{"id":338675,"date":"2022-02-14T13:20:34","date_gmt":"2022-02-14T12:20:34","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=338675"},"modified":"2022-02-14T13:21:15","modified_gmt":"2022-02-14T12:21:15","slug":"nova-naucna-hipoteza-zemljino-jezgro-nije-ni-cvrsto-ni-tecno-video","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2022\/02\/14\/nova-naucna-hipoteza-zemljino-jezgro-nije-ni-cvrsto-ni-tecno-video\/","title":{"rendered":"Nova nau\u010dna hipoteza: Zemljino jezgro nije ni \u010dvrsto ni te\u010dno! (VIDEO)"},"content":{"rendered":"<p>Nau\u010dnici ne mogu da naprave bu\u0161otine tolike dubine da bi do\u0161li do jasnih i nepobitnih dokaza o jezgru, pa koriste \u2018prirodne bu\u0161otine\u2019, odnosno seizmi\u010dke talase zemljotresa kako bi ga prou\u010davali, prenosi Sputnjik.<\/p>\n<p>Postoji nekoliko hipoteza o zemljinom jezgru. Neki nau\u010dnici vjeruju da unutar unutra\u0161njeg jezgra postoji jo\u0161 jedno, dok neki misle da u njemu nije samo gvo\u017e\u0111e, vec\u0301 i pojedini laki elementi.<\/p>\n<p>Superjonsko stanje materije se razlikuje od \u010dvrstog, te\u010dnog i gasovitog. U superjonskoj vodi, koja je nedavno napravljena u laboratoriji, ekstremno visoke temperature i pritisak razdvajaju molekule vode, pri \u010demu joni kiseonika stvaraju \u010dvrsto stanje, dok se joni vodonika pona\u0161aju kao te\u010dnost.<\/p>\n<p><iframe loading=\"lazy\" title=\"Layers of the Earth based on chemical composition and physical properties\" width=\"1080\" height=\"608\" src=\"https:\/\/www.youtube.com\/embed\/6RKoLleyDJ4?feature=oembed\" frameborder=\"0\" allow=\"accelerometer; autoplay; clipboard-write; encrypted-media; gyroscope; picture-in-picture; web-share\" allowfullscreen><\/iframe><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Kineski nau\u010dnici su iznijeli hipotezu da se Zemljino jezgro, koje le\u017ei izme\u0111u 5.000 i 6.300 kilometara ispod povr\u0161ine, nalazi u \u010dudnom stanju materije poznatom kao superjonsko stanje, u kom nije ni \u010dvrsto ni te\u010dno.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":284840,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14],"tags":[],"class_list":["post-338675","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/338675","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=338675"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/338675\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":338677,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/338675\/revisions\/338677"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/284840"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=338675"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=338675"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=338675"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}