{"id":337569,"date":"2022-01-28T12:37:58","date_gmt":"2022-01-28T11:37:58","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=337569"},"modified":"2022-01-28T12:39:12","modified_gmt":"2022-01-28T11:39:12","slug":"grad-izbrazdan-pranjem-novca","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2022\/01\/28\/grad-izbrazdan-pranjem-novca\/","title":{"rendered":"Grad izbrazdan pranjem novca"},"content":{"rendered":"<blockquote><p><strong>U toku zadnja tri desetlje\u0107a, albanski glavni grad\u00a0Tirana\u00a0neprestano je bio u stanju promjene. Jesu li sve te promjene dobre zavisi od toga s kim razgovarate. Brojni aktivisti i dugogodi\u0161nji \u017eitelji re\u0107i \u0107e vam da je\u00a0grad izgubio svoju du\u0161u, dragocjene zelene prostore, te svoj identitet. Nasuprot tome, gradske vlasti ka\u017eu da je Tirana sredi\u0161te mladih ljudi i gra\u0111anskih politika s prijateljskim odnosom prema prirodnom okru\u017eenju.<\/strong><\/p><\/blockquote>\n<p>\u0160etnja ulicama otkriva realnost. Gra\u0111evinski radovi su u usponu i izme\u0111u stambenih blokova iz ere komunizma, gra\u0111evina s jarkim bojama i nekoliko preostalih povijesnih zgrada, nalazi se<strong>\u00a0sveprisutno i rastu\u0107e prisustvo betona<\/strong>.\u00a0<a href=\"https:\/\/exit.al\/en\/2020\/10\/07\/exit-explains-mayor-erion-veliajs-mistruths-about-construction-towerblocks-and-money-laundering\/\">Veliki neboderi<\/a>\u00a0podignuti su \u0161irom sredi\u0161ta grada, a bezbrojne gra\u0111evinske lokacije dominiraju krajolikom.<\/p>\n<p>Snimci s drona u periodu lipanj-srpanj 2021. godine, pokazali su najmanje\u00a0<a href=\"https:\/\/citizens-channel.com\/2021\/11\/30\/tirana-nje-leje-ndertimi-cdo-42-ore-kryeqyteti-i-ndertimit-dhe-i-ndotjes\/\">414 aktivnih gra\u0111evinskih lokacija u gradu<\/a>. U me\u0111uvremenu, u 2020. godini, izdano je ukupno 201 gra\u0111evinskih dozvola,\u00a0<strong>jedna na svakih 48 sati<\/strong>.\u00a0<a href=\"https:\/\/exit.al\/en\/2021\/06\/01\/number-of-construction-permits-issued-so-far-this-year-up-36\/\">U prvom kvartalu 2021. godine<\/a>, izdane su gra\u0111evinske dozvole u vrijednosti od oko 127 milijuna dolara, skoro dvostruko vi\u0161e u usporedbi s istim razdobljem 2020. godini. U svakom slu\u010daju, napredak je neophodan, a investicije u infrastrukturi, stambenu politiku, te u poslovne objekte i tr\u017ene centre su po\u017eeljne. Ali, koja je cijena svega toga?<\/p>\n<p>Cijene iznajmljivanja u glavnome gradu su bitno pove\u0107ane, istiskuju\u0107i veliki broj lokalnih \u017eitelja. I dok je prije \u010detiri godine bilo potrebno oko 300 eura za stan s dvije spava\u0107e sobe u relativno sredi\u0161njim dijelovima grada, danas je to\u00a0<strong>vi\u0161e od 500 eura<\/strong>. Pri kupovini nekretnina prisutan je isti problem.<\/p>\n<p>Za nove objekte u gradskome centru, cijene se kre\u0107u\u00a0<strong>oko 4.000 eura<\/strong>\u00a0po metru kvadratnom, a na krajnjoj periferiji grada padaju na otprilike 800 eura. Prosjek od 1.102 eura je iznimno visok kada se uzme u vidu prosje\u010dna mjese\u010dna pla\u0107a koja iznosi oko 500 eura u glavnome gradu. Danas je Tirana jedno od najskupljih mjesta u Europi za kupovinu nekretnina, a tro\u0161kovi iznajmljivanja po\u010dinju nalikovati na Bruxelles i Rim.<\/p>\n<p>Banka Albanije saop\u0107ila je da se stanovanje u glavnom gradu uve\u0107alo za 43 posto od 2014. godine. Pritom cijene rastu, pla\u0107e ostaju iste, a strane investicije i dalje dolaze s oprezom. Eksperti ka\u017eu da Albaniji prijeti ekonomski pad kada pukne takozvani &#8220;gra\u0111evinski balon&#8221;, a cijene objekata za stanovanje bi mogle opasti za 50 posto u predstoje\u0107im godinama.<\/p>\n<blockquote>\n<h2><strong><em>Strah zbog pranja novca<\/em><\/strong><\/h2>\n<\/blockquote>\n<p>Postoje procjene da svake godine u Albaniji ulazi \u010dak<strong>\u00a0700 milijuna eura iz nedozvoljenih fondova<\/strong>, uglavnom od kriminalnih aktivnosti, korupcije i poreznih prevara. U prethodne tri godine, procjenjuje se, oko 1,6 milijardi eura oprano je preko gra\u0111evinskog sektora u Albaniji.<\/p>\n<p>U 2020. godini,\u00a0<a href=\"https:\/\/globalinitiative.net\/wp-content\/uploads\/2020\/08\/Illicit-Financial-Flows-in-Albania-Kosovo-and-North-Macedonia-Key-drivers-and-current-trends.pdf\">Globalna inicijativa protiv transnacionalnog organiziranog kriminala<\/a>\u00a0(GITOC) ukazala je da su nove stambene ili komercijalne gra\u0111evine u Albaniji bile\u00a0<strong>popularan na\u010din za pranje novca<\/strong>.<\/p>\n<p>\u201eTo po\u010dinje sa financiranjem novih stambenih ili komercijalnih objekata, nastavlja se s financiranjem gra\u0111evinskih ugovora i namjerno umanjenim prikazivanjem tro\u0161kova za pla\u0107e prilikom gra\u0111evinskih radova, te ponovo s prodajom kona\u010dnog gra\u0111evinskog proizvoda\u201c, stoji u izvje\u0161taju.<\/p>\n<p>Ukazuje se na to da op\u0107ine \u010desto daju gra\u0111evinske dozvole, ali nakon toga\u00a0<strong>ne kontroliraju \u0161to se de\u0161ava<\/strong>. U Albaniji je gra\u0111evinski sektor nakon pada komunizma bio stimuliran od albanske dijaspore, koja investira u zemlji sa svojim fondovima, iako nije bilo mogu\u0107e utvrditi njihovu legitimnost.<\/p>\n<p>Me\u0111utim, u 2012. godini, gra\u0111evinski sektor u Albaniji je pao je na &#8220;zanemarivu razinu&#8221; zbog globalne recesije. U 2016. godini do\u017eivljava nagli uspon, a eksperti su taj uspon pripisali &#8220;nezakonitom investiranju iz kriminalnih prihoda&#8221;.<\/p>\n<p>Izvje\u0161taj pokazuje da od 141 tvrtke koje su dobile gra\u0111evinske dozvole za vi\u0161ekatnice izme\u0111u 2017. i 2019. godine,\u00a0<strong>59 posto njih nije posjedovalo financijske mogu\u0107nosti da zavr\u0161e izgradnju<\/strong>. Kona\u010dni ra\u010duni ovih tvrtki objelodanjuju da su imale minimalan prihod i nikakve aktive ili zajmove koji bi mogli biti upotrijebljeni za financiranje projekata.<\/p>\n<p>GITOC procjenjuje da je 60 posto vrijednosti projekata bilo izvedeno pomo\u0107u ilegalnog novca. U izvje\u0161taju se tvrdi da \u010dak i kada uzmete u vidu vrijednost hipoteka, postoji razlika od oko 600 milijuna eura, samo u 2019. godini. Otkri\u0107a iz izvje\u0161taja i neimenovani albanski ekspert za pranje novca pokazuju da je\u00a0<strong>\u010dak 1,6 milijardi eura &#8220;prljavog novca&#8221;\u00a0<\/strong>mo\u017eda oprano preko albanskog sektora nekretnina izme\u0111u 2016. i 2019. godine.<\/p>\n<p>Tvrdi se i da kriminalci i oni koji tra\u017ee da peru novac uspostavljaju veze s politi\u010darima i du\u017enosnicima kako bi osigurali potrebne dozvole. Podmi\u0107ivanje, \u0161irenje utjecaja, posredovanje, ucjene i zloupotreba mo\u0107i, tako\u0111er su kori\u0161teni za nabavku dozvola i druge benefite.<\/p>\n<p>Potom je uhi\u0107enje desetak pripadnika mafije<strong>\u00a0&#8216;Ndrangheta\u00a0<\/strong>u Italiji, u sije\u010dnju 2021. godine, ukazalo na veze s gra\u0111evinskim sektorom u Albaniji. Talijanske antimafija\u0161ke snage pohapsile su 50 osoba,\u00a0<strong>uklju\u010duju\u0107i i sedam Albanaca<\/strong>. Prislu\u0161kivani razgovori, prikupljeni kao dio istrage, pokazuju da su uklju\u010deni u te poslove tvrdili kako bi mogli koristiti jednog albanskog biznismena s navodnim pristupom premijeru i gradona\u010delniku Tirane, a radi investiranja u gra\u0111evinarstvo. Raspravljali su i oko gradnje u centru Tirane i oko visokih cijena nekretnina. Jedan od osumnji\u010denih je \u010dak rekao da &#8220;u novim neboderima, one idu na 3.800 do 4.000 eura po metru kvadratnom. Zna\u0161 li koliko je realan tro\u0161ak? 510 eura&#8221;.<\/p>\n<blockquote>\n<h2><strong><em>Nedostatak odgovornosti<\/em><\/strong><\/h2>\n<\/blockquote>\n<p>Gradona\u010delnik Tirane,\u00a0<strong>Erion Veliaj<\/strong>,\u00a0<a href=\"https:\/\/exit.al\/en\/2021\/01\/23\/italian-prosecution-investigation-shows-mafia-attempts-to-launder-money-in-albania\/\">porekao je bilo kakvu povezanost<\/a>, kazav\u0161i da je cijela vi\u0161egodi\u0161nja istraga bila inicirana od opozicijskih stranaka, u poku\u0161aju da izmanipuliraju javnost uo\u010di parlamentarnih izbora pro\u0161le godine. On je tvrdio da nikakve gra\u0111evinske dozvole nisu odobrene pod utjecajem kriminalaca ili nezakonitih aktivnosti.<\/p>\n<p>Posebno tu\u017eiteljstvo protiv korupcije otvorilo je preliminarnu istragu u velja\u010di 2021. godine, ali od tada nije bilo nikakvih novosti. Nekoliko mjeseci kasnije, talijanska financijsko-obavje\u0161tajna agencija priop\u0107ila je da je\u00a0<strong>Albanija bila najpo\u017eeljnija destinacija za &#8220;sumnjive transakcije&#8221; iz Italije<\/strong>\u00a0u prvoj polovini 2020. godine. Albanija je na prvom mjestu iznad Maroka, Rumunjske i Senegala, sa skoro polovinom od 70.157 izvje\u0161taja o sumnjivim djelima u spomenutom vremenskom okviru. Ve\u0107ina transfera stiglo je iz nekih tradicionalnih mafija\u0161kih sredi\u0161ta, kao \u0161to su Lombardija, Lazio, Sicilija i Emilia-Romagna.<\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/exit.al\/en\/2021\/05\/25\/moneyval-finds-no-significant-anti-money-laundering-improvement-in-albania\/\">MONEYVAL nadzorno tijelo Vije\u0107a Europe<\/a>\u00a0otkrilo je da vlasti nisu poduzele nikakve zna\u010dajne mjere u borbi protiv pranja novca i financiranja terorizma. Otkrili su da je poduzeto nekoliko pozitivnih koraka, ali jo\u0161 uvijek postoji zna\u010dajan broj prepreka, uklju\u010duju\u0107i<strong>\u00a0nedostatak tu\u017ebi, presuda i kazni<\/strong>.<\/p>\n<p>&#8220;Ograni\u010deni koraci su napravljeni radi pobolj\u0161anog uskla\u0111ivanja s drugim preporukama, ali preostaju me\u0111uprostori. Albanija je ohrabrena da nastavi sa svojim nastojanjima za suo\u010davanje s preostalim nedostacima&#8221;, stoji u tom izvje\u0161taju.<\/p>\n<p>Ameri\u010dki State Department\u00a0<a href=\"https:\/\/exit.al\/en\/2021\/03\/03\/us-state-department-albanian-government-made-no-significant-progress-against-money-laundering-and-financial-crime-in-2020\/\">otkrio je sli\u010dne stvari<\/a>\u00a0u svojem Izvje\u0161taju o strategijskoj kontroli me\u0111unarodnih narkotika, objavljenom ove godine, a\u00a0<a href=\"https:\/\/www.state.gov\/wp-content\/uploads\/2021\/02\/21-00620-INLSR-Vol2_Report-FINAL.pdf\">pritom se navodi<\/a>\u00a0i da je Albanija bila\u00a0<strong>&#8220;velika destinacija za pranje novca&#8221;<\/strong>\u00a0u 2020. godini. State Department je priop\u0107io kako albanska vlada &#8220;nije postigla nikakav zna\u010dajan napredak u suzbijanju pranja novca i financijskog kriminala u 2020. godini&#8221;.<\/p>\n<p>Pa ipak, dok se Albanci sele izvan grada,\u00a0<strong>nastavlja se mar\u0161 bagera, kranova i mije\u0161alica za beton<\/strong>. Oni koji ostaju svjedoci su uni\u0161tavanja povijesnih spomenika, igrali\u0161ta i otvorenih prostora, a pritom nisu u mogu\u0107nosti da to sprije\u010de.<\/p>\n<p>U zadnjih nekoliko godina,\u00a0<strong>civilno dru\u0161tvo<\/strong>\u00a0poku\u0161alo je uzvratiti udarac, ali su njihova nastojanja, protiv dr\u017eavne mo\u0107i i novca koji stoji iza svega, zasad bili jalovi.\u00a0<a href=\"https:\/\/exit.al\/en\/2021\/05\/17\/comment-the-demolition-of-the-albanian-national-theatre-one-year-on\/\">Dvogodi\u0161nji protest<\/a>\u00a0zbog demoliranja Nacionalnog kazali\u0161ta, rezultirao je izvla\u010denjem aktivista iz zgrade u tri ujutro od strane specijalnih vojnih snaga, a demoliranje je po\u010delo dok su aktivisti jo\u0161 uvijek bili unutra. Nisu dobili mogu\u0107nost da iz kr\u0161a iznesu stvari koje su bili u njihovom privatnom vlasni\u0161tvu.<\/p>\n<p>Sli\u010dnu sudbinu do\u017eivjeli su i oni koji su prosvjedovali protiv demoliranja njihovih vlastitih domova, kako bi se otvorio\u00a0<a href=\"https:\/\/exit.al\/en\/2022\/01\/19\/tirana-residents-clash-with-police-as-demolitions-begin-in-5-maji-neighborhood\/\">prostor za privatne projekte<\/a>. Policija je stigla u rane sate, koriste\u0107i suzavac i palice, ostavljaju\u0107i gra\u0111ane bez njihovih vlastitih domova i uzimaju\u0107i njihove privatne stvari kada se slegla pra\u0161ina.<\/p>\n<p>Civilno dru\u0161tvo koje se protivi sada\u0161njim promjenama u Tirani je sna\u017eno, ali i razo\u010darano zbog dr\u017eavnog aparata, poput pravosu\u0111a. Sa zaostalim slu\u010dajevima koji dosti\u017eu broj od desetine tisu\u0107a, \u010desto biva\u00a0<strong>prekasno da se sprije\u010di nastupanje te\u0161ke gra\u0111evinske mehanizacije<\/strong>.<\/p>\n<p>Rezultat je grad koji je \u0161armantan i intenzivan, ali koji polako gubi svoje arhitektonsko naslje\u0111e. Otomanske ku\u0107e, vile iz 1930-ih godina, sravnjene su sa zemljom, a Albanija se bori kako bi se identificirala s\u00a0<strong>betonskim monolitima koji ih zamjenjuju<\/strong>.<\/p>\n<blockquote><p><strong><em><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignleft wp-image-337570\" src=\"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2022\/01\/alice-taylor-263x300.png\" alt=\"\" width=\"147\" height=\"168\" \/>Alice Taylor<\/em><\/strong><em>\u00a0je novinarka i urednica britanskog porijekla koja \u017eivi u Albaniji gotovo pet godina. Posjetila je zemlju na planirani trodnevni odmor 2017. godine i od tada je nikada nije napustila. Danas pi\u0161e za lokalni portal\u00a0<a href=\"https:\/\/exit.al\/\">Exit.al<\/a>\u00a0i urednica je vijesti u briselskom mediju\u00a0<a href=\"http:\/\/euractiv.com\/\">EURACTIV.com<\/a>\u00a0gdje tako\u0111e koordinira pri\u010de iz regiona. Pored svog novinarskog rada, Alice pi\u0161e i o putovanjima, kulturi i iskustvima, s ciljem da dovede vi\u0161e turista na Balkan i izazove me\u0111unarodni interes za Balkan. Osim toga, ona je strastvena zagovornica slobode medija i volontira u Koaliciji za \u017eene u novinarstvu, pru\u017eaju\u0107i podr\u0161ku \u017eenama novinarkama na Balkanu i \u0161ire. \u017divi u Tirani sa svojom k\u0107erkom i udomljenim ma\u010dkama.<\/em><\/p>\n<p><em>Tekst je nastao u sklopu sedmog izdanja \u201cPri\u010da iz regije\u201d kojeg provode makedonska\u00a0<a href=\"https:\/\/respublica.edu.mk\/sr-cnr-bs\/\">Res Publica<\/a>\u00a0i\u00a0<a href=\"https:\/\/iks.edu.mk\/\">Institut za komunikacijske studije<\/a>\u00a0iz Skoplja, u saradnji s partnerima iz Crne Gore (<a href=\"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/\">PCNEN<\/a>), Hrvatske (<a href=\"https:\/\/lupiga.com\/\">Lupiga.Com<\/a>), Kosova (<a href=\"https:\/\/sbunker.net\/\">Sbunker<\/a>), Srbije (<a href=\"http:\/\/www.autonomija.info\/\">Autonomija<\/a>), Bosne i Hercegovine (<a href=\"https:\/\/analiziraj.ba\/\">Analiziraj.ba<\/a>), Albanije (<a href=\"https:\/\/exit.al\/en\/\">Exit News<\/a>), Slovenije (<a href=\"https:\/\/dkis.si\/\">DKIS<\/a>) i Gr\u010dke (<a href=\"https:\/\/www.macropolis.gr\/\">Macropolis<\/a>), u okviru projekta &#8220;Pove\u017ei ta\u010dke: pobolj\u0161ane politike kroz gra\u0111ansko u\u010de\u0161\u0107e&#8221;, uz podr\u0161ku britanske ambasade u Skoplju.<\/em><\/p><\/blockquote>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Pi\u0161e: Alice Taylor<\/p>\n","protected":false},"author":3314,"featured_media":337571,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[17],"tags":[],"class_list":["post-337569","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-blogovi"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/337569","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/3314"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=337569"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/337569\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":337574,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/337569\/revisions\/337574"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/337571"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=337569"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=337569"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=337569"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}