{"id":336876,"date":"2022-01-19T06:59:46","date_gmt":"2022-01-19T05:59:46","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=336876"},"modified":"2022-01-19T06:59:46","modified_gmt":"2022-01-19T05:59:46","slug":"srbi-i-albanci-jaz-nepoznavanja","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2022\/01\/19\/srbi-i-albanci-jaz-nepoznavanja\/","title":{"rendered":"Srbi i Albanci \u2013 jaz nepoznavanja"},"content":{"rendered":"<p><strong>Pi\u0161e: Virgjil Mu\u00e7i*<\/strong><\/p>\n<p>Po\u010de\u0107u sa ovim: zemlje Zapadnog Balkana u poslednjih sto godina nisu imale vi\u0161e emancipatorski projekat od ovog, koji su zapo\u010deli lideri Albanije, Srbije i Severne Makedonije, pod prepoznatljivim i simboli\u010dnim nazivom \u201eOtvoreni Balkan\u201c.<\/p>\n<p>Taj naziv je u isto vreme i moto ove inicijative, jedinstveni Otvoreni Balkan za razmenu robe, kapitala, ljudi, posebno mladih.<\/p>\n<p>Prvi put u istoriji ovih zemalja, posle pada Osmanskog carstva, Balkan bez granica, inspirisan modelom Evropske unije, otvori\u0107e vrata za mlade, koji \u0107e imati prilike da se zaposle u bilo kojoj od ovih zemalja i da u njima \u017eive kao evropski gra\u0111ani.<\/p>\n<p>\u201eOtvoreni Balkan\u201c je iznad svega politi\u010dki projekat koji \u0107e, pored slobodnog kretanja, olak\u0161ati ekonomsku i trgovinsku razmenu izme\u0111u zemalja regiona sa Evropom i \u0161ire ali, kao \u0161to je Gete rekao: \u201eOno \u0161to politika razdvaja ujedinjuje kultura\u201c.<\/p>\n<p>Tako bi i ovaj politi\u010dki projekat, bez kulture kao svog su\u0161tinskog elementa, bio nepotpun. Kultura i ljudi koji je proizvode i \u0161ire su kao graditelji mostova, koji spajaju dve obale \u2013 metafora koju je najbolje od svih u svom delu iskoristio Ivo Andri\u0107.<\/p>\n<p>S obzirom da je Otvoreni Balkan, kao \u0161to smo gore naveli, inspirisan modelom Evropske Unije, nama je veoma lako da zamislimo kako bi dana\u0161nja, ujedinjena Evropa, izgledala kad bi projekat ujedinjenja bio samo politi\u010dki i privredni, bez kulture kao sastavnog dela njenog genetskog koda.<\/p>\n<p>Zbog istorijskih razloga, diktatorskih re\u017eima i hermeti\u010dkog zatvaranja, postoji veliki jaz nepoznavanja izme\u0111u Srba i Albanaca ali i nedostatak i slaba razmena informacija.<\/p>\n<p>Ova te\u0161ka hipoteka za dva naroda postaje jo\u0161 \u0161tetnija kad uzmemo u obzir predrasude koje postoje me\u0111u nama, zbog razli\u010ditih politi\u010dkih, istorijskih i kulturolo\u0161kih razloga.<\/p>\n<p>Koriste\u0107i opet metaforu mosta, mo\u017eemo da ka\u017eemo da samo kultura i umetnost mogu da smanje i prevazi\u0111u taj jaz: kultura i umetnost su najbolji ambasadori me\u0111usobnih upoznavanja i po\u0161tovanja na\u0161ih vrednosti, stvaranih vekovima i onih koje danas stvaraju pisci, glumci, slikari, vajari i muzi\u010dki umetnici.<\/p>\n<p>\u010cinjenica je da su Albanci i Srbi danas dva bitna naroda, gde god \u017eiveli na Balkanu.<\/p>\n<p>U obavezi smo zato da napravimo iskorak i stvaramo va\u017enu sinergiju umetnosti i kulture, da bi pribli\u017eili na\u0161e narode i ostavili iza nas drame pro\u0161lih konflikata.<\/p>\n<p>Na\u0161a dva naroda treba da rade, ni manje ni vi\u0161e, ono \u0161to su pre vi\u0161e godina radili Francuzi i Nemci da bi le\u010dili rane dva svetska rata: da saradjuju ne samo politi\u010dki i privredno, ve\u0107 i u sferi umetnosti i kulture, i tako postavili temelj onoga \u0161to danas zovemo Evropska unija.<\/p>\n<p>Prvi korak u kulturnom pribli\u017eavanju se desio prilikom me\u0111usobnih poseta direktorke \u201eCentra knjige i \u010ditanja\u201c, gospo\u0111e Alde Bardili (Alda Bardhyli) Beogradu krajem decembra pro\u0161le godine, i direktora Narodne biblioteke Srbije, gospodina Vladimira Pi\u0161tala Tirani ovih dana.<\/p>\n<p>Mislim da se ove posete najbolje mogu opisati, parafraziraju\u0107i re\u010di Nila Armstronga kad je kro\u010dio na tlo Meseca: \u201eOvo je mali korak za \u010doveka ali ogroman korak za Balkan\u201c. Nadam se da ovo pribli\u017eavanje zna\u010di da \u0107e, u ne tako dalekoj budu\u0107nosti, mnogo vi\u0161e dela albanskih, srpskih, crnogorskih, makedonskih i bosanskih pisaca cirkulisati, prevoditi se i biti izdavano u svakoj od na\u0161ih zemalja.<\/p>\n<p>Punih 30 godina posle pada Berlinskog zida i gvozdene zavese izme\u0111u zapada i istoka, jo\u0161 jedan mali zid i jo\u0161 jedna zavesa, iako ne gvozdena, nastavlja da stoji izme\u0111u balkanskih naroda.<\/p>\n<p>Umetnost i kultura, iznad svega knji\u017eevnost i pisci, su najbolji alati za kona\u010dno ra\u0161\u010di\u0161\u0107avanje ru\u0161evina pro\u0161losti i pomo\u0107 u integraciji u veliku evropsku porodicu, \u0161to nam se danas \u010dini kao fatamorgana. Nadamo se ne zauvek.<\/p>\n<blockquote><p>*Autor je poznati albanski knji\u017eevnik, publicista i diplomata, donedavno prvi sekretar Ambasade Albanije u Beogradu.<\/p><\/blockquote>\n<p><a href=\"https:\/\/www.danas.rs\/dijalog\/licni-stavovi\/srbi-i-albanci-jaz-nepoznavanja\/\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">Danas<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Na\u0161a dva naroda treba da rade, ni manje ni vi\u0161e, ono \u0161to su pre vi\u0161e godina radili Francuzi i Nemci da bi le\u010dili rane dva svetska rata: da saradjuju ne samo politi\u010dki i privredno, ve\u0107 i u sferi umetnosti i kulture, i tako postavili temelj onoga \u0161to danas zovemo Evropska unija.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":284209,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-336876","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/336876","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=336876"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/336876\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":336877,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/336876\/revisions\/336877"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/284209"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=336876"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=336876"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=336876"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}