{"id":336596,"date":"2022-01-15T11:51:31","date_gmt":"2022-01-15T10:51:31","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=336596"},"modified":"2022-01-15T11:51:31","modified_gmt":"2022-01-15T10:51:31","slug":"potpaljivanje-kolektivne-histerije-i-ludila","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2022\/01\/15\/potpaljivanje-kolektivne-histerije-i-ludila\/","title":{"rendered":"Potpaljivanje kolektivne histerije i ludila"},"content":{"rendered":"<p><strong>Pi\u0161e: Amil Grbovi\u0107<\/strong><\/p>\n<p>Za\u0161to na ovim na\u0161im balkanskim prostorima nikad ne\u0107e biti trajnog, pozitivnog mira? Za\u0161to na\u0161i postkonfliktni me\u0111udr\u017eavni odnosi nikad ne\u0107e biti li\u0161eni pitanja razli\u010ditog tuma\u010denja pro\u0161losti? Za\u0161to takvi odnosi, gotovo je izvjesno, nikad ne\u0107e li\u010diti na one odnose koje danas imaju npr. Njema\u010dka i Francuska, iako znamo da je istorija Evrope zapravo jedna vertikala brutalnog nasilja sve do onog momenta kad su dotada\u0161nji najve\u0107i neprijatelji, nakon Drugog svjetskog rata, odlu\u010dili da se udru\u017ee u Evropsku zajednicu od kada imamo najmirniji period na evropskom tlu, period blagostanja i ekonomskog rasta.<\/p>\n<p>Njemci su nakon Drugog svjetskog rata PRIZNALI svoje zlo\u010dine, izgradili memorijalne centre i spomenike koje \u0107e zauvijek njema\u010dki narod podsje\u0107ati na vlastitu sramotu, nacisti\u010dke organizacije kao \u0161to su SS, Vermacht itd. su zabranjene i progla\u0161ene zlo\u010dina\u010dkim, u obrazovnim ustanovama djeca u\u010de o tome \u0161ta se desilo, kako i za\u0161to se desilo, ratni zlo\u010dinci su marginalizovani i izop\u0161teni iz javnog \u017eivota\u2026 Kao rezultat jednog takvog zdravog razumijevanja pro\u0161losti imamo Evropsku uniju, modernu politi\u010dku zajednicu sre\u0107nih dr\u017eava i naroda kojima se teme o pro\u0161losti nalaze samo u ud\u017ebenicima istorije i slu\u017ee kao opomena i nauk da im se takve gre\u0161ke vi\u0161e nikad ne ponove.<\/p>\n<p>A \u0161ta imamo kod nas? Jedno potpuno izopa\u010deno tuma\u010denje pro\u0161losti i pona\u0161anje politi\u010dkih, vjerskih i etnonacionalnih vo\u0111a, u kome je njema\u010dki model suo\u010davanja sa pro\u0161lo\u0161\u0107u izvrnut naglava\u010dke. Ovdje se zlo\u010dini negiraju, i ne samo negiraju nego se i slave, na svadbama i raznim proslavama pjesme kojima se veli\u010da genocid postale su dio sasvim uobi\u010dajenog muzi\u010dkog repertoara, presu\u0111eni ratni zlo\u010dinci su \u010desti gosti na televizijama sa nacionalnom frekvencijom, od strane zvani\u010dnih dr\u017eavnih organa im se uru\u010duju razna priznanja \u201cza zasluge\u201d, u \u0161kolama djeca u\u010de o la\u017eima a ne o istini, agresori se predstavljaju kao \u017ertve i na taj na\u010din se radi sve da se zlo\u010dini opravdaju, ratnohu\u0161ka\u010dka ikonografija je sastavni dio navija\u010dkih koreografija, murali posve\u0107eni ratnim zlo\u010dincima se \u010duvaju kao sveta mjesta, kada se govori o jednom narodu govori se o tome da su to \u201cla\u017eni ljudi sa la\u017enom vjerom\u201d, da su izdali \u201cvjeru pra\u0111edovsku\u201d i pozivaju se da se vrate izvornoj vjeri i time \u201cisprave\u201d ono \u0161to su im preci \u201ciskrivili\u201d, itd.<\/p>\n<p>Sve ove navedene izopa\u010dene aktivnosti politi\u010dkih i etnonacionalnih elita, koji time guraju narode u sukobe i konfrontacije, mi daju za pravo da sumnjam da \u0107emo ikada dosti\u0107i onaj nivo odnosa kakav danas postoji u EU koja nam je geografski tako blizu a u svakom drugom zdravorazumskom smislu tako daleko.<\/p>\n<p>Tu\u017ena je \u010dinjenica i saznanje da je neki novi genocid sasvim realan i mogu\u0107, a da kao pojedinac ne mo\u017ee ni\u0161ta uraditi da njegov glas razuma dopre do onih koji potpaljuju kolektivnu histeriju i ludilo.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Sumnjam da \u0107emo ikada dosti\u0107i onaj nivo odnosa kakav danas postoji u EU koja nam je geografski tako blizu a u svakom drugom zdravorazumskom smislu tako daleko.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":315623,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-336596","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-analize-i-misljenja"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/336596","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=336596"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/336596\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":336597,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/336596\/revisions\/336597"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/315623"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=336596"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=336596"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=336596"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}