{"id":337120,"date":"2022-01-22T07:04:20","date_gmt":"2022-01-22T06:04:20","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=337120"},"modified":"2022-01-22T07:04:20","modified_gmt":"2022-01-22T06:04:20","slug":"stalno-nam-se-prijeti-strasnom-rusijom","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2022\/01\/22\/stalno-nam-se-prijeti-strasnom-rusijom\/","title":{"rendered":"Stalno nam se prijeti stra\u0161nom Rusijom"},"content":{"rendered":"

Sa Jelenom Juri\u0161i\u0107 razgovarao Nenad Jovanovi\u0107<\/strong><\/p>\n

Uz te\u017enje Moldavije, Ukrajine i Gruzije da postanu \u010dlanice NATO-a i uz o\u010ditu namjeru da ih se primi, pritisak na rusku granicu bit \u0107e sve ja\u010di. Da politi\u010dari ozbiljno misle kada nam govore da \u017eele mir, prihvatili bi ruske zahtjeve kao osnovu za ozbiljne razgovore i tragali za kompromisima koji bi nas oslobodili utrke u naoru\u017eanju i smanjili utjecaj vojnih blokova<\/p>\n

Hrvatska i evropska javnost suo\u010dene su zadnjih mjeseci s valom vijesti o ruskoj prijetnji Ukrajini i ruskim zatezanjima oko snabdijevanja plinom. U \u017eelji da razjasnimo stvari razgovarali smo s Jelenom Juri\u0161i\u0107, profesoricom na Hrvatskim studijima koja je u vi\u0161e navrata bila u SSSR-u i Rusiji, boravila deset godina, od 1988. do 1998., gdje je studirala i bila dopisnica Slobodne Dalmacije.<\/p>\n

Zapad, odnosno SAD i NATO, vrlo \u010desto verbalno napadaju Rusiju i ozna\u010davaju je kao prijetnju. \u0160to je, po vama, bila pozadina tvrdnji da je napad Rusije na Ukrajinu pitanje dana?<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Svaki novi val histerije, a obi\u010dno se zadnjih godina doga\u0111aju svakih \u0161est mjeseci, ima drugi cilj, odnosno ciljeve jer na onaj inicijalni ostali sudionici nadogra\u0111uju svoje. Ovaj posljednji je krenuo tijekom listopada objavama niza ameri\u010dkih medija koji su se, dakako, pozivali na neimenovane izvore u CIA-i i Pentagonu da Rusija krajem prosinca planira invaziju na Ukrajinu. Nakon toga je krenula lavina. Nije joj zasmetala ni \u010dinjenica da su kao dokaz objavljene fotografije ruskih polo\u017eaja kod Jelne, grada u Smolenskoj oblasti koja grani\u010di s Bjelorusijom, a ne Ukrajinom, od koje je udaljena preko 500 kilometara. Ruski eksperti naveli su da se radilo o prastarim fotografijama na kojima je ustvari snimljena sovjetska armija. Inicijatori ove “patke” zaboravili su obavijestiti o njoj slu\u017ebeni Kijev, pa je ukrajinski ministar obrane Andrej Taran rekao kako ne primje\u0107uje nikakvo gomilanje ruskih snaga na granicama svoje zemlje. Nakon toga se netko ipak sjetio uputiti u planove ukrajinskog predsjednika Vladimira Zelenskog, koji je smijenio Tarana i na njegovo mjesto imenovao Alekseja Reznikova. Ovaj je odmah pokazao kako nema problema s vidom i ugledao preko 100.000 ruskih vojnika na granici i ubrzao gomilanje svojih vojnika, kako na toj granici tako i na crti razdvajanja s pobunjenim regijama u Donbasu. Histerija se \u0161irila i na ostale ruske susjede u regiji, pa su u nenajavljenoj vje\u017ebi uz SAD u Crnom moru sudjelovale Velika Britanija, Ukrajina, Turska, Bugarska, Rumunjska i jo\u0161 nekoliko \u010dlanica NATO-a. Vojni brodovi su plovili na 20 kilometara ispred Sevastopolja, a cilj im je bio uvje\u017ebati iskrcavanje na obalu i nuklearni napad. Nije te\u0161ko pogoditi na koga. Tada se uklju\u010dila i Rusija kako bi pokazala da ne\u0107e mirno gledati na to gomilanje snaga i pokazivanje mo\u0107i, pa je u dva tjedna “pro\u0161etala” dva bataljuna od Stavropolja do Belgoroda i natrag, pribli\u017eiv\u0161i tako svoje snage na “\u010dak” 200 kilometara Ukrajini, te je provela uspje\u0161na testiranja nekoliko hiperzvu\u010dnih raketa.<\/p>\n

\n

Bushevo obe\u0107anje<\/h2>\n<\/blockquote>\n

Krajem studenoga sjetio se Zelenski da mo\u017ee ovu situaciju iskoristiti za sebe, pa je uo\u010di godi\u0161njeg obra\u0107anja parlamentu lansirao tezu o skorom dr\u017eavnom udaru koji Rusija priprema uz pomo\u0107 doma\u0107ih izdajnika i tako promijenio temu rasprave. Po\u010detkom prosinca Washington Post je, na volej neimenovanog dobro upu\u0107enog izvora u CIA-i, objavio kako \u0107e Rusija s 175.000 vojnika napasti Ukrajinu u sije\u010dnju. Nakon toga su opet krenule pri\u010de o ruskim neisporukama plina, novim, preventivnim sankcijama zapada protiv Moskve, koje su pred video-samit prerasle u stra\u0161ne, dosad nikada vi\u0111ene, kao i prijetnje mjerama protiv Sjevernog toka 2… Niti se dr\u017eavni udar dogodio, niti je Rusija napala Ukrajinu. Niti \u0107e! Ali cilj je postignut. Napravljena je dimna zavjesa. Vi\u0161e nitko ne spominje bijeg ameri\u010dke vojske iz Afganistana i njeno napu\u0161tanje Iraka na zahtjev tamo\u0161njih vlasti. Trebalo je izmisliti novu zemlju koju \u0107e iz ralja terorista ili stra\u0161nog neuravnote\u017eenog neprijatelja spasiti SAD. Ali i stvoriti kulise za pregovore predsjednika Bidena i Putina nakon kojih \u0107e prvi, bez obzira na to kako pro\u0111u, biti progla\u0161en pobjednikom.<\/p>\n

Pa gdje su onda ruski vojnici?<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Ruski vojnici su u kasarnama i bazama na ruskom teritoriji, gdje bi bili. I to stotinama i tisu\u0107ama kilometara od ukrajinske granice. A kako se tijekom vje\u017ebi ili prekomandi ovisno o godi\u0161njim dobima pomi\u010du po teritoriju svoje zemlje, tako ta granica, i to samo s ruske strane, postaje sve \u0161ira. Dakako, u izjavama i priop\u0107enjima stranih du\u017enosnika, prvenstveno ameri\u010dkih, EU i NATO \u010dije su snage izbile na zapadnu granicu Rusije, gdje gomilaju svoje snage i oru\u017eje, provode vojne vje\u017ebe u kojima sudjeluju vojnici i tehnika zemalja koje su udaljene tisu\u0107ama kilometara. Uz te\u017enje Moldavije, Ukrajine i Gruzije da postanu \u010dlanice NATO-a i uz o\u010ditu namjeru da ih se primi, taj \u0107e pritisak na rusku granicu biti sve ja\u010di i pro\u0161irit \u0107e se na jug.<\/p>\n

Je li to\u010dno da je Gorba\u010dov s NATO-om bio usmeno dogovorio da se savez ne\u0107e dalje \u0161iriti i da je NATO taj koji kr\u0161i dogovor svojim planom \u0161irenja i na zemlje biv\u0161eg SSSR-a?<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Da, obe\u0107ao mu je predsjednik George Bush da vojna infrastruktura NATO-a ne\u0107e nikada prije\u0107i granice Zapadne Njema\u010dke. To je u memoarima napisao i James Baker, kao i to da Gorba\u010dov i Eduard \u0160evarnadze nisu htjeli ni \u010duti da se obe\u0107anje stavi na papir, uz rije\u010di “mi vama vjerujemo”. Naiv\u010dine!<\/p>\n

Rusija i SAD nedavno su u \u017denevi zapo\u010deli pregovore oko Ukrajine, a Rusija i NATO o sigurnosnim garancijama, i obje su strane za sada pesimisti\u010dne. \u0160to o\u010dekujete od tih razgovora?<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Nisu to pregovori oko Ukrajine, pa \u010dak ni o strate\u0161koj sigurnosti, kako ih je ameri\u010dki dr\u017eavni tajnik Antony Blinken nazvao, ve\u0107 o sigurnosnim garancijama Rusiji na \u010dije bi jugozapadne granice NATO trebao izi\u0107i primanjem u svoje \u010dlanstvo Gruzije, Moldavije i Ukrajine. U biti, druga\u010dije je te\u0161ko bilo i o\u010dekivati. Da politi\u010dari ozbiljno misle kada nam govore da \u017eele mir, svijet bez ratova, ugodan za \u017eivljenje, prihvatili bi ruske zahtjeve kao osnovu za ozbiljne razgovore i tragali za kompromisima koji bi nas oslobodili utrke u naoru\u017eanju i nuklearnog oru\u017eja, smanjili bi utjecaj svemo\u0107ne vojne industrije i vojnih blokova. Ovako ispada da je Moskva usamljena u takvim pogledima na svijet, \u0161to zvu\u010di jako ironi\u010dno dok nam se prijeti stra\u0161nom Rusijom, njenim liderom \u010dije poteze nitko ne mo\u017ee predvidjeti, bezumnom agresijom prema bratskom narodu koja nikako da se dogodi. I stje\u010dem dojam da su postavili i objavili svoje zahtjeve te inzistirali na razgovorima o njima da bi i mi svi ostali to shvatili. A sada im Amerikanci najavljuju tek pismeni odgovor. Na odbijanje svojih zahtjeva Rusija \u0107e uzvratiti ostavljanjem prava da na daljnje \u0161irenje NATO-a prema svojim granicama, gomilanje njegovih snaga na njima i gradnju njegove nove infrastrukture odgovori vojno-tehni\u010dkim mjerama. Ne treba sumnjati da \u0107e me\u0111u njima biti isporuka vojsci nekih od nadzvu\u010dnih raketa, ali i neka sasvim nova rje\u0161enja.<\/p>\n

Rusiju optu\u017euju da joj je cilj zadr\u017eati neku vrstu zamrznutog sukoba u vezi Donbasa, kao \u0161to je slu\u010daj u nekim drugim postsovjetskim republikama. Koliko je to to\u010dno?<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Ako \u0107emo analizirati unatrag do izbijanja ukrajinske krize poteze zapada, a prvenstveno SAD-a i EU-a, onda \u0107e se lako uo\u010diti argumenti za iste optu\u017ebe toj strani. Da njima nije u interesu ova situacija, oni bi poticali Ukrajinu da ispunjava svoje obaveze predvi\u0111ene Minskim sporazumima, \u010diji su potpisnici i Francuska i Njema\u010dka, da pregovaraju sa samoprogla\u0161enim republikama i na taj na\u010din rje\u0161avaju problem Donbasa. A ne da im isporu\u010duju oru\u017eje, grade u Ukrajini svoje objekte, razmje\u0161taju ondje svoje agente i instruktore. Njihovi bi interesi bili zadovoljeni i podjelom te zemlje, da Moskva \u017eeli pristati na to. Jer bi i u tom slu\u010daju dobili komad teritorija na granici s Rusijom na koji mogu postaviti svoje rakete i usmjeriti ih prema njoj.<\/p>\n

Nakon smirivanja situacije, snage Organizacije ugovora o kolektivnoj sigurnosti (ODKB) zapo\u010dele su povla\u010denje svojih jedinica iz Kazahstana. \u0160to o\u010dekujete u vezi budu\u0107e ruske politike u Kazahstanu i prema ostalim zemljama te regije s obzirom na naga\u0111anja o mogu\u0107im pobunama u nekima od njih?<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Ruska politika prema dr\u017eavama srednje Azije od raspada SSSR-a bazirala se na podr\u0161ci vlasti i vladaju\u0107ih elita. Promjenu tog principa ne treba o\u010dekivati ni sada u Kazahstanu, a ni zbog njega. Ta je regija, zbog velike povezanosti s Rusijom, a rekla bih i svoje ekonomske i sigurnosne ovisnosti o njoj, i svojom suglasno\u0161\u0107u da se nalazi u njenoj sferi utjecaja, izlo\u017eena interesnim pritiscima drugih sila, prvenstveno SAD-a i Turske. U budu\u0107nosti se mogu o\u010dekivati i ve\u0107i interesi Kine i Irana. A dosada\u0161nje pobune, posebno brojni dr\u017eavni udari u Kirgiziji, pokazuju da bez obzira na to koji klan pobijedi, vladaju li sjevernjaci ili ju\u017enjaci, vlasti ne okre\u0107u le\u0111a Moskvi.<\/p>\n

\n

Plina \u0107e biti<\/h2>\n

U kojim sferama Rusija ima ili nastoji ostvariti odre\u0111eni utjecaj u Hrvatskoj?<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Vrlo je malo ruskih investicija u Hrvatskoj. Gazprom je davno oti\u0161ao, Sberbank je prodan, a iz grupe Fortenova odlazi krajem ove godine, za sada ostaje tek Lukoil. Gospodarski odnosi me\u0111u na\u0161im zemljama zasnivaju se prvenstveno na na\u0161em uvozu njihovih energenata. S obzirom na to da je u tom segmentu na\u0161 najja\u010di igra\u010d Prvo plinarsko dru\u0161tvo koje ima ugovor s Gazpromom, njega mediji nerijetko nazivaju “ruskim igra\u010dem”.<\/p>\n

Kakav je utjecaj Rusije na Balkanu, pogotovo u Srbiji i BiH, ali i u nekim zemljama koje su \u010dlanice NATO-a?<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Od ruskih du\u017enosnika \u010dut \u0107emo da Rusiju s Balkanom povezuju povijest, zajedni\u010dki slavenski korijeni, vjera. Sve je to to\u010dno, ali danas prisutnost Rusije na ovim prostorima treba gledati prvenstveno u sklopu njenih geopoliti\u010dkih interesa. A oni su isti kao i interesi EU-a u Ukrajini, koju smatraju mekim trbuhom Rusije. Koja pak Balkan, a pogotovo Srbiju i BiH kao potencijalne \u010dlanice EU-a, smatra mekim trbuhom Unije. S druge strane, Rusija ima gospodarske interese, osobito u zemljama na ruti plinovoda kojima dovodi svoj plin i u onima koje su stalni kupci tog plina.<\/p>\n

Koliko se uspje\u0161no Rusija nosi sa sankcijama i kako \u017eive njeni stanovnici?<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Vjerojatno zvu\u010di \u010dudno, ali sankcije su ne\u0161to najbolje \u0161to se ruskoj ekonomiji dogodilo u ovih 30 godina. Bolje od cijene za barel nafte preko 100 dolara ili cijene za plin od oko 2.000 dolara za tisu\u0107u metara kubnih na burzi u Nizozemskoj. To potvr\u0111uje i izvje\u0161taj Svjetske trgovinske organizacije (WTO) \u010dije se vodstvo pobunilo protiv ruskog programa zamjene uvoza koji je pokrenut kao odgovor na me\u0111unarodne sankcije uvedene u kolovozu 2014. U njemu pi\u0161e da je njime Rusija prekr\u0161ila svoje obaveze kao \u010dlanice WTO-a i ostalima nanijela \u0161tetu od preko 290 milijardi dolara. A to \u0161to je zapad prekr\u0161io me\u0111unarodno pravo nametanjem ekonomskih sankcija koje mo\u017ee uvesti samo Vije\u0107e sigurnosti UN-a, nije bitno. Uglavnom, posljednje \u010detiri godine ta je zemlja najve\u0107i izvoznik \u017eita na svijetu, \u0161to nije bila od 1917. Toliko je podigla vlastitu proizvodnju da vi\u0161e ne uvozi perad i svinjetinu, ve\u0107 ih izvozi, a u prvih 11 mjeseci 2021. proizvela je vi\u0161e stotina vrsta sira u koli\u010dini od 560.000 tona. Taj podatak mi je najnevjerojatniji jer se sje\u0107am da su se krajem 1980-ih i po\u010detkom 1990-ih u moskovskim du\u0107anima mogle kupiti samo \u010detiri vrste tamo\u0161njeg sira. Ina\u010de, 2021. prvi su put doma\u0107om proizvodnjom zadovoljili vi\u0161e od 50 posto svojih potreba hrane i to unato\u010d su\u0161i. A o razini \u017eivota u Rusiji najbolje govori anketa agencije VCIOM prema kojoj je 75 posto ispitanika zadovoljno svojim materijalnim stanjem i primanjima, a 23 posto nije.<\/p>\n

I pitanje svih pitanja: ho\u0107e li, po vama, biti ruskog plina?<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Ho\u0107e! Mi se ne moramo brinuti ni za koli\u010dine ni za cijene zahvaljuju\u0107i ugovoru PPD-a i Gazproma sve do njegovog isteka sa zavr\u0161etkom 2026. Jedan dio cijene je fiksan, drugi se izra\u010dunava od cijene za naftu, koja trenutno ne divlja ni pribli\u017eno kao ona za plin. Gazprom je isporu\u010dio sve \u0161to je predvi\u0111eno ugovorima i dodatnim narud\u017ebama. \u0160to se trenutnih cijena u Europi ti\u010de, Rusija s njima nema ni\u0161ta jer plin isporu\u010duje prema dugoro\u010dnim ugovorima koje ima sa svakom pojedinom zemljom. A one pod prijetnjom zime nisu zna\u010dajnije pove\u0107ale narud\u017ebe od Gazproma. Da, Srbiji je za posjeta Vu\u010di\u0107a produ\u017een ugovor po cijeni od 270 dolara za tisu\u0107u metara kubnih plina. Za\u0161to? Zato \u0161to je meki trbuh EU-a. Ali Moldavija, kojoj je tako\u0111er istekao ugovor, ne pla\u0107a ga po astronomskim cijenama, ve\u0107 po 450 dolara. Ne zaboravimo da je EU otvorila burzu za prodaju plina na nagovor SAD-a, \u010dije tvrtke tamo i prodaju svoj ukapljeni plin. To\u010dnije, trebale su, ali kako su cijene u Kini jo\u0161 od prolje\u0107a prelazile 1.500 dolara, okrenuli su se Aziji, potom i Oceaniji. A kada je cijena plina na burzi u Amsterdamu pre\u0161la 2.000 dolara, okrenuli su svoju flotu tankera koja je plovila prema Australiji i sada pri\u010daju kako spa\u0161avaju Europu od smrzavanja.<\/p>\n

\n

Tri razli\u010dite dr\u017eave<\/h2>\n

Koja je razlika izme\u0111u dana\u0161nje Rusije, SSSR-a iz doba va\u0161eg \u0161kolovanja i Rusije kada ste bili dopisnica?<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Drasti\u010dna! To su dvije potpuno razli\u010dite dr\u017eave, neusporedive. Ustvari tri, jer smo se u Moskvu doselili krajem ljeta 1988., dakle u Sovjetski Savez, koji se to\u010dno prije 30 godina raspao. Prakti\u010dki do kraja 1998. \u017eivjela sam u Jeljcinovoj Rusiji, koja je imala jo\u0161 manje osobina stabilne, ure\u0111ene i sigurne dr\u017eave od uru\u0161ene velesile na \u010delu s Gorba\u010dovim. U me\u0111uvremenu su se tmurna Moskva i jo\u0161 tmurnija Rusija proljep\u0161ale, izgradile i modernizirale ne samo do neprepoznatljivosti, ve\u0107 do razine na kojoj im mnogi mogu pozavidjeti. Pogotovo ruskoj prijestolnici, koja je izrasla u metropolis udoban za \u017eivljenje i ugodan za o\u010di.<\/p>\n

Portal Novosti<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Od ruskih du\u017enosnika \u010dut \u0107emo da Rusiju s Balkanom povezuju povijest, zajedni\u010dki slavenski korijeni, vjera. Sve je to to\u010dno, ali danas prisutnost Rusije na ovim prostorima treba gledati prvenstveno u sklopu njenih geopoliti\u010dkih interesa.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":300753,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-337120","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/337120","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=337120"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/337120\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":337121,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/337120\/revisions\/337121"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/300753"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=337120"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=337120"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=337120"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}