaista slu\u0161aj \u0161ta ljudi govore, nemoj samo da \u010deka\u0161 da iska\u017ee\u0161 svoj stav. Raduj se konstruktivnoj kritici jer ne \u017eeli\u0161 da pobijedi\u0161 u sva\u0111i, \u017eeli\u0161 da rije\u0161i\u0161 i popravi\u0161 problem. Uostalom, nije li putovanje ljep\u0161e i korisnije od vje\u010dnog mirovanja u ku\u0107i.<\/p>\n

\u00a0\u00a0\u00a0 Govori precizno<\/h2>\n

Ideja slobode govora prema Pitersonu ima veoma dubok zna\u010daj. Za njega i mnoge mislioce prije njega, da bismo postali svjesni ne\u010dega, to ne\u0161to mora da ima naziv. Mora da ima rije\u010d koja je odre\u0111ena samo za tu stvar. Tada pojam izlazi iz haosa i postaje ne\u0161to jasno, koliko god u\u017easno i stra\u0161no bilo.<\/p>\n

Odli\u010dno ovu pojavu poredi sa likom iz serije romana Hari Poter \u2014 Voldemort, \u010dije ime se ne smije izgovoriti. Onaj ko probije barijeru govora, taj \u0107e savladati najstra\u0161nija \u010dudovi\u0161ta.<\/p>\n

Dakle u lo\u0161em, te\u0161kom odnosu sa nekim, tu te\u0161ko\u0107u osje\u0107amo fiziolo\u0161ki sve dok je ne imenujemo. Kada svoj problem defini\u0161e\u0161, uglavnom ga automatski i rje\u0161ava\u0161.<\/p>\n

\u00a0\u00a0\u00a0 Ne zamaraj djecu kada voze skejtbord<\/h2>\n

Jo\u0161 jedno poglavlje posve\u0107eno roditeljima i generalno \u2014 odraslima. Piterson je jednom prilikom malo ozbiljnije posmatrao djecu kako voze skejtbord i bio je izbezumljen rizicima kojima se ona izla\u017eu. Kada je \u0161kola odlu\u010dila da prepravi gelendere i stepenice tako da onemogu\u0107i dalje skejtbordovanje, Piterson se tome protivio.<\/p>\n

Motivacija za takvu, pomalo smije\u0161nu borbu za jednog profesora na univerzitetu je vrlo zanimljiva. Naime, on to opasno pona\u0161anje, mada shvata da je nekad samo posledica gluposti, gleda kao spontan proces razvijanja li\u010dnosti jednog djeteta.<\/p>\n

Zabranjivanjem odre\u0111enih aktivnosti djeci, usporavate ili u potpunosti zaustavljate razvijanje li\u010dnosti i sasvim sigurno rizikujete da ih pretvorite u pla\u0161ljive i slaba\u0161ne osobe.<\/p>\n

\u00a0\u00a0\u00a0 Pomazi ma\u010dku kada je vidi\u0161 na ulici<\/h2>\n

Bez brige, pravilo va\u017ei i za ljubitelje pasa. A ono govori svakako o dobrobiti iskori\u0161\u0107avanja pozitivnih sitnica u sred lo\u0161ih situacija. Vidi\u0161 priliku za prijatnu interakciju sa nekim \u2014 prosto je iskoristi.<\/p>\n

Pored toga, kako pisac ka\u017ee, ovo najemotivnije poglavlje govori o mukama ljudske du\u0161e i kako se boriti sa tim tragedijama za um, poput depresije.<\/p>\n

Velike i duboke probleme ne treba rje\u0161avati odjednom, tra\u017ee\u0107i savr\u0161eno rje\u0161enje koje sve vra\u0107a u stanje mira. To prosto ne funkcioni\u0161e tako. Ako su \u017eivotne okolnosti grube i bolne, ne planiraj daleko u budu\u0107nost, planiraj u roku od dva minuta. Te\u0161ki problemi se rje\u0161avaju sitnim koracima.<\/p>\n

Kako autor ka\u017ee, grupi za koju je pisao pravila, on sam pripada i zauvijek \u0107e pripadati. (Izvor: Buka)<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

D\u017eordan Piterson je kanadski profesor klini\u010dke psihologije na Univerzitetu Toronta. Du\u017ee od 20 godina radi kao psihoterapeut i iz ogromnog iskustva izvukao je mnoge pouke. Tako je nastala knjiga 12 pravila za \u017eivot.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":338816,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-338815","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/338815","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=338815"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/338815\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":338817,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/338815\/revisions\/338817"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/338816"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=338815"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=338815"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=338815"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}