Bez vode se mo\u017ee izdr\u017eati najvi\u0161e pet dana, ali ako se osoba nalazi u izuzetno te\u0161kim uslovima, poput velikih vru\u0107ina i suvo\u0107e vazduha, to mo\u017ee biti i kra\u0107e. Ljudsko tijelo kontinuirano gubi vodu, ali jedna \u010da\u0161a dnevno nipo\u0161to nije dovoljna da nadoknadi te\u010dnst koju tijelo gubi znojenjem, mokrenjem i disanjem.<\/p>\n
Ako se nalazite u podru\u010dju gdje vladaju visoke temperature, mo\u017eete izgubiti i vi\u0161e od litre te\u010dnosti svakih nekoliko sati, a ako se nalazite u ekstremno vru\u0107im uslovima toliko \u0107ete gubiti svakih sat vremena! To zna\u010di da toliko te\u010dnosti morate i nadoknaditi. Ako te\u010dnost ne nadoknadite, koli\u010dina va\u0161e tjelesne te\u010dnosti pa\u0161\u0107e ispod normalnog nivoa, a volumen va\u0161e krvi \u0107e se smanjiti na opasan nivo. S premalo krvi u tijelu, va\u0161 krvni pritisak pa\u0161\u0107e i bi\u0107ete u smrtnu opasnost.<\/p>\n
Bez hrane se mo\u017ee izdr\u017eati mnogo du\u017ee, pa je jednom dokumentovano da je jedna osoba uspjela izdr\u017eati bez hrane \u010dak dva mjeseca. To je mogu\u0107e zato \u0161to na\u0161e tijelo ima posebne obrambene mehanizme.<\/p>\n
\u010cim ljudski organizam osjeti da je smanjen unos hrane i kalorija, pokrenu\u0107e se odre\u0111eni metaboli\u010dki procesi koji funkcioni\u0161u na preusmjeravanju zaliha energije tamo gdje je ona najpotrebnija.<\/p>\n
Vrlo brzo nakon zavr\u0161etka obroka na\u0161 \u0107e metabolizam po\u010deti razlagati glikogen na glukozu, a ona \u0107e se skladi\u0161titi u jetri i mi\u0161i\u0107ima kako bi tijelu davala potrebnu energiju za rad.<\/p>\n
Nakon \u0161est sati, dolazi do pokretanja zaliha energije i tro\u0161enja glukoze za dalji rad, a kod ve\u0107ine ljudi u tom periodu dolazi do pojave razdra\u017eljivosti i gladi. Tada tijelo ulazi u stanje ketoze\u00a0 jer vi\u0161e nema glikogena za tro\u0161enje, pa na red dolaze masne kiseline. Zbog manjka hranjivih materija i mozak \u0107e se prilagoditi novonastaloj situaciji i po\u010deti tro\u0161iti \u010detiri puta manje hranljivih materija.<\/p>\n
Nakon 72 sata bez hrane mozak \u0107e jo\u0161 vi\u0161e smanjiti svoje potrebe i energiju koju tro\u0161i, a snabdijeva\u0107e se aminokiselinama iz proteina. Tada ljudsko tijelo ulazi u fazu da \u201ejede samo sebe\u201c. Imunitet je sve slabiji, a tijelo sve te\u017ee pronalazi nove na\u010dine za pre\u017eivljavanje sve do trena kada nastupa smrt, obi\u010dno uzrokovana zastojem srca.<\/p>\n
Raspon umiranja od gladi je razli\u010dit i zavisi od osobe do osobe, pa dok su neki ljudi bez hrane umrli nakon 20 dana, neki su uspjeli pre\u017eivjeti i do 70 dana. Primjer za ovako ekstremni period je \u0161trajk gla\u0111u u Irskoj, kada je deset mu\u0161karaca pre\u017eivjelo bez hrane du\u017ee od dva mjeseca. (Izvor: Geek.hr)<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Ve\u0107ina ljudi zna da \u010dovjek mo\u017ee du\u017ee \u017eivjeti bez hrane nego bez vode jer je ljudski organizam u velikom dijelu sastavljen od vode i ona je nu\u017ena za metabolizam i sve osnovne tjelesne funkcije. Najmanje 60 % ljudskog tijela \u010dini voda, a posebno je va\u017ena za izbacivanje \u0161tetnih materija preko bubrega. \u010covjek te\u017eak 70 kilograma u sebi nosi 45 litara vode.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":337466,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-337465","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/337465","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=337465"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/337465\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":337467,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/337465\/revisions\/337467"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/337466"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=337465"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=337465"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=337465"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}