{"id":338645,"date":"2022-02-14T07:30:21","date_gmt":"2022-02-14T06:30:21","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=338645"},"modified":"2022-02-14T07:33:29","modified_gmt":"2022-02-14T06:33:29","slug":"episkopi-za-narodnu-volju","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2022\/02\/14\/episkopi-za-narodnu-volju\/","title":{"rendered":"Episkopi za narodnu volju"},"content":{"rendered":"<p><strong>Autor: Vladimir Veljkovi\u0107<\/strong><\/p>\n<blockquote><p><em>\u201eJa ne saose\u0107am sa va\u0161im desni\u010darskim partijama i smatram vas teroristima.\u201c Izjava mitropolita Antonija 1906. u razgovoru sa predstavnicima Glavnog saveta Saveza ruskog naroda (Sergej Firsov, Ruska crkva uo\u010di promena, Kragujevac 2008, str. 282)<\/em><\/p><\/blockquote>\n<p>Liberalna kritika do SPC-a te\u0161ko dopire. Ona podrazumeva pozivanje na principe sekularizma, transparentnosti u radu, itd \u2013 i po pravilu se do\u017eivljava kao \u201enapad na Crkvu\u201c. Sa \u201egra\u0111anskom\u201c javno\u0161\u0107u se, dakle, relativno lako izlazi na kraj, sve dok se dru\u0161tvena uloga SPC-a legitimi\u0161e putem mitologizovanih nacionalnih predanja. A na tom se polju mnogo uspe\u0161nije ostvaruje saradnja izme\u0111u sve\u0161tenstva i nacionalista. Na toj strani su, me\u0111utim, ulozi znatni, s obzirom da crkveni klir, razni politi\u010dari i intelektualci, svi zajedno pola\u017eu pravo na koncept svetosavskog i pravoslavnog \u201esrpskog naroda\u201c. Zato je potencijalni sukob sa nacionalistima za sve\u0161tenstvo neuporedivo ve\u0107i rizik, jer nacionalisti \u2013 ako zatreba \u2013 autenti\u010dnije mogu da ospore legitimitet SPC-a.<\/p>\n<p>Zvani\u010dna e-stranica Mitropolije crnogorsko-primorske je <a href=\"https:\/\/mitropolija.com\/2022\/02\/10\/cuvamo-jedinstvo-crkve-postujemo-i-volimo-drzavu-u-kojoj-zivimo-i-to-cinimo-po-programu-gospodnjem\/\">objavila<\/a> reakciju sve\u0161tenika Slobodana Zekovi\u0107a, arhijerejskog namesnika u Baru, povodom \u201eu\u010destalih medijskih prozivki\u201c sve\u0161tenstva SPC-a u Crnoj Gori od strane istori\u010dara Aleksandra Rakovi\u0107a, ideologa \u201esrpskog sveta\u201c, a zbog nedovoljnog zalaganja za njegovo ostvarenje. Zekovi\u0107 je rekao da je Rakovi\u0107 \u0161teto\u010dina, ali da su ve\u0107i problem oni koji mu daju medijski prostor da \u201etruje ljude svojim izopa\u010denim pri\u010dama\u201c. Njima Zekovi\u0107 poru\u010duje da puste sve\u0161tenstvo SPC-a u Crnoj Gori da pastirski brine o svom narodu i bra\u0107i: \u201eMi \u010duvamo jedinstvo\u2026 Crkve ali po\u0161tujemo i volimo dr\u017eavu u kojoj \u017eivimo\u201c. Litije su, ka\u017ee on, odbranile poziciju Crkve pred zakonom i izazvale promene, omogu\u0107avaju\u0107i u\u010desnicima litija slobodnije delovanje, sa vi\u0161e prava i mogu\u0107nosti. Pa ipak: \u201eDa li \u0107e i kako \u0107e akteri dru\u0161tvenog \u017eivota iskoristiti tu slobodu, nije na Crkvi i na sve\u0161tenstvu da to odre\u0111uje\u201c. Posao Crkve je da miri, a ne da bude sredstvo politi\u010dkih i medijskih kampanja koje dele i sva\u0111aju narod, ka\u017ee Zekovi\u0107 i zaklju\u010duje da su \u201enacionalisti\u010dke i ekstremisti\u010dke politike u okru\u017eenju\u201c nerazdvojne, bliske i da \u201eo\u010digledno hrane jedna drugu\u201c.<\/p>\n<p>Zekovi\u0107eva izjava se delimi\u010dno podudara sa nedavnim saop\u0161tenjem \u010detvorice episkopa SPC-a, \u010dije se eparhije nalaze na teritoriji crnogorske dr\u017eave. Tamo se tako\u0111e <a href=\"http:\/\/www.spc.rs\/sr\/saopshtenje_za_javnost_68\">ka\u017ee<\/a> da sve\u0161tenstvo ne\u0107e deliti nego izgra\u0111ivati Crkvu i \u201ejedinstvo na\u0161eg naroda\u201c u pravoslavnoj veri. U tom smislu, episkopi \u017eele da svaki \u010dovek zadobije \u201epunu slobodu misli i savjesti\u201c, i poru\u010duju da po\u0161tuju razli\u010dita nacionalna i strana\u010dka opredeljenja, smatraju\u0107i pritom da svi treba da rade za op\u0161te dobro i izaberu dijalog umesto sva\u0111a i razdora. Uz pomo\u0107 iskrenog dijaloga se sti\u017ee do \u201enarodnog jedinstva, uz po\u0161tovanje svih pomenutih razli\u010ditosti\u201c. Dva su na\u010dela ovde izneta: sa jedne strane imamo pravoslavno narodno jedinstvo, a sa druge \u2013 u okviru tog jedinstva \u2013 nacionalne i strana\u010dko-politi\u010dke razlike. Dijalog je na\u010din da se unutar pravoslavnog jedinstva postigne sklad nacionalnih i strana\u010dkih razlika. Ovakvu poziciju bismo mogli nazvati pravoslavnim pluralizmom, koji \u010dak omogu\u0107ava i individualizam (slobodu misli i savesti).<\/p>\n<p>Pravoslavni pluralizam unutar Crne Gore, me\u0111utim, ne obuhvata ukupan politi\u010dki \u017eivot i zato episkopsko saop\u0161tenje sadr\u017ei i odre\u0111ena ograni\u010denja. Episkopi podse\u0107aju \u201eblago\u010destivi narod\u201c da borba za slobodu vere jo\u0161 uvek nije zavr\u0161ena i da SPC u Crnoj Gori decenijama unazad \u201etrpi gnusne klevete i nepravde od strane biv\u0161eg re\u017eima \u010diji politi\u010dki predstavnici i poslije poraza na izborima 30. avgusta 2020. \u0161ire mr\u017enju i netrpeljivost protiv na\u0161e Crkve\u201c. Episkopi dalje poru\u010duju da ne vide re\u0161enje \u201epostoje\u0107ih dru\u0161tvenih problema u povratku biv\u0161e vlasti, pa ni kroz podr\u0161ku nekoj manjinskoj vladi\u201c. Takva vlada ne\u0107e mo\u0107i da re\u0161ava nagomilane dru\u0161tvene probleme i primenjuje civilizacijske standarde, budu\u0107i da oni koji bi je podr\u017eali \u201esvaki \u010das prijete novim progonom Crkve, deportacijama sve\u0161tenstva i otimanjem svetinja\u201c, ka\u017eu episkopi.<\/p>\n<p>Zekovi\u0107 je poru\u010divao da nije na Crkvi kako \u0107e neko upotrebiti politi\u010dku slobodu, ali u saop\u0161tenju episkopa \u010ditamo suprotan stav \u2013 da manjinska vlada uz podr\u0161ku DPS-a nije prihvatljiva. I to je poku\u0161aj otvorenog me\u0161anja u dr\u017eavno odlu\u010divanje, na \u0161ta crkve i verske zajednice nemaju pravo, s obzirom da na\u010delo sekularnosti li\u0161ava crkve i verske zajednice institucionalne dr\u017eavne mo\u0107i. Ipak, \u0161ta je motiv za ovakav ispad? Te\u017enja za povratkom u srednji vek, klerikalizacijom dr\u017eave, teokratijom? Pogledajmo jo\u0161 jednom sliku u\u017easa koji se nadvija nad episkopatom: progon, deportacija, otimanje svetinja. U pitanju je uznemiruju\u0107a slika nestanka sve\u0161tenstva SPC-a iz Crne Gore, koju navodno priprema pre svega DPS, odnosno za sada najve\u0107a politi\u010dka stranka koja ne prihvata svetosavski legitimitet sve\u0161tenstva, nude\u0107i alternativna lokalna predanja. Osporeno u na\u010dinu svoje dru\u0161tvene legitimacije, u svom temeljnom narativu, sve\u0161tenstvo se prepu\u0161ta strahovima zbog uni\u0161tenja i nestanka \u2013 prognano je, deportovano i li\u0161eno crkava.<\/p>\n<p>Na kraju saop\u0161tenja se priznaje da pobeda od 30. avgusta 2020. \u201enije donela re\u0161enje svih problema u dru\u0161tvu\u201c, ali da ona \u201ejeste velika demokratska prekretnica\u201c i nju \u201etreba sa\u010duvati i ispo\u0161tovati narodnu volju\u201c. Ovaj deo je vrlo bitan. Prvo, interesi gra\u0111ana, bili oni pravoslavni ili ne, nisu istovetni sa interesima verskih zajednica i crkvenih organizacija, u ovom slu\u010daju SPC-a. Mada retorika crkvene legitimacije po pravilu zamagljuje ovu razliku, ovde se o\u010digledno nije moglo izbe\u0107i makar i usputno priznanje da ona postoji, te da politi\u010dka promena iz 2020. nije ispunila o\u010dekivanja onih crnogorskih gra\u0111ana koji su za nju glasali nadaju\u0107i se boljitku. Postavlja se logi\u010dno pitanje: koga gra\u0111ani treba da smatraju odgovornim za izostanak rezultata, politi\u010dare ili vladike? Drugo, \u201enarodna volja\u201c \u2013 kao \u0161to smo videli \u2013 ne obuhvata ceo politi\u010dki \u017eivot u Crnoj Gori, tako da je pravoslavni pluralizam na kraju postao pravoslavni populizam koji se ne obra\u0107a svim crnogorskim gra\u0111anima.<\/p>\n<p>Dramati\u010dnost oba nastupa ide u prilog tezi da su u sukobu sve\u0161tenstva sa nacionalistima, i u crnogorskom slu\u010daju tzv. suverenistima, ulozi ve\u0107i. Ali, \u0161ta je onda izlaz? Verovatno postepena navika da se sa raznim \u201ejeresima\u201c i \u201ejereticima\u201c \u017eivi mirno, bez te\u017enji za njihovim uni\u0161tenjem, bilo putem oduzimanja svetinja ili klerikalizacijom parlamentarnog odlu\u010divanja.<\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/pescanik.net\/episkopi-za-narodnu-volju\/\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">Pe\u0161\u010danik.net<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>\u0160ta je onda izlaz? Verovatno postepena navika da se sa raznim \u201ejeresima\u201c i \u201ejereticima\u201c \u017eivi mirno, bez te\u017enji za njihovim uni\u0161tenjem, bilo putem oduzimanja svetinja ili klerikalizacijom parlamentarnog odlu\u010divanja.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":295121,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5,12],"tags":[],"class_list":["post-338645","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu","category-prica-dana"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/338645","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=338645"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/338645\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":338647,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/338645\/revisions\/338647"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/295121"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=338645"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=338645"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=338645"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}