{"id":337620,"date":"2022-01-29T09:58:57","date_gmt":"2022-01-29T08:58:57","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=337620"},"modified":"2022-01-29T09:58:57","modified_gmt":"2022-01-29T08:58:57","slug":"povijest-termodinamika-gordijskog-cvora","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2022\/01\/29\/povijest-termodinamika-gordijskog-cvora\/","title":{"rendered":"Povijest – termodinamika gordijskog \u010dvora"},"content":{"rendered":"

Pi\u0161e: Ladislav Babi\u0107<\/strong><\/p>\n

Ljudska povijest je stara koliko i ljudski rod. Tuma\u010denja povijesti, u smislu odakle dolazimo, gdje smo i kuda idemo<\/em> (\u010demu vi\u0161e doprinosi\u00a0 antropologija no povijest) \u2013 ipak vjerojatno ne\u0161to manje. Poku\u0161aji otkrivanja zakonitosti povijesnog razvoja dru\u0161tva, dakle \u2013 znanstveno tuma\u010denje povijesti<\/em> s intencijom predvi\u0111anja daljnjeg razvoja, jo\u0161 je mla\u0111e. Ovdje \u0107emo, \u010disto lai\u010dki, terminom povijest<\/em> (ona je \u201eu\u010diteljica \u017eivota\u201c<\/em>, zar ne?) objediniti historiju, antropologiju i sociologiju<\/em>, s obzirom da su sve te me\u0111usobno povezane znanosti okrenute i ljudskoj povijesti. I sasvim slobodno, bez ikakvih ograda (\u201ebez viza i paso\u0161a\u201c) i najava, prelaziti me\u0111usobne granice ovih triju znanstvenih disciplina. Zadr\u017eat \u0107emo se, ne toliko na povijesti samoj – kao \u201eobjektu\u201c izu\u010davanja \u2013 koliko na nauci koja se time bavi: povijesnoj znanosti u smislu kako smo je objedinili svojim terminom. Jo\u0161 to\u010dnije, na poku\u0161ajima \u2013 \u010de\u0161\u0107e laika negoli znanstvenika – da daju neutemeljena \u201etuma\u010denja\u201c historije ljudskog dru\u0161tva. Iz konteksta \u0107e se mo\u0107i razlu\u010diti kad govorimo o znanosti a kada o objektu njenog istra\u017eivanja.<\/p>\n

Po\u010dnimo definicijom koja pomalo li\u010di na dogmu, ali je bli\u017ee zna\u010denju matemati\u010dkog aksioma:<\/p>\n

Povijest je termodinamika ljudskog roda!<\/em><\/p>\n

E sad, tko zna \u0161to je termodinamika i ima ne\u0161to malo pojma o fizici, shvatit \u0107e. Za ostale, kratko obja\u0161njenje. Kao \u0161to se neki plin sastoji iz atoma, tako ljudsko dru\u0161tvo tvore njegove jedinke \u2013 ljudi. Fizi\u010dara koji prou\u010dava svojstva plina kao cjeline uop\u0107e ne zanima kako se pona\u0161aju pojedina\u010dni atomi<\/em>. To je bez zna\u010daja za cjelokupno vladanje plina. Neki atomi su \u201edesni\u010dari\u201c (kre\u0107u se udesno), drugi \u2013 \u201eljevi\u010dari\u201c, tre\u0107i –\u00a0 \u201egornji\u010dari\u201c, \u010detvrti – \u201edonji\u010dari\u201c, peti \u2013 \u201ebrzi\u010dari\u201c, \u0161esti \u2013 \u201espori\u010dari\u201c, sedmi\u2026 Sve to nema nikakvog zna\u010daja poznavati da bi se vidjelo i predvidjelo vladanje cjeline<\/em>. Ho\u0107e li neki atom gore, dolje, lijevo, desno,\u2026 fizi\u010dar ne mo\u017ee niti mu je potrebno predvidjeti, ali \u2013 on mo\u017ee savr\u0161eno predvidjeti vladanje cjeline<\/em>!<\/p>\n

Sli\u010dno je i sa ljudskim dru\u0161tvom. Od 7 milijardi stanovnika neki su desni\u010dari, neki ljevi\u010dari, ima ubojica, bijelaca, crnaca,\u00a0 kapitalista, socijalista, humanista, jedni vole \u0161kampe, drugi \u010devap\u0107i\u0107e, neki jedu svoje kolege (\u010ditajte malo novine!), ima \u017eena, djece, staraca, vjernika i nevjernika svakovrsnih fela, stru\u010dnjaka za ovo ili ono podru\u010dje, laika, besku\u0107nika, bogatuna,\u2026. \u2013 svatko od njih ima svoju individualnu \u201epovijest\u201c<\/em>. Koja je prakti\u010dki totalno irelevantna<\/em> za povijest ljudskog roda. Povjesni\u010dara (osim onoga tko ba\u0161 namjerno ulazi u prou\u010davanje detalja, ali onda on ne prou\u010dava ljudsko dru\u0161tvo u cjelini ve\u0107 samo jedan izdvojeni segment),\u00a0 a posebice sociologa i antropologa, uop\u0107e ne zanimaju pojedina\u010dni slu\u010dajevi, incidenti ili ekscesi. Primjerice, da je pred Staljingradom jedan paveli\u0107evac prebjegao Rusima kako ne bi na -30 celsuisa umro od metka ili gladi, ili jesu li partizani dana toga i toga strijeljali nevine ili krive \u017ertve. Povjesni\u010dara ljudskog dru\u0161tva zanima pogled na cjelinu<\/em>. Zanima ga \u0161uma, a ne pojedina stabla. Zanima ga \u0161to je sa cjelinom proiza\u0161lo uslijed interakcije njezinih dijelova. A pritom uop\u0107e ne mora u detalje poznavati kako pojedini dijelovi me\u0111usobno djeluju. \u0160to, dakako, nikako ne zna\u010di kako pojedinci nemaju manji ili ve\u0107i utjecaj na povijesna kretanja. Ali ne odlu\u010duju\u0107i. Jer, ono \u0161to mi smatramo utjecajem jedinke ustvari je rezonancija ideja i djelovanja jedinke sa pripremljeno\u0161\u0107u dru\u0161tva da te ideje i djelovanja prihvati<\/em>. Kao \u0161to je biologija dugo stvarala odre\u0111enu jedinku, tako je i put do sazrijevanja dru\u0161tva da prihvati nove ideje bio dug i trnovit. Ustvari, postoji uzajamna interakcija izme\u0111u jedinke i dru\u0161tva, na na\u010din da dru\u0161tvo osobu prakti\u010dki nesvijesno \u201eeducira\u201c i \u201epreparira\u201c, neprimjetno ugra\u0111uju\u0107i u nju svoju potencijalnu spremnost za promjene. Koje joj onda, prikladno pripremljena, dovoljno inteligentna, aktivna i sposobna jedinka kona\u010dno i servira. Jasno je da mo\u017ee\u0161 servirati hranu na stol, a da je nitko ni ne takne ako mu ne odgovara. Tako je i sa idejama koje mijenjaju dru\u0161tvene paradigme ili makar i ne\u0161to manje od toga. Zna\u010di, ostaje na praksi da se testira stvarna spremnost dru\u0161tva na promjene. Kvantna fizika svakako ne bi imala uspjeha u anti\u010dkim dru\u0161tvima, \u010dak i da ju je neki genije uspio formulirati. Daklem, ho\u0107u re\u0107i \u2013 za povijesne procese je recimo, mnogo zna\u010dajnija otvorenost dru\u0161tva spram rje\u0161avanja problema vlasni\u0161tva sredstava za proizvodnju i odnosa koji se iz toga ra\u0111aju \u2013 \u0161to zahva\u0107a cijelo dru\u0161tvo, sve njegove \u201eatome\u201c \u2013 negoli ovoliko ili onoliko bogatsvo jedne ili par jedinki \u0161to mo\u017ee imati tek ograni\u010deni utjecaj. Ovo je namjerno donekle marksisti\u010dka konstatacija, jer upravo \u017eelim razmotriti pristup samozvanih (i onih koji se osje\u0107aju pozvanima) povjesni\u010dara, spram dviju polariziranih vizija budu\u0107eg razvoja ljudskog dru\u0161tva. Onog u kontinuitetu razvoja kapitalizma, i onog u smjeru pravednijeg dru\u0161tva za sve njegove \u010dlanove. Zvat \u0107u ga socijalizam, mada ime nije va\u017eno, ve\u0107 – su\u0161tina. Barem meni je lako shvatljivo da se nalazim \u2013 nakon kriza koje je grabe\u017eljivi neoliberalisti\u010dki kapitalizam izazvao \u0161irom svijeta, nakon grabe\u017eljive \u201eprvobitne akumulacije kapitala\u201c<\/em> na tlu obuhva\u0107enom biv\u0161om dr\u017eavom, a posebice zbog etike koja je u mene ugra\u0111ena odgojem i \u017eivotom \u2013 na strani socijalizma. Mislim da svi povijesni procesi \u2013 procesi koji se mjere tisu\u0107lje\u0107ima, ali koji dobijaju na ubrzanju \u2013 govore da se u prosjeku<\/em> kre\u0107emo u smjeru sve pravednijeg i pravednijeg dru\u0161tva, mada ekstremi postaju sve izra\u017eeniji. Stoga nema nikakvog realnog i logi\u010dkog razloga da se zaustavimo na dana\u0161njem stanju stvari. Tome u prilog govori ne samo povijesno iskustvo ljudskog roda, ve\u0107 i nesumnjive \u010dinjenice djelovanju kojih je izlo\u017een dana\u0161nji svijet:<\/p>\n

-sve ve\u0107i raskorak u ekonomskoj razvijenosti dr\u017eava <\/em><\/p>\n

-porast broja stanovni\u0161tva koji doprinosi (u apsolutnim brojkama) izlo\u017eenosti\u00a0 bijedi sve ve\u0107eg broja ljudi <\/em><\/p>\n

-bezo\u010dna eksploatacija zemalja koje rapola\u017eu sirovinama a koja samo mijenja svoje moduse, umjesto da se prekine <\/em><\/p>\n

-pomanjkanje sirovina koje u perspektivi uop\u0107e ne omogu\u0107ava nerazvijenima da iole dostignu stupanj razvoja danas najrazvijenijih <\/em><\/p>\n

-nevoljkost najrazvijenijih da uop\u0107e shvate tu situaciju \u0161to bi, slijedom humanisti\u010dkog morala, zahtijevalo odricanja upravo od njih a ne od sirotinje <\/em><\/p>\n

-ekolo\u0161ki problemi koji se ne rje\u0161avaju ili se rje\u0161avaju na tipi\u010dno kapitalisti\u010dki na\u010din (recimo, kupnjom prava na ispu\u0161tanje stakleni\u010dkih plinova!)<\/em><\/p>\n

-preveliko pouzdanje u tehnologiju kao \u201edeus ex machina\u201c rje\u0161enje koje \u0107e nas, navodno, rije\u0161iti svih problema<\/em><\/p><\/blockquote>\n

Sve je to tek dio globalnih problema o kojima sociolozi, antropolozi, ekonomisti i povjesni\u010dari moraju voditi ra\u010duna \u017eele li na\u0107i prihvatljivo rje\u0161enje za cjelokupnu populaciju ove planete. A, u praksi je o\u010dito da ne \u017eele. To\u010dnije, ne \u017eele svi jer su podijeljeni po \u201eideolo\u0161kim\u201c<\/em> taborima. Navodnici su ovdje stoga jer se uop\u0107e ne radi o ideologiji, mada se konzervativci nastoje \u0161to \u010de\u0161\u0107e pokrivati tom sintagmom. Jer, ideologija je denuncirana kao najve\u0107i neprijatelj ljudske vrste, ona je \u201ekriva\u201c za sve \u2013 od siroma\u0161tva, ratnih \u017ertava, do ekolo\u0161kih problema. A ne radi se o njoj, ve\u0107 naprosto o – interesu<\/em>! Stoga se u denunciranju zastupnika i promicatelja dru\u0161tvenih promjena, promjena u smjeru socijalizma, koriste svi mogu\u0107i kvaziznanstveni argumenti nastoje\u0107i pomo\u0107u njih pokazati i dokazati kako ljevica (a upravo ona promi\u010de te ideje) gura cijeli ljudski rod u kaos, ratove, gulage, bijedu, siroma\u0161tvo,\u2026<\/em> Pojednostavnimo na\u010das stvari, svode\u0107i problem na bajkovitu sliku, pa nemojte odmah protestirati:<\/p>\n

U \u010demu bi bio problem kada bi se cjelokupno ljudsko materijalno bogatstvo (ne znam koliko milijardi milijardi dolara) kojemu su doprinjele sve sada\u0161nje i pro\u0161le generacije dodu\u0161e, ne podjednako (to treba priznati) – spletom razli\u010ditih, naj\u010de\u0161\u0107e nepravednih povijesnih okolnosti – jednoliko raspodjelilo me\u0111u zemljane? S moralne strane \u2013 u ni\u010demu<\/em>! Kad bi sad netko \u017eelio ideologizirati ovu bajkovitu pretpostavku \u2013 mislim da bismo mu odmah u lice mogli sasuti kako je nemoralna gnjida. Daklem, ovakvo bajkovito rje\u0161enje bi, skoro kao \u010darobnim \u0161tapi\u0107em, spasilo milijune ljudi bijede, gladi bolesti, umiranja,\u2026<\/em> Jasno, sada \u0107ete dati niz primjedbi, od kojih \u0107u zanemariti onu prvu na koju se vade svi zainteresirani za status quo<\/em>\u00a0 \u2013 da to ne bi bilo pravedno, a zadr\u017eat \u0107u se na drugoj: A \u0161to poslije toga?<\/em> Na \u017ealost, rekao sam od po\u010detka \u2013 ovo je samo bajka kojoj nije cilj na\u0107i rje\u0161enja, ve\u0107 samo ilustrirati kako se naj\u010de\u0161\u0107e primjedbe protivnika promjena uop\u0107e ne ti\u010du ideologije (mada se na nju vade) ve\u0107 morala i etike<\/em>. Ako vam umire majka, otac, brat ili sestra \u2013 vi ste spremni otkinuti od vlastitih ustiju kako bi ih poku\u0161ali spasiti muka, izlije\u010diti, rehabilitirati,\u2026 Bez obzira \u0161to vam je otac pijandura, brat lezilebovi\u0107, sestra prostitutka, a majka nikad nije zaradila ni jedan dolar vlastitim rukama. Ali kada je rije\u010d o \u201ebratu\u201c s druge strane globusa (jer svi ljudi su bra\u0107a, a tu tvrdnju desetlje\u0107ima uporno i licemjerno ponavljaju po crkvama, d\u017eamijama, pravoslavnim i inim bogomoljama\u00a0 \u0161irom svijeta, a dakako da se kite njome i nevjernici) odjednom stvar postaje pitanje \u2013 ideologije<\/em>! Kaj god, cure i de\u010dki! Nije stvar u ideologiji, su\u0161tina je sadr\u017eana u vama, u va\u0161oj nespremnosti da prihvatite pro\u0161irenje valjanosti moralnih na\u010dela na sve pripadnike vrste. A da za\u0161titite vlastiti intelektualni i moralni integritet, po\u010dinjete se slu\u017eiti kojekavim neznanstvenim, iracionalnim i nemoralnim opravdanjima. Jedno je u stilu: \u201eZar protivnike kapitalizma ne vodi njihov interes? \u0160to nam oni imaju predbacivati! Legitimna je svaka borba za vlastiti interes!\u201c<\/em>. Dakako da je legitimna<\/em> \u2013 jer \u010dovjek sam definira \u0161to je legitmitet<\/em> \u2013 tako da se i istrebljenje indijanaca moglo definirati legitimnim. Daklem je ve\u0107 definicija legitimiteta u funkciji interesa onih koji su je smislili, \u0161to samim time zna\u010di da joj fali objektivnost. A da ljevicu vodi interes<\/em>, pa to je jasno! Samo, interes vo\u0111en moralnim na\u010delima razlikuje se od interesa koji slijedi profit<\/em>! Mora li ateist tuma\u010diti kr\u0161\u0107anima \u2013 najzastupljenijim pripadnicima zapadne civilizacije, koji \u0107e i \u017eivot dati u obranu profitnog interesa \u2013 koga je (i za\u0161to je) Isus istjerao iz hrama? I \u0161to bi to trebalo zna\u010diti?<\/em> Jedno je u bogomolji lupati pesnicama o prsa \u201eokajavaju\u0107i\u201c svoj grijeh, a sasvim ne\u0161to drugo okajati ga tako da se ni ne \u010dini. Naslu\u0161ao sam se licemjernih primjedbi o bogatstvu Crkve, od mnogih me\u0111u 89% hrvatskih katolika. Kao, apostoli su bili siroma\u0161ni, neka i Crkva slijedi njihov primjer. Kaj god, Crkva neka se vrati siroma\u0161tvu, a oni grabe i gr\u010devito brane svoje bogatstvo! Takvo \u0161to se mo\u017ee \u010duti samo od onih koji su svoje trgovine i industrijske pogone pretvorili u hramove, u kojima slu\u017ee sasvim drugom idealu (bogu) negoli ga pokrivaju nazivom \u2013 kr\u0161\u0107ani. Zar ih ponovno ateisti moraju podjse\u0107ati na rije\u010di njihovih poglavara: \u201eCrkva to ste svi vi!\u201c<\/em>. Crkva je ogledalo njih samih, to\u010dnije njihove elite. Jasno, sli\u010dne primjedbe idu na vjernike ali i nevjernike svih fela, koji \u0161irom planete \u201egrije\u0161e\u201c ne snose\u0107i nikave prakti\u010dne posljedice. Sve je ovo spomenuto tek kao ilustracija stanja u kojem se ve\u0107ina pripadnika ljudskog roda pona\u0161a poput \u201emalog kapitaliste\u201c. \u0160to je tako dugo shvatljivo dok takav moral ostaju u okviru granica genetski ugra\u0111ene sebi\u010dnosti u svaku jedinku vrste. Jasno da netko ima u\u017ee, netko \u0161ire granice koje treba tolerirati, ali neshvatljivo i netolerabilno postaje kad odstupanja postaju totalno neproporcionalna i usmjerena isklju\u010divo na sebe i svoj u\u017ei, naj\u010de\u0161\u0107e ro\u0111a\u010dki ili interesni krug.<\/p>\n

Cijelim spektrom objektivnih i povijesno utemeljenih – ali iz konteksta prilika i cjeline izdvojenih – objeda progresivnih snaga, nastoji se sa\u010duvati status quo. Pa, budemo li slijedili tradicije antifa\u0161izma, zastupali marksisti\u010dka u\u010denja, zalagali se za promjene koje zahtijevamo – sve \u0107e nas to odvesti natrag u kaos, iz kojega su nas, jelte, oni na jedvite jade izvukli. Dakako da su i antifa\u0161isti vr\u0161ili zlo\u010dine, neusporedive sa fa\u0161isti\u010dkima \u2013 od SSSR-a<\/em> preko Jugoslavije<\/em> do Francuske<\/em> i SAD-a<\/em>. Dakako da je raelsocijalizam propao i malo tko lije suze za njim. Ali, kriti\u010dari zanemaruju \u010dinjenicu da je ljevica to vidjela, analizirala i ne\u0161to nau\u010dila. Nisu zlo\u010dini antifa\u0161ista ubili na\u0161u te\u017enju za slobodom i pravdom. Nije realsocijalizam zatro na\u0161u \u017eelju za pravednijim svijetom.<\/em> A to je trend<\/em>, stremljenje ve\u0107ine \u010dovje\u010danstva kroz cjelokupnu povijest, dok ono \u0161to oni predbacuju predstavlja slu\u010dajeve koji na taj trend uti\u010du samo u smislu njegove korekcije na ispravniji i humaniji put. Kad statisti\u010dar predvi\u0111a zakonitost neke pojave, na papiru mu se pojavi gomila naizgled nepravilno razbacanih to\u010dkica. Ali on, uo\u010davaju\u0107i trend,\u00a0 povla\u010di jasnu liniju \u2013 zakon koji treba slijediti, jer mu se sve te to\u010dkice uz ve\u0107a ili manja odstupanja (posljedica slobode njihova \u201eodlu\u010divanja\u201c \u2013 \u0161to bismo mogli povezati sa Heisenbergovim relacijama neodre\u0111enosti<\/em>) pokoravaju istom zakonu. Za koji onda shva\u0107a da ga treba slijediti!<\/p>\n

Drugim rije\u010dima (zanemarimo li na\u010das desni\u010darske zlo\u010dine, eksploatacije, rasizme, genocide, ratove, istrebljenja, a posebice \u010dinjenicu da\u00a0 realsocijalizam predstavlja tek 70-tak godina svekolike ljudske historije, te nikako ne mo\u017ee biti odgovoran za prethodna i naknadno izvr\u0161ena zlo\u010dinstva) sve pobrojane kriti\u010dke opaske spram ljevice ne utje\u010du na neumitno budu\u0107e formiranje, nove, humanije paradigme me\u0111uljudskih odnosa.<\/em> Mo\u017eda je usporavaju ali ne mogu je zaustaviti. Kriti\u010dari (bolje re\u010deno \u2013 kritizeri) su se bavili prou\u010davanjem vladanja izoliranih \u201eatoma\u201c ili \u201eskupina atoma\u201c, vladanjem koje ne utje\u010de na kona\u010dno stanje \u201eplina\u201c. I u svom slijepilu oni ne\u0107e ni primjetiti da su se na\u0161li usred novog stanja cjeline kojega su \u2013 koncentrirani na ma koliko tragi\u010dna, va\u017ena ali marginalna, po razvoj cjeline nebitna zbivanja \u2013 sasvim zaboravili predvidjeti. Ustvari, nisu ni zaboravili \u2013 nastojali su zako\u010diti neumitno, bave\u0107i se detaljima. Nisu ni primijetili kako \u0161uma buja mladicama, a kad najzad to shvate, nastoje sa\u010duvati stara, oronula i natrula stabla sje\u010dom obe\u0107avaju\u0107ih mladica. Mladost se nikada ne da, a kamoli sje\u0107i u svojim nadama i stremljenima. Starost osje\u0107a ve\u0107u opasnost od mladosti noli obrnuto. Staro u svom izumiranju nastoji sprije\u010diti razvoj mladosti koja je spremna na razgovore i kompromise, isprva ne shva\u0107aju\u0107i kako je to bezuspje\u0161ni napor. Vladari \u0161ume se ne daju pa sve obi\u010dno zavr\u0161ava krvlju. Revolucija se i sastoji u tome da se sva tru\u0107anja, bezuspje\u0161na uvjeravanja, molbe, \u017ealbe, kuknjava, kle\u010danja,… presjeku metodom gordijskog \u010dvora<\/em>. Aleksandra slave zbog takve metodologije, revolucionare osu\u0111uju (naravno, ideolo\u0161ki protivnici). Ni jedni ni drugi nisu krivi za svoje rje\u0161enje. Da pred njih nisu stavili neraspetljivi \u010dvor, ne bi ga ni primjenili!<\/p>\n

Vratimo se na\u010das po\u010detnoj, dakako nepotpunoj, analogiji izme\u0111u plina i ljudskog dru\u0161tva. Ma i pojedni atomi (ljudi) ne imali odlu\u010duju\u0107i utjecaj na vladanje plina (dru\u0161tva) njihovo zajedni\u010dko djelovanje dovodi do promjene stanja sistema. Dakako, ljudi bi tu trebali biti u prednosti pred atomima, raspola\u017eu – svije\u0161\u0107u, voljom, razumom, sje\u0107anjem, inteligencijom, interesima, nadama, stremljenjima,\u2026<\/em> – sa \u201eparametrima\u201c<\/em> koji bi mu trebali olak\u0161ati kako vlastito pre\u017eivljavanje u okru\u017eenju tako i prilagodbu okru\u017eenja vlastitim interesima. I upravo tu se ra\u0111aju konflikti, ne izme\u0111u atoma ve\u0107 me\u0111u ljudima, razumije se. Unato\u010d bogatstvu parametara naslije\u0111enih evolucijom ili darivanih bogom, fali im jedna jedina, bitna sposobnost \u2013 sposobnost uravnote\u017eavanja svih tih parametara u optimalnu korist; vlastitu i cjeline kojoj pripadaju. Tu le\u017ee i uzroci nebrojenih ljudskih tragedija. Kako je interakcija cjeline i jedinke obostrana, \u010dak i mogu\u0107e optimalno ure\u0111enje sustava ne garantira sre\u0107u i zadovoljstvo svih njegovih \u010dlanova. Promijeni li se vanjsko stanje plina, i njegovi atomi mijenjaju svoje vladanje \u2013 na krajnje nepredvidivi pojedina\u010dni na\u010din. Pa, kao \u0161to je za plin sasvim nebitno \u0161to neki atomi ne uspijevaju pratiti prosje\u010dnu brzinu svih \u010destica, dok drugi brzaju u odnosu na nju, tako \u2013 na\u00a0 \u017ealost \u2013 i tragedije pojedinaca, obitelji, \u010dak i naroda, gotovo da su irelevantne po vladanje cjeline. Nema \u201enesretnih atoma\u201c, ali ima nesretnih ljudi i ljudskih skupina. Kako god sustav naizgled funkcionirao \u201epoput urice\u201c, oni svijesni svog zakinutog polo\u017eaja usred cjeline nastoje ga promijeniti. Kako se \u2013 po nekom \u201ezakonu o\u010duvanja\u201c, rekao bih \u2013 promjene u jednih \u010dlanova mogu de\u0161avati samo na ra\u010dun promjena kod drugih (kao \u0161to pri sudaru sporog i brzog atoma prvi ubrza a onaj drugi uspori), to oni koji se nalaze u povoljnijem polo\u017eaju nastoje inercijom sa\u010duvati svoje stanje. Govorimo o inerciji jedinke, ali i o inerciji dru\u0161tvenih skupina (klasa, rodnih skupina, udru\u017eenja,\u2026) kao i dru\u0161tva u cjelini. Zakinute jedinke i skupine smeta ta tromost, s obzirom da se protivi i usporava promjenu njihova polo\u017eaja (\u0161to \u010desto za \u017eivota niti ne uspiju posti\u0107i). Stoga se ona u teoreti\u010dara dru\u0161tvenih odnosa vjerojatno smatra negativnim elementom dru\u0161tvenog razvoja. No, inercija \u2013 ovakve ili onakve vrste – le\u017ei u prirodi svijeta i treba biti pa\u017eljiv u odnosu spram nje. Ona zna\u010di da se nikakve promjene ne de\u0161avaju, niti se u principu mogu desiti, trenutno. Za sve treba vrijeme; ka\u017eemo \u201estvari moraju sazrijeti\u201c<\/em>. Kada su svi<\/em> pojedina\u010dni \u010dlanovi<\/em> nekog kolektiva sretni, slobodni i zadovoljni<\/em>, onda je i kolektiv sretan, slobodan i zadovoljan<\/em>. Obrnuto ne vrijedi. Sloboda naroda ne podrazumijeva slobodu svake jedinke \u2013 o tome treba voditi ra\u010duna. Koliko li \u0107e vremena, tragedija, patnji, \u017ealosti, o\u010dekivanja, nada, umiranja\u2026 morati pre\u017eivjeti poimeni\u010dni ljudi, dok ne do\u010dekaju ostvarenje ideala \u2013 sre\u0107u i zadovoljstvo za sve \u010dlanove dru\u0161tva<\/em>?<\/p>\n

\u201eE, tu smo te \u010dekali!\u201c<\/em> \u2013 uzvikujete. \u201ePa tip nam prodaje totalni idealizam, dru\u0161tvenu utopiju, neostvarivi san, jo\u0161 vi\u0161e \u2013 glupu fantazmu!<\/em> Razvoj dru\u0161tva kao cjeline bio bi zaustavljen, napredak doveden u pitanje i sve bi stalo kao u nekoj ustajaloj bari!\u201c<\/em><\/p>\n

Ne znam, mo\u017eda. No, vratimo se po zadnji puta analogiji dru\u0161tva sa plinom. Stanje plina (volumen, tlak, temperatura) uglavnom je odre\u0111eno prosje\u010dnom brzinom njegovih \u010destica. Ve\u0107 smo rekli, njihovo kretanje je sasvim kaoti\u010dno, sa cijelim mogu\u0107im raspolo\u017eivim spektrom brzina i smjerova. Ali, kad bismo zamislili isti plin, sastavljen od istih atoma koji se svi kre\u0107u jednom te istom \u2013 prosje\u010dnom brzinom<\/em> \u2013 njegovo stanje se ne bi nimalo promijenilo!<\/em> Mo\u017ee li nas ovaj zaklju\u010dak barem na hip \u2013 makar samo trenuta\u010dnog humanisti\u010dkog impulsa radi – natjerati na razmi\u0161ljanje?<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Koliko li \u0107e vremena, tragedija, patnji, \u017ealosti, o\u010dekivanja, nada, umiranja\u2026 morati pre\u017eivjeti poimeni\u010dni ljudi, dok ne do\u010dekaju ostvarenje ideala \u2013 sre\u0107u i zadovoljstvo za sve \u010dlanove dru\u0161tva?<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":337621,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-337620","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-analize-i-misljenja"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/337620","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=337620"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/337620\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":337622,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/337620\/revisions\/337622"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/337621"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=337620"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=337620"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=337620"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}