{"id":337205,"date":"2022-01-23T13:17:04","date_gmt":"2022-01-23T12:17:04","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=337205"},"modified":"2022-01-23T13:17:04","modified_gmt":"2022-01-23T12:17:04","slug":"cije-su-nase-televizije","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2022\/01\/23\/cije-su-nase-televizije\/","title":{"rendered":"\u010cije su \u201cna\u0161e\u201d televizije?"},"content":{"rendered":"<p>Ovo je glavni zaklju\u010dak\u00a0 prvog dijela CDT-ovog istra\u017eivanja \u201e\u010ciji su \u201cna\u0161i\u201d mediji?\u201c,\u00a0 u kojem smo se detaljno bavili aktuelnim i najavljenim vlasni\u0161tvom dokazano najuticajnijih TV stanica u zemlji.<\/p>\n<p>Prema podacima Agencije za elektronske medije, osim Javnog servisa, nacionalnu pokrivenost u Crnoj Gori imaju tri komercijalne televizije &#8211; TV Vijesti, TV Nova M i TV Prva. U toku je i jo\u0161 jedan konkurs za dodjelu prava na emitovanje, na kome bi nacionalnu frekvenciju mogla dobiti TV Adria.<\/p>\n<p>Nakon \u0161to je u oktobru pro\u0161le godine objavljeno pismo o namjerama medijske kompanije United Media da otkupi 51 odsto Vijesti (novine, portala i televizije), postalo je jasno da \u0107e u bliskoj budu\u0107nosti tri od \u010detiri televizije sa nacionalnom pokriveno\u0161\u0107u u Crnoj Gori imati vlasnike koji dolaze iz druge zemlje.<\/p>\n<p>Ako se realizuje najavljena prodaja Vijesti, United grupa bi mogla imati dominantan uticaj na medijskoj sceni Crne Gore, jer se u njenom vlasni\u0161tvu nalazi i Nova M, koja je jo\u0161 2018. godine kupila Pink M televiziju.<\/p>\n<p>Osniva\u010d i potpredsjednik United grupe je Dragan \u0160olak, srpski biznismen sa \u0161vajcarskom adresom. \u010cesto je na meti provladinih medija u Srbiji jer posjeduje medije koji su kriti\u010dki nastrojeni prema tamo\u0161njim vlastima, a spo\u010ditavaju mu se politi\u010dki motivi zbog navodne bliskosti sa Draganom \u0110ilasom, nekada\u0161njim gradona\u010delnikom Beograda i aktuelnim liderom jedne opozicione partije.<\/p>\n<p>Problemati\u010dan je i na\u010din na koji su pojedinci, koji se direktno ili indirektno ve\u017eu za neke politi\u010dke lidere u regionu, postali vlasnici medija u na\u0161oj i drugim zemljama.<\/p>\n<p>Sr\u0111an Milovanovi\u0107, koji je navodno blizak predsjedniku Srbije Aleksandru Vu\u010di\u0107u, nakon sumnjive trgovine koja je uzburkala region, kupio je Prvu televiziju. Naime, on je ovu televiziju trgovao jo\u0161 2018. godine, kada je postigao\u00a0 dogovor o preuzimanju 100 odsto osniva\u010dkih prava Antena Grupe u Srbiji i Crnoj Gori, a vrijednost akvizicije je iznosila \u010dak 180 miliona eura.<\/p>\n<p>Po svemu sude\u0107i, Milovanovi\u0107 je za ovaj posao imao novac zahvaljuju\u0107i dr\u017eavnom operateru Telekom Srbija, jer je ova\u00a0 kompanija od njegove porodice kupila firmu za distribuciju televizijskog programa, za \u010dak 195 miliona eura. Detalji tog poslovnog aran\u017emana i dalje nijesu poznati\u00a0 javnosti, pa je ostalo nejasno kako je mogu\u0107e da mali kablovski operater vrijedi skoro 200 miliona eura.<\/p>\n<p>Nedavno je\u00a0 sa radom po\u010dela i TV Adria koja, tako\u0111e, ima gazdu u Srbiji, i iskazano interesovanje za dobijanje nacionalne frekvencije. Njen vlasnik je biznismen Bratislav Stoiljkovi\u0107 koji je kupio televiziju A1, biv\u0161u RTV Atlas koju je osnovao odbjegli crnogorski biznismen Du\u0161ko\u00a0 Kne\u017eevi\u0107.<\/p>\n<p><strong>Medijska scena po diktatu iz inostranstva?<\/strong><\/p>\n<p>Nezainteresovanost i neaktivnost dr\u017eave na ovom polju, ne samo sada, ve\u0107 tokom du\u017eeg vremenskog perioda, u\u010dinili su da do\u0111e do prodora finansijskih, medijskih i politi\u010dkih interesa iz inostranstva.<\/p>\n<p>U praksi, to zna\u010di da kapital i njegovi vlasnici van Crne Gore, mogu svojim aktivnostima, \u0161tite\u0107i svoje politi\u010dke i finansijske interese, da direktno uti\u010du na profesionalnost i nezavisnost crnogorskih medija.<\/p>\n<p>Ova \u010dinjenica je posebno va\u017ena u kontekstu potencijalnih malignih uticaja na izborne i druge demokratske procese, jer oni mogu zna\u010dajno uticati na kreiranje javnog mi\u0161ljenja u Crnoj Gori i biti va\u017ean akter u politi\u010dkim kampanjama.<\/p>\n<p>Na oprez, vezano ovu temu, poziva nas i Evropska komisija, koja u svom godi\u0161njem izvje\u0161taju konstatuje da je \u0161irenje uticaja medija iz regiona bilo posebno primjetno tokom izbornih perioda.<\/p>\n<p>Ova situacija nas dodatno zabrinjava jer nemamo strategiju borbe protiv dezinformativnih kampanja, nemamo mehanizam za provjeru stranih investicija, a izborni proces je neza\u0161ti\u0107en od stranih politi\u010dkih i finansijskih upliva.<\/p>\n<p>Za\u0161tita medijskog prostora je jedan od prioriteta, imaju\u0107i u vidu va\u017enost novinarstva u za\u0161titi javnog interesa.<\/p>\n<p>Detalji prvog dijela CDT-ovog istra\u017eivanja \u201c\u010ciji su \u201cna\u0161i\u201d mediji?\u201d, kojim \u00a0\u017eelimo da odgovorimo na pitanja kome nije dovoljan uticaj koji regionalni mediji imaju u Crnoj Gori, ko kreira na\u0161e javno mnjenje i ko su vlasnici televizija koje proizvode sadr\u017eaj u Crnoj Gori, <a href=\"https:\/\/www.cdtmn.org\/analize\/ciji-su-nasi-mediji-prvi-dio-cije-su-nase-televizije\/\">dostupni su na na\u0161em sajtu<\/a>.<\/p>\n<p>U drugom dijelu istra\u017eivanja bavi\u0107emo se vlasni\u010dkim strukturama portala koji imaju respektabilan uticaj u na\u0161oj zemlji, a u tre\u0107em vlasni\u0161tvom radio stanica u Crnoj Gori.<\/p>\n<p>Istra\u017eivanje \u201c\u010ciji su\u201dna\u0161i\u201d mediji?\u201d je dio projekta monitoringa stranih medijskih uticaja u Crnoj Gori.<\/p>\n<p><strong>Goran Deli\u0107, CDT<\/strong><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Posljednje promjene u vlasni\u010dkim strukturama televizija sa nacionalnom frekvencijom koje su ve\u0107 formalizovane, kao i one koje se o\u010dekuju u bliskoj budu\u0107nosti, ukazuju na to da \u0107e se najuticajnijim medijima Crne Gore dominantno upravljati iz inostranstva.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":310281,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-337205","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-analize-i-misljenja"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/337205","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=337205"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/337205\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":337206,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/337205\/revisions\/337206"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/310281"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=337205"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=337205"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=337205"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}