{"id":337704,"date":"2022-01-31T07:51:09","date_gmt":"2022-01-31T06:51:09","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=337704"},"modified":"2022-01-31T07:51:09","modified_gmt":"2022-01-31T06:51:09","slug":"pravo-na-nasilje-nema-nitko-jer-nasilje-ne-moze-biti-nicije-pravo","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2022\/01\/31\/pravo-na-nasilje-nema-nitko-jer-nasilje-ne-moze-biti-nicije-pravo\/","title":{"rendered":"\u2018Pravo na nasilje nema nitko, jer nasilje ne mo\u017ee biti ni\u010dije pravo\u2019"},"content":{"rendered":"

Autorka: Elia Pekica Pagon<\/strong><\/p>\n

Moji razgovori s profesorom dr. Slavkom Kuli\u0107em svojedobno su izazvali veliki interes javnosti, a objavljeni su u separatu na temu globalizacije pod naslovom \u201eRazgovor o globalizaciji i privatizaciji\u201c(2006.). Kako se ve\u0107 dugo nisam vidjela s meni iznimno dragim sugovornikom, \u010desto se vra\u0107am na\u0161im razgovorima, jer profesor Kuli\u0107 je jedan od rijetkih ljudi \u010dija se predvi\u0111anja na dru\u0161tvenom, ekononskom i politi\u010dkom planu gotovo uvijek obistinjuju.<\/p>\n

Njegova vizionarska promi\u0161ljanja me uvijek iznova fasciniraju. I uvijek se vra\u0107am jednom od naslova na\u0161ih razgovora koji je glasio Moj svjedok je vrijeme. Taj je naslov po meni najbolji opis Kuli\u0107eva vizionarstva. Vrijeme cijelo vrijeme radi za njega, dokazuju\u0107i koliko je u nekim stvarima bio u pravu.<\/p>\n

Nekada su nas brinule dru\u0161tvene podjele. Godinama su na\u0161e dru\u0161tvo nagrizale nametnute nam ideolo\u0161ke podjele kako bi se prikrilo sustavno uni\u0161tavanje srednjeg dru\u0161tvenog sloja i kona\u010dna uspostava alijeniranog dru\u0161tva bogatih s jedne i siroma\u0161nih s druge strane, izme\u0111u kojih je provalija (op. a. jaz bi bila premala kvalifikacija). Tamo gdje je danas provalija \u2013 nekada je \u017eivio srednji sloj ljudi. Ti su ljudi bili glavni stupovi dru\u0161tva, stvaratelji novih vrijednosti, duhovna i kreativna snaga koja je svojom snagom vodila dru\u0161tvo prema napretku.<\/p>\n

No danas, kada je dru\u0161tveno otu\u0111enje po prvi puta nakon Drugog svjetskog rata dovelo do pojave otvorene i neprikrivene dru\u0161tvene diskriminacije, segregacije i getoizacije, postajemo svjesni da su egoizam, mo\u0107 i nasilje nuspojava bolesnih dru\u0161tvenih podjela za koje smo naivno mislili kako ih je na\u0161e dru\u0161tvo preboljelo i steklo nekakav imunitet na tu bolest. Vjerojatno i jest, ali sada smo izlo\u017eeni nevi\u0111enom nasilju koje nam se poku\u0161ava podastrijeti kao \u201enovo normalno\u201c, odnosno kao ne\u0161to \u0161to bismo bespogovorno morali prihvatiti. Zna\u010di, sve \u0161to smo do ju\u010der smatrali normalnim, vi\u0161e nije normalno? Sada moramo preko no\u0107i prihvatiti \u201enovo normalno\u201c? U \u010demu je problem? Problem je u tome \u0161to se pod egidom tog \u201enovog normalnog\u201c doga\u0111a nasilno uvo\u0111enje nevi\u0111ene represije u sve pore na\u0161ega \u017eivota.<\/p>\n

Vo\u0111ena tom idejom, i\u0161la sam ponovno pro\u010ditati \u0161to mi je svojedobno profesor Kuli\u0107 rekao upravo o korijenu nasilja kakvom smo danas, na\u017ealost, izlo\u017eeni.<\/p>\n

Ovdje prenosim meni posebno zanimljiv dio na\u0161eg razgovora o globalizaciji u kojem Slavko Kuli\u0107 poja\u0161njava korijene civilizacijskog ustroja u kojem \u017eivimo.<\/p>\n

\u00a0\u00a0\u00a0 \u0160to je to globalizacija i \u0161to pod tim procesom trebamo zapravo razumjeti?<\/strong><\/em><\/p><\/blockquote>\n

Pod tim procesom zapravo trebamo razumjeti proces oja\u010davanja biolo\u0161kih i neurolo\u0161kih ograni\u010denosti Homo sapiens sapiensa, da bi br\u017ee osvajao prostor i br\u017ee prisvajao izvore i dobra. Od prije \u010detiri i pol milijuna godina do danas taj se proces nezaustavljivo nastavlja sve br\u017ee i ja\u010de u smislu straha za opstanak, u smislu iscrpivih izvora ovoga tipa civilizacijskog ustroja. Zna\u010di, jedno od temeljnih pitanja je: \u0160to se pod globalizacijom treba uop\u0107e razumjeti? Pod procesom globalizacije treba se zapravo razumjeti oja\u010davanje neuropsiholo\u0161kih i biolo\u0161kih ograni\u010denosti Homo sapiensa i psihologije lovca sakuplja\u010da u suvremenoj lubanji.<\/p>\n

Ta pohota koja proizlazi iz \u010dovjeka ka svijetu stvari u animalnoj civilizaciji, jo\u0161 uvijek ne u kulturnoj civilizaciji, traje i dan \u2013 danas. Do dana dana\u0161njega, kada mislimo da \u017eivimo u kulturnoj civilizaciji Homo sapiens sapiens nije prestao te\u017eiti biti u centru pa\u017enje i jo\u0161 uvijek sam sebe stavlja u centar pa\u017enje \u017eivota na Zemlji, a mi koji se bavimo znano\u0161\u0107u znamo da Homo sapiens sapiens nije uop\u0107e u pravu s naslova tzv. antropocentri\u010dnog sustava vrijednosti, jer u sredi\u0161tu pozornosti u znanosti je \u017eivot na Zemlji, a ne \u017eivot Homo sapiens sapiensa. Za\u0161to to govorim? Upravo zbog toga \u0161to sve neda\u0107e, svi oblici ugroza \u017eivota na Zemlji proizlaze iz glave nedore\u010denoga ljudskog uma koji u pohoti za novim prostorom i za novim izvorima i dobrima, svoga opstanka radi, zapravo nastoji upotrijebiti sva sredstva, sve tehnike i antropotehnike, sva znanja, sva otkri\u0107a, sve tehnologije, kako bi br\u017ee osvajao i br\u017ee prisvajao izvore i dobra. Zna\u010di, \u0161to smo mi u vremenu dublje spram budu\u0107nosti, ta se trka tjerana fenomenom vi\u0161e-br\u017ee, radi br\u017ee-vi\u0161e, sve ja\u010de odvija s naslova ekonomije nasilja i tehnika i antropotehnika ili tehnologija s biocidnim posljedicama.<\/p>\n

Zna\u010di, Homo sapiens do danas nije osvijestio posljedice svojih defektnih izuma. Jedno od bitnih pitanja kojima se bavim jest uloga Homo sapiens sapiensa u lancu proizvodnje \u017eivota, zna\u010di u prehrambenom lancu \u017eivota, odnosno njegovim odnosom spram prirode. Njegov odnos unutar prehrambenog lanca \u017eivota tra\u017ei duboku korekciju u razumijevanju \u017eivota i razumijevanju odnosa spram prirode. Do sada sam uspio saznati dva tipa razumijevanja opstanka i razvoja \u017eivota s naslova globalnih procesa koje bi trebalo prihvatiti ili odbaciti. Saznao sam da postoje dva tipa razumijevanja ili dva tipa znanja, dva pristupa problemu opstanka i razvoja \u017eivota koje zapravo znanost i znanje danas ne misle.<\/p>\n

Zna\u010di \u017eivot ne misli nitko. Ono \u0161to se misli je svijet stvari. Zna\u010di, postoje dva tipa razumijevanja tih globalizacijskih procesa u kojima je Homo sapiens zapravo preuzeo ili uzurpirao glavnu ulogu i sebe stavio u centar pa\u017enje. Ovdje \u017eelim naglasiti da Homo sapiens sapiens uop\u0107e nije u pravu, jer antropocentri\u010dni sustav vrijednosti je onaj koji je omogu\u0107io uzurpaciju svih ovlasti od strane Homo sapiensa spram prirode i spram \u017eivota. Homo sapiens nije u pravu uza sve deklaracije Ujedinjenih naroda o ljudskim pravima.<\/p>\n

To \u0161to pokazuje njegovo djelovanje upozorava da je \u017eivot ugro\u017een upravo s naslova njegovih defektnih izuma i njegova pogre\u0161nog djela. Pogre\u0161no djeluje, jer pogre\u0161no razumije. Kad ka\u017eem da pogre\u0161no razumije, onda ho\u0107u re\u0107i da Homo sapiens do dana dana\u0161njega, ve\u0107 \u010detiri i pol milijuna godina jo\u0161 uvijek nije po\u010deo misliti \u017eivot, nego misli svijet stvari. Upravo ta \u010dinjenica \u2013 da postoje dva tipa razumijevanja \u017eivota, geobiosocijalno razumijevanje \u017eivota (usmjereno ka \u017eivotu) i geobiopoliti\u010dko razumijevanje \u017eivota (usmjereno ka svijetu stvari) \u2013 pretpostavlja konstruktivnu antropologiju i odgoj i obrazovanje u smislu procesa o\u010dovje\u010davanja, u smislu evolucije prirode i teorije evolucije. Taj je sustav socijalnog odgoja i obrazovanja do dana dana\u0161njega, ma gdje god je zapo\u010deo, bio eliminiran, jer je kulturni mem morala isklju\u010den iz odgoja i obrazovanja.<\/p>\n

Geobiosocijalno razumijevanje \u017eivota, dakle, uklju\u010duje respekt \u017eivota i odgovornost Homo sapiensa prema \u017eivotu i prema prirodi te pretpostavlja ekocentri\u010dni sustav vrijednosti, po\u0161tivanje \u017eivota u odnosu na svijet stvari.<\/p>\n

Drugi tip razumijevanja opstanka i razvoja \u017eivota na Zemlji je, kako sam rekao, geobiopoliti\u010dki tip razumijevanja \u2013 nasilan tip osvajanja prostora, izvora i dobara. Oko tog tipa razumijevanja \u017eivota, sve znanje svijeta se okupilo u smislu tzv. scijentizma, ljudi koji puno znaju, ali su izostavili uporabu morala prije primjene znanja. Zna\u010di, devet desetina znanstvenika svijeta isklju\u010divo radi za potrebe nasilja, a za potrebe o\u010dovje\u010davanja tako malen broj njih. Nevjerojatno je kako je malo mozgova u funkciji o\u010dovje\u010davanja, iako ih ima. Ja sam jedan od onih ljudi koji se zala\u017eu za globalizaciju humanizma, morala i bioetike. Zna\u010di, \u017eivot mo\u017ee opstati samo s naslova biorazli\u010ditosti, a ne u istosti. Ovo \u0161to nam geopoliti\u0161ko mi\u0161ljenje misli odjenuti istu uniformu, pa da svi mislimo nasilno, zakonito vodi u razaranje prirode i u razaranje \u017eivota.<\/p>\n

\u00a0\u00a0\u00a0 Za\u0161to je vi\u0161e ljudi okrenuto geopoliti\u010dkom osvajanju svijeta, a manje tom humanom svijetu?<\/strong><\/em><\/p><\/blockquote>\n

Ovo je jako dobro pitanje. Velik broj ljudi okrenut je nasilju, upravo zbog toga \u0161to globalizacija nasilja tra\u017ei edukaciju za nasilje, a edukacija za nasilje jedina osigurava egzistenciju. Zna\u010di imamo tri klju\u010dne rije\u010di \u2013 globalizacija, edukacija, egzistencija. Nema egzistencije izvan edukacije, nema edukacije izvan koncepcije nasilja. Tu otvaramo pitanje da zapravo svi sustavi odgoja i obrazovanja isklju\u010divo pripremaju ljude za nasilje. Za\u0161to? Upravo zbog toga \u0161to je razina ljudske svijesti na razini nasilnog principa osvajanja. Zna\u010di, temeljni princip ljudskog pona\u0161anja je uzet kao nasilan princip osvajanja prostora, prirode, izvora i dobara. Ako je temeljni princip ljudskog pona\u0161anja nasilan, onda se zapravo svi sustavi odgoja i obrazovanja trude da pripreme \u010dovjeka za nasilno pona\u0161anje. Zna\u010di temeljna dva principa su princip nasilnog prisvajanja i princip nasilnog pona\u0161anja.<\/p>\n

\u00a0\u00a0\u00a0 Oni drugi ljudi, koji nisu pripremljeni za taj okrutan svijet, za svijet nasilja, oni se smatraju neprilago\u0111enima?<\/strong><\/em><\/p><\/blockquote>\n

To\u010dnije, oni se smatraju nepripremljenima za takav na\u010din \u017eivota i globalizacija nasilja uzima prostor globalizaciji humanizma. Zna\u010di, nasilni uzimaju prostor \u017eivota onih koji nisu za nasilje. Zna\u010di nemoralni i nehumani su u prednosti. Ovdje treba re\u0107i da danas zapravo jo\u0161 uvijek vrijede afirmacija mo\u0107i i nasilja kao vrijednosti, a ne kulture kao vrijednosti. Moja poruka svim ljudima svijeta, posebno mladim ljudima je da, ako svojom kulturom, svojim odgojem, obrazovanjem i svojim znanjem ne mogu poduprijeti kulturu i humanisti\u010dku orijentaciju civilizacijskog ustroja, neka makar svojim znanjem, svojim odgojem, svojim obrazovanjem i svojom kulturom ne podupiru mo\u0107 i nasilje kao vrijednosti. Danas su, na\u017ealost, na djelu mo\u0107 i nasilje kao vrijednosti. To \u0107e biti tragi\u010dno i pogubno za \u017eivot na Zemlji.<\/p>\n

Epoha<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Velik broj ljudi okrenut je nasilju, upravo zbog toga \u0161to globalizacija nasilja tra\u017ei edukaciju za nasilje, a edukacija za nasilje jedina osigurava egzistenciju. Zna\u010di imamo tri klju\u010dne rije\u010di \u2013 globalizacija, edukacija, egzistencija<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":337705,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[1186],"class_list":["post-337704","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu","tag-slavko-kukic"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/337704","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=337704"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/337704\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":337706,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/337704\/revisions\/337706"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/337705"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=337704"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=337704"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=337704"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}