Za ve\u0107inu ljudi, mamurluk uklju\u010duje glavobolju, umor, \u017ee\u0111 ili mu\u010dninu. Ali neki ljudi tako\u0111e navode da do\u017eivljavaju anksioznost tokom mamurluka. Prema nekim procjenama, anksioznost tokom mamurluka poga\u0111a oko 12 odsto ljudi. To stanje za sada se naziva maksioznost (hangsiety).<\/p>\n
Kako se tijelo oporavlja od alkohola, mamurluk stvara stanje fiziolo\u0161kog stresa. Uop\u0161teno govore\u0107i, fiziolo\u0161ki stres se de\u0161ava kada je tijelo pod pritiskom – kao \u0161to je bolest ili povreda. Mamurluk, ne samo da izaziva promjene u na\u0161em imunolo\u0161kom sistemu, ve\u0107 tako\u0111e pove\u0107ava nivoe kortizola (koji se \u010desto nazivaju “hormonom stresa”), krvni pritisak i rad srca – promjene koje se tako\u0111e de\u0161avaju s anksiozno\u0161\u0107u.<\/p>\n
Mozak tako\u0111e do\u017eivljava promjene. Istra\u017eivanja pokazuju da je mo\u017edana aktivnost koja uklju\u010duje dopamin (vrstu neurotransmitera) ni\u017ea tokom mamurluka. Ovo je va\u017eno, jer dopamin igra va\u017enu ulogu u regulisanju anksioznosti.<\/p>\n
Zanimljivo je da stres i nedostatak sna u kombinaciji s mamurlukom mogu dovesti do pada raspolo\u017eenja i kognitivnih funkcija (uklju\u010duju\u0107i pa\u017enju i pam\u0107enje). Umor, stres i suo\u010davanje sa drugim neprijatnim simptomima mamurluka tako\u0111e mogu ote\u017eati obavljanje svakodnevnih zadataka. Na primjer, neko s mamurlukom mo\u017ee biti previ\u0161e zaokupljen osje\u0107ajem mu\u010dnine, glavobolje ili umora da bi mogao efikasno da se nosi s anksioznim mislima.<\/p>\n
Mnogi su tako\u0111e izjavili da se osje\u0107aju kao da imaju vi\u0161e problema s regulisanjem svojih emocija kada su mamurni. Ve\u0107e pote\u0161ko\u0107e u regulisanju emocija tokom mamurluka mogu objasniti za\u0161to neki ljudi do\u017eivljavaju anksioznost.<\/p>\n
U jednoj studiji, tim stru\u010dnjaka je posmatrao kako mamurluk uti\u010de na mentalne sposobnosti koje su va\u017ene za mnoge aspekte svakodnevnog \u017eivota, uklju\u010duju\u0107i pam\u0107enje, fleksibilno razmi\u0161ljanje i samokontrolu. U\u010desnici su dobili niz zadataka koji su testirali ove mentalne vje\u0161tine, kao \u0161to je pam\u0107enje niza re\u010denica i podsje\u0107anje kada se to od njih zatra\u017ei.<\/p>\n
Negativni \u017eivotni doga\u0111aji, depresija ili bijes dok pijete, krivica zbog pijenja, pa \u010dak i odre\u0111ena stanja li\u010dnosti (kao \u0161to je neuroza) su tako\u0111e povezani s promjenama raspolo\u017eenja tokom mamurluka.<\/p>\n
Nau\u010dnici su otkrili i da ljudi koji su bili mamurni imaju lo\u0161ije rezultate u klju\u010dnim aspektima svojih mentalnih vje\u0161tina, koje poma\u017eu ljudima da se nose s anksiozno\u0161\u0107u i inhibiraju anksiozne misli. Ako su ove mentalne vje\u0161tine slabije tokom mamurluka, to mo\u017ee pomo\u0107i da se objasni za\u0161to se neki ljudi bore s anksiozno\u0161\u0107u.<\/p>\n
Bol je dio skoro svakog mamurluka – bilo da je u pitanju glavobolja ili bolovi u mi\u0161i\u0107ima. Ali istra\u017eivanja pokazuju da je ve\u0107a vjerovatno\u0107a da \u0107e ljudi koji imaju sklonost da preuveli\u010davaju bol ili o\u010dekuju najgore, do\u017eivjeti anksioznost.<\/p>\n
Istra\u017eivanja tako\u0111e pokazuju da je ve\u0107a vjerovatno\u0107a da \u0107e ova grupa do\u017eivjeti jak mamurluk. Ovo bi moglo objasniti za\u0161to neki ljudi do\u017eivljavaju anksioznost, dok drugi ne.<\/p>\n
Mamurluk mo\u017ee druga\u010dije da uti\u010de na ljude i za\u0161to to stanje treba shvatiti ozbiljno. Promjene raspolo\u017eenja tokom mamurluka, i ansioznost, nisu samo neprijatne, ve\u0107 mogu biti povezane i s pove\u0107anim rizikom od sukoba sa drugima i smanjenom produktivno\u0161\u0107u na poslu. (Izvor:RTS)<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Ve\u0107ina ljudi ima glavobolju poslije neprospavane no\u0107i provedene “uz \u010da\u0161icu vi\u0161e”, ali 12 odsto onih koji piju, nesposobno je da se u toj situaciji izbori s anksioznim mislima<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":338599,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-338598","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/338598","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=338598"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/338598\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":338600,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/338598\/revisions\/338600"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/338599"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=338598"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=338598"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=338598"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}