{"id":337383,"date":"2022-01-26T07:20:04","date_gmt":"2022-01-26T06:20:04","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=337383"},"modified":"2022-01-26T07:20:04","modified_gmt":"2022-01-26T06:20:04","slug":"mladi-ljudi-su-danas-radikalniji-od-svojih-oceva-mrznja-je-veca-nego-ikad","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2022\/01\/26\/mladi-ljudi-su-danas-radikalniji-od-svojih-oceva-mrznja-je-veca-nego-ikad\/","title":{"rendered":"\u2018Mladi ljudi su danas radikalniji od svojih o\u010deva, mr\u017enja je ve\u0107a nego ikad\u2019"},"content":{"rendered":"

Autor: Boris Paveli\u0107<\/strong><\/p>\n

Jusuf Trbi\u0107<\/strong> novinar je i pisac iz Bijeljine. Bio je posljednji prijeratni direktor Radija Bijeljina, iz kojega su ga, doslovno, istjerali arkanovci, koji su ba\u0161 u njegovom gradu po\u010detkom travnja 1992. godine po\u010dinili prve pokolje bo\u0161nja\u010dkih civila, kojima je zapo\u010delo nasilje u Bosni i Hercegovini. Ti su zlo\u010dini zgrozili svijet: znamenita fotografija ameri\u010dkog fotoreportera Rona Haviva, na kojoj srpski specijalac \u0161utira glavu mrtve \u017eene \u0161to le\u017ei na plo\u010dniku, snimljena je u Bijeljini. Trbi\u0107a su pretukli, ali je, stjecajem sretnih okolnosti, uspio pre\u017eivjeti i pobje\u0107i u Slova\u010dku, iz koje se nakon rata vratio u Bijeljinu, gdje \u017eivi i danas. Napisao je nekoliko knjiga, me\u0111u kojima se isti\u010de dvotomna dokumentarna kronika \u201cMajstori mraka\u201d. Taj izvje\u0161taj o \u017ertvama masakra arkanovaca nad bo\u0161nja\u010dkim civilima u bijeljinskom kraju poslu\u017eio je i kao dokaz na su\u0111enjima pred Ha\u0161kim sudom.<\/p>\n

Sedamdesetogodi\u0161nji Jusuf Trbi\u0107 rado je pristao za Lupigu objasniti kako aktualne najave srpskog \u010dlana Predsjedni\u0161tva Bosne i Hercegovine, Milorada Dodika, o odcjepljenju Republike Srpske uzrokuju izgrede zastra\u0161ivanja povratnika i utje\u010du na ljude u povratni\u010dkim sredinama, ali istodobno nije oklijevao progovoriti ni o opasnosti od bo\u0161nja\u010dkog nacionalizma.<\/p>\n

Pro\u0161log tjedna, javnost je doznala za dva incidenta u Janji kod Bijeljine: 6. sije\u010dnja, netko je pucao u zrak pored d\u017eamije, a dva dana kasnije, u no\u0107i s 8. na 9. sije\u010dnja, vikali su i probudili obitelj tajnika Med\u017elisa Islamske zajednice u Janji Mujage Cifri\u0107a. To su samo neki od niza incidenata u Republici Srpskoj protiv povratnika Bo\u0161njaka, \u0161to su se dogodili oko 9. sije\u010dnja, neustavnog Dana Republike Srpske. Kako takvi incidenti utje\u010du na povratnike? Jesu li ljudi uznemireni? Pojasnite nam, pritom, \u0161to se u Janji dogodilo 1992. godine.<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

– Malo je re\u0107i da su ljudi uznemireni, jer se ovo doga\u0111a u vrijeme najve\u0107e krize od rata do danas, u vrijeme uzavrelih strasti, o\u017eivljavanja najcrnjih scenarija iz rata protiv Bosne i otvorenih prijetnji secesijom, koja se nikako ne mo\u017ee izvesti mirnim putem. Ho\u0107e li biti rata, to je danas pitanje koje se mo\u017ee \u010duti na svakom koraku. Jer, mnogi od nas pamte vrijeme rata, u kojem je iz Bijeljine i Janje protjerano 35.000 ljudi, ubijene su stotine, hiljade su pro\u0161le kroz logore i prisilni rad, sru\u0161ene su sve d\u017eamije, bilo je mnogo silovanja, o poni\u017eavanju i plja\u010dkanju da i ne govorimo. Rane su suvi\u0161e svje\u017ee da bi iko mogao biti miran. A do danas ni jedan od brojnih zlo\u010dina na ovom prostoru nije procesuiran. Zavr\u0161eno je samo su\u0111enje za logor Batkovi\u0107, za koji je sud u Hagu utvrdio da je bio jedan od logora smrti. Kroz taj logor, prema ha\u0161kim dokumentima, pro\u0161lo je vise od 4.000 ljudi, uklju\u010duju\u0107i i hiljadu iz Janje, 80 logora\u0161a je ubijeno, mnogi su pro\u0161li kroz stra\u0161ne torture, prisilni rad i mu\u010denja. Pa ipak, uprkos nebrojenim dokazima, bijeljinski sud je oslobodio optu\u017eene, a \u017ertve obavezao da plate sudske tro\u0161kove. Mi i danas vi\u0111amo zlo\u010dince na ulicama. Nije te\u0161ko zaklju\u010diti kako se povratnici osje\u0107aju kad \u010duju prijetnje, uvrede, pucnje i slavljenje zlo\u010dina i zlo\u010dinaca.<\/p>\n

Kako povratnici, Bo\u0161njaci i Hrvati, ina\u010de \u017eive u Republici Srpskoj? O njima se u medijima vrlo malo govori. Kako im je bilo prije nego \u0161to je po\u010deo ovaj val incidenata? Je li bilo mirno? Osje\u0107aju li se sigurni, i imaju li za\u0161titu?<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

– Bo\u0161njaci i Hrvati u RS-u su ljudi tre\u0107eg reda. Od kraja rata, a naro\u010dito nakon 2014. godine, kada nisu podr\u017eali Milorada Dodika na izborima, oni su \u017ertve sistematske, sveobuhvatne diskriminacije. Nisu konstitutivni, \u0161to bi po Ustavu morali biti, njihova osnovna prava kr\u0161e se svakodnevno, bez ikakvih posljedica, a RS se svakodnevno ispoljava kao pravoslavna kvazidr\u017eava isklju\u010divo srpskog naroda, za druge tu nema mjesta. Ovaj novi val incidenata je nastavak organizovanog, sistematskog pritiska vlasti na preostalo nesrpsko stanovni\u0161tvo, pritiska koji se danas poja\u010dava. Prema podacima povratni\u010dkih udru\u017eenja, od 1996. godine zabilje\u017eeno je vi\u0161e od hiljadu napada na povratnike, 13 ubistava i mno\u0161tvo verbalnih incidenata, i ni jedan od tih slu\u010dajeva nije dobio odgovaraju\u0107i sudski epilog. Provokacije su dostigle zastra\u0161uju\u0107i nivo, jer vlast vjerovatno o\u010dekuje reakcije, koje bi im poslu\u017eile kao opravdanje za ono \u0161to \u010dine.<\/p>\n

Govori li se u Bijeljini i u isto\u010dnoj Bosni o zlo\u010dinima nad Bo\u0161njacima 1992. godine? Postoji li ikakav javni forum na kojemu se o tome mo\u017ee slobodno raspravljati? Postoji li na lokalnoj razini i\u0161ta \u0161to bi se moglo nazvati suo\u010davanjem s pro\u0161lo\u0161\u0107u?<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

– Suo\u010davanje s pro\u0161lo\u0161\u0107u je ovdje svedeno na slavljenje zlo\u010dinaca i kreiranje nove, izmi\u0161ljene pro\u0161losti koja daje opravdanje za sve \u0161to je u\u010dinjeno. U ovom dijelu BiH ne samo da nema nikakvog na\u010dina da se iznese istina o tom vremenu, ve\u0107 svako pominjanje zlo\u010dina izaziva buru reakcija. Bijeljina je jedinstven grad po tome \u0161to najdu\u017ea ulica nosi ime Arkanove garde, one iste koja je, pred o\u010dima cijelog svijeta, po\u010dinila masovne zlo\u010dine nad civilima po\u010detkom aprila 1992. godine. Bijeljina ima i Trg \u0111enerala Dra\u017ee Mihajlovi\u0107a, gdje \u0107e se presu\u0111enom ratnom zlo\u010dincu uskoro podi\u0107i i spomenik, a na tom istom trgu jo\u0161 stoji spomen-bista narodnog heroja Veselina Vese Gavri\u0107a, koga su zaklali \u010detnici pomenutog \u0111enerala. Ulice nose imena poznatih \u010detnika, \u010dak i onih za koje se zna da su bili vjerni saveznici usta\u0161ke NDH, a skoro ni jedan medij nije nikada objavio ni rije\u010d o zlo\u010dinima nad Bo\u0161njacima. Treba znati da u Bijeljini, kao i na prostoru cijelog RS-a, nije bilo nikakvih ratnih sukoba, ali o\u010digledno je da posao etni\u010dkih \u010dista\u010da jo\u0161 nije gotov. Jo\u0161 prije nekoliko godina Dodik je izjavio za Bo\u0161njake koji se vra\u0107aju u isto\u010dnu Bosnu da \u017eele \u201cponovo okupirati Podrinje\u201d. Ovdje su heroji oni koji su ubijali nedu\u017ene ljude, \u017eene i djecu, i ni jednu druga\u010diju rije\u010d ne mo\u017eete \u010duti od politi\u010dara, novinara, intelektualaca, crkvenih ljudi, ali i obi\u010dnog naroda. Bijeljinsko Okru\u017eno tu\u017eila\u0161tvo, koje pokriva prostor od Br\u010dkog do Srebrenice, do danas nije na\u0161lo ni jedan slu\u010daj zlo\u010dina nad Bo\u0161njacima, ali su uspjeli da organizuju procese protiv \u010detiri stotine Bo\u0161njaka zbog navodnih zlo\u010dina, pa su svi ti ljudi oslobo\u0111eni krivnje, \u0161to je bilo jasno i prije podizanja optu\u017enica. Ako znamo da je bijeljinska op\u0161tina, zahvaljuju\u0107i radu nekada\u0161njeg dugogodi\u0161njeg gradona\u010delnika Mi\u0107e Mi\u0107i\u0107a, dugo va\u017eila za najtolerantniju op\u0161tinu u RS-u kad su u pitanju me\u0111uetni\u010dki odnosi, mo\u017eete zamisliti kako je u drugim dijelovima entiteta.<\/p>\n

Kako na atmosferu u bijeljinskom kraju utje\u010de Dodikova politika “vra\u0107anja nadle\u017enosti” i njegove najave o odcjepljenju RS-a od BiH? Kako su ljudi do\u017eivjeli proslavu 9. sije\u010dnja u Banja Luci i defile policijskih jedinica?<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

– Sve se to do\u017eivljava kao otvorena prijetnja i prakti\u010dni korak u ru\u0161enju dr\u017eave. Nevjerovatno je da se svakodnevno negira Dejtonski sporazum, da se uni\u0161tava dr\u017eava i rasplamsava mr\u017enja, o korupciji i plja\u010dkanju \u0161irokih razmjera da i ne govorimo, da se sprovodi otvoreni aparthejd i veli\u010daju fa\u0161izam te po\u010dinioci genocida i ratnih zlo\u010dina, a da niko za to jo\u0161 ne odgovara. To je slika na\u0161eg pravosu\u0111a i na\u0161e dr\u017eave danas. Sve se to ne bi moglo raditi bez podr\u0161ke srbijanske politike, a Srbija se, kako \u010dujemo, intenzivno naoru\u017eava, ba\u0161 kao i Dodikova policija. Zbog \u010dega? Ova planska dehumanizacija Bo\u0161njaka – Dodik ih uporno naziva muslimanima – koji su, njih dva miliona ukupno, i po Orbanu, velika opasnost za Evropu – u kojoj, uzgred, \u017eivi preko 26 miliona muslimana – podsje\u0107a na pripremu rata protiv Bosne, u kojoj su islamofobija i navodna odbrana kr\u0161\u0107anske Evrope bile va\u017ene stavke. Nije slu\u010dajno policija na ulicama Banje Luke klicala krstu i pravoslavnim vrijednostima, u dr\u017eavi koja bi morala biti sekularna i u kojoj Ustav nala\u017ee ravnopravnost tri naroda, gra\u0111ana i ostalih. Sve smo to ve\u0107 vidjeli. I bojimo se onoga \u0161to mo\u017ee ponovo do\u0107i.<\/p>\n

Vjeruju li povratnici u RS policiji? Imaju li povjerenja da \u0107e ih za\u0161tititi od nasilja?<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

-.Ovdje nije problem policija, u njoj ima mnogo vrijednih i savjesnih ljudi. Ali, ima i ostataka onih policijskih struktura koje su, po ha\u0161koj presudi, po\u010dinile genocid u Srebrenici. Uz to, policiji komanduje politika, a ta politika je sljedbenik Milo\u0161evi\u0107eve i Karad\u017ei\u0107eve vizije Velike Srbije, koja se danas propagira kao \u201csrpski svet\u201d. Problem je i sudstvo, koje ne \u017eeli da procesuira prijave. I ja sam nedavno podnio prijavu zbog prijetnji koje sam dobio od pripadnika Garde \u201cPanteri\u201d, policija je uredno obavila svoj posao, ali Tu\u017eila\u0161tvo \u0161uti. I to se redovno doga\u0111a. Da napomenem da je me\u0111u zaposlenima u policiji vrlo malo Bo\u0161njaka i Hrvata, mnogo manje nego \u0161to nala\u017ee Ustav RS-a. Recimo, od oko 7.000 zaposlenih, samo je 350 Bo\u0161njaka, dok je u op\u0161tinskim administracijama taj odnos 5.300 naspram 390 zaposlenih Bo\u0161njaka.<\/p>\n

Proteklih mjeseci, u medijima se vrlo \u010desto spominje mogu\u0107nost izbijanja novog rata u BiH. Kako vi do\u017eivljavate takva naga\u0111anja? \u010cine li vam se pretjeranima, ili mislite da su uistinu mogu\u0107i novi sukobi?<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

– Na ovom dijelu Balkana, a pogotovo u Bosni, sukobi su uvijek mogu\u0107i. Tri ovda\u0161nja nacionalizma utemeljena su na etno-konfesionalnoj podjeli, pa \u010ditavo dru\u0161tvo djeluje samo kao zbir odvojenih plemenskih zajednica, kojima su osnovno pogonsko gorivo mr\u017enja i izmi\u0161ljeni strah od drugih. To rezultira homogenizacijom etni\u010dkih skupina, isklju\u010divim identitetskim politikama, rekonstrukcijom pro\u0161losti koja opravdava savremene ciljeve, terorom povr\u0161ne religioznosti, vladavinom primitivizma i gluposti kao politi\u010dke paradigme. Dva provincijalna velikodr\u017eavna projekta ne odustaju od dogovorene podjele Bosne i \u010dine sve da je predstave kao neu\u010dinkovitu, bespomo\u0107nu i nepotrebnu dr\u017eavu, a bo\u0161nja\u010dko politi\u010dko vodstvo zdu\u0161no u\u010destvuje u tome. Za na\u0161e lidere, ogrezle u korupciji i kriminalu, rat, makar i manji, bio bi rje\u0161enje svih njihovih problema. Za nas ostale, na svim stranama, to bi bila katastrofa, nakon koje bi ovdje ostao samo onaj ko nema gdje da ode.<\/p>\n

Kad bi takvi sukobi uistinu izbili, \u0161to bi se dogodilo povratnicima u RS?<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

– Oni bi bili prve \u017ertve, kao i 1992. godine, a posljedice bi mogle biti jo\u0161 gore. Dugotrajna indoktrinacija u politici, medijima, \u0161kolama, u javnom prostoru, u djelovanju religijskih zajednica, stvorila je generacije mladih ljudi koji su radikalizovani mnogo vi\u0161e od svojih o\u010deva. Ako bi izbili sukobi, oni mo\u017eda ne bi imali nekada\u0161nji intenzitet, po\u0161to nema JNA ni jake Srbije, ali bi bili mnogo krvaviji, jer proizvedena mr\u017enja je danas mnogo ve\u0107a nego nekad.<\/p>\n

Kako ocjenjujete politiku SDA i bo\u0161nja\u010dkih stranaka prema Miloradu Dodiku? \u0160to bi se moglo u\u010diniti da se zaustavi Dodikov separatizam?<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

– SDA je velika stranka i ima mnogo \u010destitih \u010dlanova, ali politika koju vodi vrh stranke katastrofalna je i za Bo\u0161njake i za Bosnu. Treba podsjetiti da je SDA prva monoetni\u010dka stranka, da je njen osniva\u010d Alija Izetbegovi\u0107 tra\u017eio ru\u0161enje gra\u0111anskog ustava Republike BiH, dogovor naroda i \u201cistinske\u201d predstavnike tih naroda, da je ova stranka jo\u0161 prije izbijanja rata pristala na podjelu Bosne i stvaranje male muslimanske dr\u017eave i da se mnogi toga dr\u017ee i danas. Zbog toga i tako \u010dvrst savez s Dodikom i \u010covi\u0107em, jer etni\u010dka podjela i neupitna vladavina nad svojim stadom temelj je dogovora koji tako dugo traje. Zbog toga je bo\u0161nja\u010dka politika tako zbunjena i nemo\u0107na pred provalom Dodikovog secesionizma, kojeg mogu zaustaviti samo nove, gra\u0111anske snage, ako ih uop\u0161te ima.<\/p>\n

Kako ocjenjujete politiku Hrvatske prema BiH, odnosno premijera i predsjednika Andreja Plenkovi\u0107a i Zorana Milanovi\u0107a? Postoji li na\u010din da ta politika bude konstruktivnija?<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

– Tu politiku, pogotovo kad je Milanovi\u0107 u pitanju, te\u0161ko je razumjeti. Ona slijedi matricu Tu\u0111manove politike podjele Bosne, dogovorene s Milo\u0161evi\u0107em, pa otuda za nas neshvatljivi savez s Vu\u010di\u0107evim Beogradom i Dodikom. Tu politiku kao da diktira Dragan \u010covi\u0107, zarobljenik katastrofalne ideje Herceg Bosne, koja je unesre\u0107ila i raselila stotine hiljada Hrvata iz BiH. Zar je njima te\u0161ko shvatiti da je velikosrpska ideja glavni remetila\u010dki faktor na ovom dijelu Balkana, da je to retrogradna, fa\u0161istoidna ideologija koja ne\u0107e stati ni pred granicama Hrvatske, samo ako joj se pru\u017ei \u0161ansa? Hrvatska je \u010dlanica EU i morala bi se, po prirodi stvari, zalagati za gra\u0111ansku, sekularnu, demokratsku BiH, kao garanta stabilnosti u regiji. Povratak ratnim narativima i propaloj nacionalisti\u010dkoj politici ne\u0107e daleko odvesti ni Hrvate, ni Bo\u0161njake.<\/p>\n

Pitanje o bo\u0161nja\u010dkom nacionalizmu vjerojatno nije primjereno postavljati povratniku u Bijeljinu, ali Vi ste i novinar i politi\u010dki analiti\u010dar. \u010cinjenica je da posljednjih godina, na podru\u010djima na kojima su Bo\u0161njaci ve\u0107ina, \u010dak i dobronamjerni promatra\u010di upozoravaju na rast bo\u0161nja\u010dkog nacionalizma i netrpeljivosti prema drugima. Sla\u017eete li se da u BiH raste i bo\u0161nja\u010dki nacionalizam? Kako biste ga objasnili, i kako mu se suprotstaviti?<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

– Bo\u0161nja\u010dki nacionalizam je tema kojom se rado bavim, pa sam to u\u010dinio i u svojoj posljednjoj knjizi eseja \u201cRazaranje Bosne\u201d. Taj je nacionalizam, uz sve prijetnje slijeva i zdesna, po mom mi\u0161ljenju, glavni problem u BiH, jer, kako je rekao profesor Esad Durakovi\u0107, Bo\u0161njaci ne mogu sami spasiti Bosnu, ali je mogu sami uni\u0161titi. Da se razumijemo: snage destrukcije, pogotovo one koje dolaze iz RS-a i Srbije, ozbiljna su prijetnja opstanku dr\u017eave, ali, kad nisu uspjeli u posljednjem ratu, te\u0161ko mogu o\u010dekivati realizaciju velikosrpskih ciljeva danas. Ali, bo\u0161nja\u010dki nacionalizam im u tome mo\u017ee pru\u017eiti presudnu podr\u0161ku. On se odlikuje zatvaranjem bosanskog uma u uske etno-konfesionalne okove, povratkom u la\u017enu, srednjovjekovnu pro\u0161lost, u jednosmjernu, do kraja upro\u0161\u0107enu identitetsku matricu, koju diriguje proklamovana \u201creislamizacija muslimana\u201d i samoorijentalizam. Bo\u0161njaci se moraju okrenuti modernosti, gra\u0111anskom dru\u0161tvu i sekularizmu, demokratskim standardima savremenog svijeta, dokidanju sopstvenog nacionalizma koji, kako to obi\u010dno biva, te\u017ei dominaciji nad drugima, oni moraju iskora\u010diti iz robovanja turskom sentimentu i narativa \u017ertve. Moraju se osloboditi glupog robovanja matrici plemenske podjele, moraju okupiti progresivne snage i re\u0107i svijetu jasno \u0161ta \u017eele. A za to ostaje sve manje vremena. Jer, ako se nastavi ovo u\u017easno stanje neizvjesnosti, bezna\u0111a, kontrolisanog haosa i stalnog i\u0161\u010dekivanja sukoba, iz ove zemlje \u0107e odlaziti sve vi\u0161e ljudi: pro\u0161le godine oti\u0161lo je 180.000, po zvani\u010dnim statistikama. A oni koji ipak ostanu mo\u0107i \u0107e samo ugasiti svjetlo u ovoj pijanoj bosanskoj kr\u010dmi.<\/p>\n

Lupiga.Com<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Na ovom dijelu Balkana, a pogotovo u Bosni, sukobi su uvijek mogu\u0107i. Tri ovda\u0161nja nacionalizma utemeljena su na etno-konfesionalnoj podjeli, pa \u010ditavo dru\u0161tvo djeluje samo kao zbir odvojenih plemenskih zajednica, kojima su osnovno pogonsko gorivo mr\u017enja i izmi\u0161ljeni strah od drugih<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":337384,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-337383","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/337383","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=337383"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/337383\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":337385,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/337383\/revisions\/337385"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/337384"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=337383"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=337383"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=337383"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}