Interocepcija nam poma\u017ee da osjetimo i protuma\u010dimo unutra\u0161nje signale koji reguli\u0161u vitalne funkcije u tijelu, kao \u0161to su glad, \u017ee\u0111, tjelesna temperatura i rad srca.<\/p>\n
Iako ne obrac\u0301amo mnogo pa\u017enje na ovaj osjec\u0301aj, on je izuzetno va\u017ean jer osigurava da svaki sistem u tijelu radi optimalno. On nas upozorava na to kada na\u0161e tijelo mo\u017eda nije u ravnote\u017ei \u2013 na primjer, tjera nas da posegnemo za pic\u0301em kada osjetimo \u017ee\u0111 ili nam govori da skinemo d\u017eemper kada nam je prevruc\u0301e.<\/p>\n
Interocepcija je tako\u0111e va\u017ena za mentalno zdravlje. To je zato \u0161to doprinosi mnogim psiholo\u0161kim procesima, kao \u0161to su dono\u0161enje odluka, dru\u0161tvena sposobnost i emocionalno blagostanje.<\/p>\n
Poremec\u0301ena interocepcija je \u010dak opisana kod mnogih mentalnih zdravstvenih problema \u2013 uklju\u010dujuc\u0301i depresiju, anksioznost i poremec\u0301aje u ishrani. Tako\u0111e mo\u017ee objasniti za\u0161to mnoga stanja mentalnog zdravlja imaju sli\u010dne simptome \u2013 kao \u0161to su poremec\u0301aj sna ili umor.<\/p>\n
\nRazlike u interocepciji kod mu\u0161karaca i \u017eena<\/h2>\n<\/blockquote>\n
Uprkos tome koliko je interocepcija va\u017ena za sve aspekte zdravlja, malo se zna da li se mu\u0161karci i \u017eene razlikuju u tome koliko ta\u010dno osjec\u0301aju unutra\u0161nje signale svog tijela.<\/p>\n
Dosada\u0161nje studije koje su istra\u017eivale da li mu\u0161karci i \u017eene razli\u010dito osjec\u0301aju i tuma\u010de interoceptivne signale svog srca, pluc\u0301a i stomaka imaju razli\u010dite rezultate.<\/p>\n
U posljednjem istra\u017eivanju kombinovani su podaci 93 studije koje se bave interocepcijom kod mu\u0161karaca i \u017eena.<\/p>\n
Fokus je bio na tezi kako ljudi percipiraju signale srca, pluc\u0301a i stomaka u nizu razli\u010ditih zadataka. Na primjer, u nekim studijama u\u010desnici su brojali otkucaje srca, dok su drugi tra\u017eili od u\u010desnika da utvrde da li su uo\u010dili svijetlo kad im se stomak zgr\u010dio, ili su testirani da li mogu da otkriju razliku u dahu dok di\u0161u u ure\u0111aj koji ote\u017eava normalno disanje.<\/p>\n
Analiza je otkrila da se interocepcija zapravo razlikuje kod mu\u0161karaca i \u017eena. \u017dene su bile manje ta\u010dne u zadacima fokusiranim na srce (i donekle na pluc\u0301ima). A djeluje da ove razlike ne mogu da se objasne drugim faktorima \u2013 kao \u0161to su napori u\u010desnika tokom zadatka ili fiziolo\u0161kim razlikama, kao \u0161to su tjelesna te\u017eina ili krvni pritisak.<\/p>\n
Iako su otkrivene zna\u010dajne razlike me\u0111u zadacima otkucaja srca, rezultati za druge zadatke su bili manje jasni. Mo\u017ee biti zato \u0161to je samo mali dio studija bavio percepcijom pluc\u0301a i stomaka.<\/p>\n
\nMentalno zdravlje<\/h2>\n<\/blockquote>\n
Ovo mo\u017ee pomoc\u0301i da razumijemo za\u0161to su mnoga uobi\u010dajena stanja mentalnog zdravlja (kao \u0161to su anksioznost i depresija) \u010de\u0161c\u0301i kod \u017eena nego kod mu\u0161karaca od puberteta nadalje. Dato je i nekoliko faktora koji na to mogu da uti\u010du \u2013 genetika, hormoni, karakter i izlo\u017eenost stresu u djetinjstvu.<\/p>\n
Ali po\u0161to znamo da je interocepcija va\u017ena, razlike u njoj mogle bi da objasne za\u0161to vi\u0161e \u017eena pati od anksioznosti i depresije nego mu\u0161karaca. To je zato \u0161to pote\u0161koc\u0301e sa interocepcijom mogu uticati na mnoga podru\u010dja, uklju\u010dujuc\u0301i emocionalne, dru\u0161tvene i kognitivne funkcije, \u0161to su poznati faktori rizika za mnoga stanja mentalnog zdravlja.<\/p>\n
Poznavanje razlika u tome kako mu\u0161karci i \u017eene osjec\u0301aju interoceptivne signale tako\u0111e mo\u017ee biti va\u017eno za lije\u010denje mentalnih bolesti.<\/p>\n
Iako nove studije ukazuju na to da pobolj\u0161anje interocepcije pobolj\u0161ava mentalno zdravlje, studije tako\u0111e sugeri\u0161u da mu\u0161karci mogu koristiti interoceptivne signale \u2013 na primjer iz svog srca \u2013 vi\u0161e nego \u017eene kada obra\u0111uju svoje emocije.<\/p>\n
Bez obzira na to \u0161to se zna da razlike postoje, jo\u0161 uvek ne znamo \u0161ta ih uzrokuje. Istra\u017eiva\u010di imaju nekoliko teorija, uklju\u010dujuc\u0301i razli\u010dite fiziolo\u0161ke i hormonalne promjene koje vec\u0301ina mu\u0161karaca i \u017eena do\u017eivljava.<\/p>\n
Tako\u0111e, zavisi i koliko je mu\u0161karaca i \u017eena nau\u010deno da razmi\u0161lja o svojim emocijama ili interoceptivnim signalima, kao \u0161to je bol. Bolje razumijevanje svih faktora koji uti\u010du na interoceptivnu sposobnost mo\u017ee biti va\u017eno za razvoj boljih tretmana za mnoga stanja mentalnog zdravlja, pi\u0161e Sajens alert, prenosi Sputnjik.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Vec\u0301ina ljudi poznaje pet \u010dula (dodir, vid, sluh, miris i ukus), ali ne znaju svi da imamo dodatno \u010dulo koje se zove interocepcija. Ovo je osjec\u0301aj za unutra\u0161nje stanje sopstvenog tijela. Nova studija je pokazala da se ovaj osjec\u0301aj razlikuje kod \u017eena i mu\u0161karaca, prenosi Sputnjik.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":337324,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-337323","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/337323","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=337323"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/337323\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":337330,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/337323\/revisions\/337330"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/337324"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=337323"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=337323"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=337323"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}