{"id":337333,"date":"2022-01-25T08:11:56","date_gmt":"2022-01-25T07:11:56","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=337333"},"modified":"2022-01-25T08:11:56","modified_gmt":"2022-01-25T07:11:56","slug":"kako-se-povuci-iz-ukrajine-cistog-obraza","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2022\/01\/25\/kako-se-povuci-iz-ukrajine-cistog-obraza\/","title":{"rendered":"Kako se povu\u0107i iz Ukrajine \u2018\u010distog obraza\u2019?"},"content":{"rendered":"

Autor: Zoran Meter<\/strong><\/p>\n

Iako je za obi\u010dne Amerikance pitanje Ukrajine i njenih odnosa s Rusijom zapravo tre\u0107erazredno s obzirom na brojne te\u0161ko\u0107e s kojima se trenuta\u010dno suo\u010dava ameri\u010dko dru\u0161tvo \u2013 od gospodarskih, politi\u010dkih do socijalnih i javno-zdravstvenih (vezano uz pandemiju Covida-19) \u2013 za politi\u010dku elitu iz Washingtona ono ima prvorazrednu va\u017enost.<\/p>\n

Jer sna\u017ena vanjska politika i ameri\u010dka globalna vojna pozicioniranost, kao i utjecaj u svijetu koji one donose na svim razinama djelovanja \u2013 ono je \u0161to SAD-u osigurava financijsku, gospodarsku i politi\u010dku stabilnost i u svojoj ku\u0107i. Zato i ne \u010dudi da se glavni ameri\u010dki mediji, koji i predstavljaju interese elite, sada radije fokusiraju na Europu, prije svega na Rusiju i njene mogu\u0107e vojne poteze u Ukrajini (iako Ukrajina uop\u0107e nije klju\u010dni predmet ruskih \u201epotra\u017eivanja\u201c od Washingtona i \u0161to se medijski potpuno zanemaruje), kao i na ameri\u010dko-ruske pregovore. Jer elitama je jasno o \u010demu se tu radi i \u0161to je sve \u201ena kocki\u201c.<\/p>\n

Pri tom je malo koga iz establishmenta briga \u0161to ve\u0107ina Amerikanaca Ukrajinu ne zna niti prona\u0107i na geografskoj karti svijeta. Ulozi oko te zemlje za va\u0161ingtonsku su elitu jednostavno puno ve\u0107i od briga samih Amerikanaca za svoje \u201esebi\u010dne\u201c i \u201euske\u201c \u017eivotne potrebe.<\/p>\n

\n

Putin je \u201eslomio\u201c me\u0111unarodni poredak<\/h2>\n<\/blockquote>\n

Sredinom prosinca javno pokrenuto rusko inzistiranje na pregovorima sa SAD-om za dobivanje \u010dvrstih pravnih jamstava za strate\u0161ku sigurnost Rusije i Zapada (to se prije svega odnosi na zahtjev Moskve za zaustavljanje daljnjeg \u0161irenja NATO saveza na ruske granice) prekretnica je ne samo europskih ve\u0107 i globalnih vi\u0161edesetljetnih geopoliti\u010dkih postavki. Ne\u0107u pogrije\u0161iti ako ka\u017eem da je Putin ovim potezom slomio dosada\u0161nji me\u0111unarodni poredak (lomiti ga je, naravno, ve\u0107 puno prije po\u010deo Washington ali sada taj kona\u010dni lom mo\u017ee i\u0107i u po njega posve nekontroliranom pa i ne\u017eeljenom smjeru) i da, htjeli to na Zapadu ili ne \u2013 slijedi nova podjela svijeta na interesne sfere ili, ako ho\u0107ete \u2013 odre\u0111ivanje \u201ecrvenih crta\u201c koje se ne\u0107e smjeti prelaziti \u2013 barem ne bez ozbiljnih posljedica.<\/p>\n

Klju\u010dni ameri\u010dki stratezi potpuno su svjesni nastalog stanja ali i su\u017eene mogu\u0107nosti ameri\u010dkog protuodgovora. To nije samo zbog razvidne ruske odlu\u010dnosti, rekao bih \u010dak i armirano-betonskog stava kada je rije\u010d o sprje\u010davanju daljnjeg \u0161irenja NATO saveza, ve\u0107 i zbog nesuglasica me\u0111u samim saveznicima na tlu Europe kada je rije\u010d o sankcijskom ka\u017enjavanju Moskve u slu\u010daju ruske vojne intervencije u Ukrajini (do koje \u2013 to sam ve\u0107 vi\u0161e puta rekao u svojim analizama u studenom i prosincu pro\u0161le godine \u2013 nikada ne\u0107e do\u0107i osim ako Ukrajina sama ne bi krenula vojno rje\u0161avati pitanje pobunjenih proruskih regija u Donbasu i \u0161to bi, kako je Putin javno kazao, predstavljalo i kraj ukrajinske dr\u017eavnosti kakvu sada znamo \u2013 pa je te\u0161ko vjerovati da \u0107e se Kijev na takav potez i odlu\u010diti).<\/p>\n

\n

Mainstream mediji mijenjaju ton<\/h2>\n<\/blockquote>\n

Zanimljivo je kako i utjecajni ameri\u010dki mediji, skloni demokratima i Bidenovoj administraciji, posljednjih dana mijenjaju mi\u0161ljenje kada je rije\u010d o ukrajinskom problemu. Ono \u0161to je do ju\u010der bilo nezamislivo, jer je uvijek prevladavao ton klasi\u010dne medijske propagande u \u201ecrno-bijelom\u201c kontekstu, s unaprijed zadanim \u201edobrim i zlim de\u010dkima\u201c, i gdje je dominirala ameri\u010dka nepokolebljivost i sveukupna nadmo\u0107 nad klju\u010dnim suparnicima, sada postaje nova realnost: sve se \u010de\u0161\u0107e u medijima pojavljuju znatno racionalnija i trezvenija analiti\u010dka promi\u0161ljanja \u2013 koja su do sada bila \u010de\u0161\u0107a u ameri\u010dkim konzervativnim medijima \u2013 manje optere\u0107enim ideologijama.<\/p>\n

Je li to zbog sna\u017enih pritisaka republikanaca na predsjednika Bidena da poduzme o\u0161tre i opasne poteze prema Moskvi zbog stanja oko Ukrajine ili zbog ne\u010deg drugog jo\u0161 treba vidjeti. Osobno mislim da se radi ba\u0161 o tome, pri \u010demu je Biden itekako svjestan opasnosti od dono\u0161enja pogre\u0161ne odluke ne samo po ameri\u010dke nacionalne interese i sigurnost, ve\u0107 i one globalne. Tu je, dakako \u2013 i \u010dimbenik jesenskih izbora za Kongres, gdje uvla\u010denje Amerike u rat u Europi \u2013 jo\u0161 i protiv Rusije \u2013 sigurno ne bi pozitivno pridonio ionako katastrofalnom rejtingu i Bidena i demokrata u ameri\u010dkoj javnosti.<\/p>\n

O svemu ovome ovih dana op\u0161irno pi\u0161e i utjecajni The New York Times. U jednom od njegovih \u010dlanaka<\/a> razmatra se i pitanje kako se SAD i Zapad mogu povu\u0107i iz Ukrajine a da pri tom \u201esa\u010duvaju obraz\u201c i izbjegnu rat s Rusijom. Autor teksta smatra kako se nova sigurnosna struktura u Europi mo\u017ee stvoriti samo uzimaju\u0107i u obzir interese Moskve, a za samo povla\u010denje ka\u017ee kako mo\u017ee biti bolno, ali je ono i sasvim razumno.<\/p>\n

U istom kontekstu vu\u010de paralelu s pro\u0161logodi\u0161njim povla\u010denjem SAD-a iz Afganistana, \u0161to je, kako ka\u017ee, bio pravilan Bidenov izbor s ciljem smanjenja ameri\u010dkih gubitaka. Pri tom kritizira na\u010din na koji je to povla\u010denje provedeno i ozna\u010dava ga katastrofalnim pred licem me\u0111unarodne javnosti.<\/p>\n

Navodi da su SAD ranije kao (jedina) velesila poduzele niz poteza kako bi pribli\u017eile ameri\u010dku sferu utjecaja duboko u rusko dvori\u0161te i da je to bilo u\u010dinkovito iako je pro\u0161irenje NATO saveza na zemlje biv\u0161eg Var\u0161avskog pakta samo po sebi bilo rizi\u010dno. Autor dalje ka\u017ee kako je, \u010dak i kada je ameri\u010dka mo\u0107 bila na vrhuncu, poku\u0161aj izvla\u010denja Ukrajine iz ruske orbite i uvla\u010denje u zapadnu\u00a0 s \u201epoluotvorenim vratima\u201c za \u010dlanstvom u NATO-u bilo glupost.<\/p>\n

Pri tom navodi kako je Washington uvijek djelovao u najboljim namjerama prema Ukrajini i da je ona i sada, iako manjkava demokracija \u201edostojniji re\u017eim od oligarhije Vladimira Putina\u201c i agresivne Rusije koja Ukrajinom manipulira.<\/p>\n

Me\u0111utim, zaklju\u010duje autor, u geopolitici su dobre namjere uvijek podre\u0111ene stvarnosti mo\u0107i. \u201eKakve god bile na\u0161e \u017eelje ili \u017eelje Ukrajine, njezina se mo\u0107 jednostavno nikada nije uspjela u potpunosti pridru\u017eiti Zapadu \u2013 ekonomski je preslaba, previ\u0161e unutarnje podijeljena i jednostavno na krivom mjestu u krivo vrijeme\u201c, navodi se u tekstu.<\/p>\n

Autor tako\u0111er upozorava kako je tako nesigurno stanje oko Ukrajine lo\u0161e i po pitanje potrebe \u017eurne ameri\u010dke koncentracije snaga u Aziji kako bi se suprotstavilo Kini, a kao problem isti\u010de i Njema\u010dku \u2013 \u201eklju\u010dnu europsku silu\u201c koja \u201e\u010desto djeluje kao de facto saveznica Rusije\u201c.<\/p>\n

Pri tom pozdravlja Bidenove oprezne poteze i odre\u0111enu nesnala\u017eljivost sada\u0161nje administracije s obzirom da bi SAD \u201ebile lude da se pridru\u017eimo ratu na strani Ukrajine\u201c. \u201eSAD stvarno ne mogu u\u010diniti ni\u0161ta ako Rusija napadne Ukrajinu\u201c i \u201ene postoji savr\u0161en odgovor, samo odre\u0111eni zbroj najmanje lo\u0161ih opcija\u201c.<\/p>\n

S ovim se razmi\u0161ljanjima ameri\u010dkog medija te\u0161ko ne slo\u017eiti. Dodao bih kako \u0107e Washington mo\u017eda i donijeti neke \u010dvrste odluke koje se odnose na slanje dodatnog broja ameri\u010dkih vojnika u isto\u010dnoeuropske zemlje \u2013 \u010dlanice NATO saveza \u2013 s ciljem pokazivanja svoje odlu\u010dnosti (navodno Pentagon tako ne\u0161to priprema ve\u0107 za ovaj tjedan). Me\u0111utim, dokle god nema odluke o slanju ameri\u010dke vojske u Ukrajinu za suprotstavljanje Rusiji to je za Moskvu sve vi\u0161e-manje prihvatljivo i shvatit \u0107e (iako to iz takti\u010dkih razloga takvim ne\u0107e slu\u017ebeno prikazivati) kao potez Bijele ku\u0107e usmjeren na lak\u0161e sjedanje za pregovara\u010dki stol i kona\u010dni po\u010detak \u201epravih\u201c me\u0111usobnih razgovora (sve ovo do sada samo je bilo \u201enju\u0161enje\u201c i testiranje odlu\u010dnosti suparnika) s ciljem postizanja sporazuma do kojeg \u0107e prije ili kasnije morati do\u0107i u nekoj \u2013 po obje strane prihvatljivoj formi. Kolateralnih \u017ertava pri tom \u0107e morati biti. Ukrajina jednostavno nije ona dr\u017eava zbog koje \u0107e SAD riskirati nuklearni sukob s Rusijom, a to jo\u0161 manje \u017eeli Europa. I Putin to dobro zna.<\/p>\n

Geopolitikanews<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Klju\u010dni ameri\u010dki stratezi potpuno su svjesni nastalog stanja ali i su\u017eene mogu\u0107nosti ameri\u010dkog protuodgovora. To nije samo zbog razvidne ruske odlu\u010dnosti, rekao bih \u010dak i armirano-betonskog stava kada je rije\u010d o sprje\u010davanju daljnjeg \u0161irenja NATO saveza, ve\u0107 i zbog nesuglasica me\u0111u samim saveznicima na tlu Europe kada je rije\u010d o sankcijskom ka\u017enjavanju Moskve u slu\u010daju ruske vojne intervencije u Ukrajini<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-337333","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/337333","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=337333"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/337333\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":337334,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/337333\/revisions\/337334"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=337333"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=337333"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=337333"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}